DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Iako još uvijek požari uništavaju velike komplekse šuma, ipak smo na
tom polju postigli značajne rezultate. Možda će ova tvrdnja, bar na prvi pogled,
izazvati nedoumice jer nam se godišnje povećao broj požara i opožarenih
površina. Već prije opisanu situaciju oko nezadovoljavajućeg stanja na
protupožarnoj zaštiti šuma od požara možemo upotpuniti konstatacijama da
šumarske organizacije nisu mogle zbog nedovoljnih sredstava organizirati
djelotvorni sistem opažanja i dojave, kao i nabavku protupožarnih sredstava.
Vrlo nepovoljne vremenske prilike posljednji n godina za vrijeme ljetnih
mjeseci, kao što su dugotrajne suše, zaokružuju cjelokupnu sliku stanja na
kršu.


U posljednjih nekoliko godina naše društvo je ulagalo znatna sredstva
za obuzdavanje nove stihije osnivanjem novih dobrovoljnih vatrogasnih društava,
opremanjem specijalnih vatrogasnih interventnih vodova u radnim
organizacijama i u profesionalnim vatrogasnim društvima, nabavkom četiri
specijalizirana aviona tipa Canadair CL 215 za gašenje šumskih požara i edukcijom
stanovništva. I sredstva iz Društvenog dogovora o osiguranju sredstava
za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša od 1980.
god. do danas također su doprinijela poboljšanju zaštite šuma od požara.
Sadašnji zadovoljavajući položaj šumarstva na kršu treba prvenstveno da se
odrazi na poboljšanu zaštitu šuma od požara. Ako je dakle i,uz ovakve napore
čitave zajednice dolazilo do velikih požara, možemo opravdano postaviti pitanje
što bi se tek događalo da takvih akcija našeg društva nije bilo. Iz
ovoga ipak možemo izvesti zaključak da je borba protiv vatrene stihije bila
uspješna, a da će dodatne akcije oko konsolidacije rada šumarskih organizacija
na kršu još više utjecati na poboljšanje situacije.


Područje krša obiluje mnogobrojnim kategorijama zaštićenih prirodnih
objekata i žive prirode. Od nacionalnih parkova (Risnjak, Paklenica, Kornati
i Mljet), parkova prirode (Velebit i Biokovo) do drugih kategorija zaštićenih
prirodnih objekata dugačak je popis koji bi nam oduzeo mnogo prostora, pa
ih radi toga ne navodimo. Smatramo da osim ovakvih objekata i najveći dio
ostalog šumskog pokrova na kršu treba prvenstveno ili isključivo da koristi
za zadovoljavanje općekorisnih, a manjim dijelom direktnih funkcija tih
šuma. Općekorisne fukcije šuma su osobito naglašene u funkciji razvoja turizma,
rekreacije i u ekološkoj ravnoteži koja najviše dolazi do izražaja u
zaštiti čovjekova okoliša.


Daljnja sudbina šumarstva na kršu treba da zauzme odgovarajuće mjesto
u općeprivrednom razvoju cijele zemlje, republika i pojedinih regija krškog
područja. I u posebnom »Projektu Jadran III« izrađenom prije nekoliko
godina od strane UN i naše zemlje poklonjena je šumarstvu na kršu dužna
pažnja. Međutim, to se ne može reći za većinu općinskih ili regionalnih prostornih
planova, gdje se šume i šumska zemljišta uopće detaljno ne zoniraju
po namjeni, a niti se razgraničavaju u odnosu prema drugim površinama, jer
obično ne postoje javne koncepcije razvoja šumarstva na tim prostorima.
Ovakva situacija uopće ne iznenađuje ako znamo da u timovima stručnjaka
koji izrađuju prostorne planove opće nema šumarskih stručnjaka ili ekologa,
jer se smatra da je to isključivo posao arhitekata i ponekog ekonomiste.
Ovako parcijalno gledanje cjelokupnog prostora ima nesagledivo štetne posljedici
» za šumarstvo. Zbog ovakvog neadekvatnog tretmana šumarstvo ništa
bolje ne prolazi ni u planovima privrednog razvoja pojedinih područja.