DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U Istri, kao već prije za područja Trsta te Gorice i Gradiške, donijet je 1886. godine posebni zakon, kojeg je važnost 1892. godine protegnuta i na Kvarnerske otoke. Po tom su se Zakonu osnivala »kraška povjerenstva«, koja su izdvajale površine za pošumljavanje i brinule se o izvođenju radova, te fondovi za izvršenje radova s doprinosima države, općina i eventualno zainteresiranih privatnika. Na području, tada već zapravo bivše, Vojne krajine 1878. godine osnovano je »Nadzorništvo za pošumljenje primorskog krasa« sa sjedištem u Senju. Nadzorništvo i radovi koje ono izvodilo, bili su financirani iz sredstava Krajiške investicione zaklade*. U prvom razdoblju ukupno je pošumljeno 14 876 ha i meliorirano, uglavnom podmlatkom sječom, devastiranih šuma, 8 300 ha. Drugo razdoblje — razdoblje između dva svjetska rata U drugom razdoblju, tj, između dva svjetska rata, pošumljeno je 8 506 ha i osnovano oko 12 850 ha brnjevine, ali je za vrijeme drugog svjetskog rata uništena cea 2000 ha kultura. U ovom razdoblju djeluje Nadzorništvo za pošumljavanje krša u Senju (kasnije je promjenjen naziv u Inspektorat za pošumljavanje krša) unutar prvotnih granica, a izvan toga o pošumljavanju se brinu općeupravne vlasti odnosno kotarski šumarski referenti. U prvo vrijeme radovi se financirali iz budžeta, pa i Nadzorništvo, jer su sredstva Krajiške investicione zaklade, oko 6 000 000 Kruna, bila potpuno obezvređena (bila su u ratnim vrijednosnim papirima), pa je 1922. godine i formalno dokinuta. Pošumljavanje krša financijsku bazu dobiva u Fondu za pošumljavanje u koji, prema Zakonu o šumama iz 1929. godine, ulazi »najmanje 20% od one sume, koja je u budž´etu bila ostvarena kao ukupni prihod iz državnih šuma u minuloj godini« (§ 123), iz naplaćenih kazni za šumske prekršaje te uplatom na vrijednost prodanog drva i to 6% kod prodaje iz državnih šuma, a 2% iz šuma privatnika. Treće razdoblje — od Oslobođenja do danas Treće razdoblje u obnovi šumskog pokrova na kršu nastupa Oslobođenjem 1945. godine. Promjene općenih društveno-ekonomskih odnosa odrazuju se povoljno i na odnos naroda prema šumi uopće, pa i na području krša. Smanjenjem broja stanovništva te stoke uz zabranu držanja koza olakšali su pošumljavanja a na znatnim površinama omogućili i prirodnu obnovu devastiranih sastojina. U četrdesetgodišnjem poslijeratnom razdoblju radovi pošumljavanja osciliraju te nakon početnog zamaha, koji traje do oko 1955. godine, nastupa period stagnacije da se od sedamdesetih godina situacija mijenja na bolje i stabilizira odredbama Zakona o šumama iz 1983. godine. Razlog takvog kretanju financijske je naravi t. j . ovisio je o osiguranju sredstava za radove koji zapravo imaju značaj proširene biološke reprodukcije. *) Krajiška investiciona zaklada osnovana je 1871. godine t. j . u času razvojačenje Vojne krajine. Prihoda i zaklade bili su osigurani u vrijednosti drvne mase na 00 000 kat. jutara (oko 40 000 Ha) hrastovih šuma u Spačvanskom bazenu. koja je postupno prodavana. Dio sredstava te Zaklade izdvajan je i za troškove pošumljavanja krša na području Nadzorništva u Senju. |