DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Iako još uvijek požari uništavaju velike komplekse šuma, ipak smo na tom polju postigli značajne rezultate. Možda će ova tvrdnja, bar na prvi pogled, izazvati nedoumice jer nam se godišnje povećao broj požara i opožarenih površina. Već prije opisanu situaciju oko nezadovoljavajućeg stanja na protupožarnoj zaštiti šuma od požara možemo upotpuniti konstatacijama da šumarske organizacije nisu mogle zbog nedovoljnih sredstava organizirati djelotvorni sistem opažanja i dojave, kao i nabavku protupožarnih sredstava. Vrlo nepovoljne vremenske prilike posljednji n godina za vrijeme ljetnih mjeseci, kao što su dugotrajne suše, zaokružuju cjelokupnu sliku stanja na kršu. U posljednjih nekoliko godina naše društvo je ulagalo znatna sredstva za obuzdavanje nove stihije osnivanjem novih dobrovoljnih vatrogasnih društava, opremanjem specijalnih vatrogasnih interventnih vodova u radnim organizacijama i u profesionalnim vatrogasnim društvima, nabavkom četiri specijalizirana aviona tipa Canadair CL 215 za gašenje šumskih požara i edukcijom stanovništva. I sredstva iz Društvenog dogovora o osiguranju sredstava za biološku reprodukciju i zaštitu šuma od požara na području krša od 1980. god. do danas također su doprinijela poboljšanju zaštite šuma od požara. Sadašnji zadovoljavajući položaj šumarstva na kršu treba prvenstveno da se odrazi na poboljšanu zaštitu šuma od požara. Ako je dakle i,uz ovakve napore čitave zajednice dolazilo do velikih požara, možemo opravdano postaviti pitanje što bi se tek događalo da takvih akcija našeg društva nije bilo. Iz ovoga ipak možemo izvesti zaključak da je borba protiv vatrene stihije bila uspješna, a da će dodatne akcije oko konsolidacije rada šumarskih organizacija na kršu još više utjecati na poboljšanje situacije. Područje krša obiluje mnogobrojnim kategorijama zaštićenih prirodnih objekata i žive prirode. Od nacionalnih parkova (Risnjak, Paklenica, Kornati i Mljet), parkova prirode (Velebit i Biokovo) do drugih kategorija zaštićenih prirodnih objekata dugačak je popis koji bi nam oduzeo mnogo prostora, pa ih radi toga ne navodimo. Smatramo da osim ovakvih objekata i najveći dio ostalog šumskog pokrova na kršu treba prvenstveno ili isključivo da koristi za zadovoljavanje općekorisnih, a manjim dijelom direktnih funkcija tih šuma. Općekorisne fukcije šuma su osobito naglašene u funkciji razvoja turizma, rekreacije i u ekološkoj ravnoteži koja najviše dolazi do izražaja u zaštiti čovjekova okoliša. Daljnja sudbina šumarstva na kršu treba da zauzme odgovarajuće mjesto u općeprivrednom razvoju cijele zemlje, republika i pojedinih regija krškog područja. I u posebnom »Projektu Jadran III« izrađenom prije nekoliko godina od strane UN i naše zemlje poklonjena je šumarstvu na kršu dužna pažnja. Međutim, to se ne može reći za većinu općinskih ili regionalnih prostornih planova, gdje se šume i šumska zemljišta uopće detaljno ne zoniraju po namjeni, a niti se razgraničavaju u odnosu prema drugim površinama, jer obično ne postoje javne koncepcije razvoja šumarstva na tim prostorima. Ovakva situacija uopće ne iznenađuje ako znamo da u timovima stručnjaka koji izrađuju prostorne planove opće nema šumarskih stručnjaka ili ekologa, jer se smatra da je to isključivo posao arhitekata i ponekog ekonomiste. Ovako parcijalno gledanje cjelokupnog prostora ima nesagledivo štetne posljedici » za šumarstvo. Zbog ovakvog neadekvatnog tretmana šumarstvo ništa bolje ne prolazi ni u planovima privrednog razvoja pojedinih područja. |