DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Tako manjkavi planovi sigurno nisu dobra podloga za cjelokupno definiranje politike dugoročnog vrednovanja prostora a u tom sklopu ni zadataka i programa šumarstva na kršu koji bi sadržavali vrste i opseg poslova, metode rada, izbor vrsta drveća, rokove, organizaciju za izvršenje poslova, ciljeve i dakako izvore sredstava. Evidentno je da predstoji dugotrajni posao na prevladavanju različitih pristupa i interesa pojedinih privrednih i društvenih faktora na područja krša naše Republiku u kojima šumarstva treba da zauzme mjesto koje mu objektivno i pripada. Rezimirajući na kraju rezultate šumarstva u proteklom dugom razdoblju naše Republike možemo utvrditi da je časno ispunilo svoj povijesni zadatak. Od onih pionirskih pokušaja saniranja i unapređivanja od unatrag nešto više od jednog stoljeća do danas ova grana je prolazila kroz mnogobrojne poteškoće i padove, ali je bilježila i vidne uspjehe, koji sigurno prevladavaju. Sadašnju povoljnu društvenu klimu šumarstvo na kršu će svakako znati iskoristiti, ali uz uvjet da vrlo brzo ispravi uočene nedostatke. Na taj način će šumarstvo na kršu postati ravnopravni i važni činilac ravnomjernog privrenog i općedruštvenog razvoja posebice kraškog područja naše Republike, ali i čitave naše zajednice. Ü ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOM RADU Prvi radovi o melioraciji krša objavljeni su polovinom prošlog stoljeća. Od tih radova najpotpuniji, napisan na znanstvenoj osnovi, je rasprava R. Lorenz-u Bericht über die Bedigungen der Aufforstung und Cultivierung des kroatisches Karstgebiet« (Izvještaj o uvjetima pošumljavanja i kultiviranju hrvatskog kraškog područja), objavljenog 1860. godine u Beču. Ovaj »Izvještaj « Lorenz, inače prirodoslovac i profesor na riječkoj gimnaziji, izradio je na osnovu trogodišnjih istraživanja (1857—59) po narudžbi Zemaljske vlade u Zagrebu a odnosio se prvenstveno na krš Modruško-riječke županije i uz opis geoloških, pedoloških, geoloških i klimatskih prilika dao je i upute za za melioracione radove. Područje krša u Vojnoj krajini obradio je šumar J. Wessely i 1876. objavio knjigu Das Karstgebiet Müitäterkroatiens und seine Rettung, dann die Karstfrage überhaupt, koja je u prijevodi pod naslovom »Kras Hrvatske krajine i kako da se spasi, zatim krasko pitanje uploške« objavljena u nastavcima u Šumarskom listu od 1877. do 1879. godine. Nakon detaljnog opisa uzroka pustošenja šuma i šumske vegetacije na kršu u kojem je sudjelovalo i negativno djelovanje čovjeka autor preporuča kompleksno rješavanje pitanja krša tj. ne samo nužnosti obnove šume nego i rješavanja ekonomsko-socijalnih problema. Uz opće konstatacije i preporuke Wessely je prikazao i tehniku rada od melioracija devastiranih površina do proizvodnje sadnica i pošumljavanja golog kamenjara. O šumarstvu na kršu i pošumljavanja u prvom razdoblju, t. j . do I svjetskog rata nalazi se niz članaka ne samo u Šumarskom listu nego i u bečkom Centralblatt-u für das gesamte Forstwesen i dr. a Hermann Guttenberg (1870) i Josip Pucich (1900. i 1910.) izdaju i posebne knjige. U drugom periodu, između dva rata, u Šumarskom listu malo je objavljivano o kišu i kraškoj problematici. Prof. A. Petračić. 1928.. prikazao je 344 |