DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 61     <-- 61 -->        PDF

U Istri, kao već prije za područja Trsta te Gorice i Gradiške, donijet je
1886. godine posebni zakon, kojeg je važnost 1892. godine protegnuta i na
Kvarnerske otoke. Po tom su se Zakonu osnivala »kraška povjerenstva«, koja
su izdvajale površine za pošumljavanje i brinule se o izvođenju radova, te
fondovi za izvršenje radova s doprinosima države, općina i eventualno zainteresiranih
privatnika. Na području, tada već zapravo bivše, Vojne krajine
1878. godine osnovano je »Nadzorništvo za pošumljenje primorskog krasa«
sa sjedištem u Senju. Nadzorništvo i radovi koje ono izvodilo, bili su financirani
iz sredstava Krajiške investicione zaklade*.


U prvom razdoblju ukupno je pošumljeno 14 876 ha i meliorirano, uglavnom
podmlatkom sječom, devastiranih šuma, 8 300 ha.


Drugo razdoblje — razdoblje između dva svjetska rata


U drugom razdoblju, tj, između dva svjetska rata, pošumljeno je 8 506 ha
i osnovano oko 12 850 ha brnjevine, ali je za vrijeme drugog svjetskog
rata uništena cea 2000 ha kultura.


U ovom razdoblju djeluje Nadzorništvo za pošumljavanje krša u Senju
(kasnije je promjenjen naziv u Inspektorat za pošumljavanje krša) unutar
prvotnih granica, a izvan toga o pošumljavanju se brinu općeupravne vlasti
odnosno kotarski šumarski referenti. U prvo vrijeme radovi se financirali
iz budžeta, pa i Nadzorništvo, jer su sredstva Krajiške investicione zaklade,
oko 6 000 000 Kruna, bila potpuno obezvređena (bila su u ratnim vrijednosnim
papirima), pa je 1922. godine i formalno dokinuta. Pošumljavanje krša financijsku
bazu dobiva u Fondu za pošumljavanje u koji, prema Zakonu o šumama
iz 1929. godine, ulazi »najmanje 20% od one sume, koja je u budž´etu
bila ostvarena kao ukupni prihod iz državnih šuma u minuloj godini« (§ 123),
iz naplaćenih kazni za šumske prekršaje te uplatom na vrijednost prodanog
drva i to 6% kod prodaje iz državnih šuma, a 2% iz šuma privatnika.


Treće razdoblje — od Oslobođenja do danas


Treće razdoblje u obnovi šumskog pokrova na kršu nastupa Oslobođenjem
1945. godine. Promjene općenih društveno-ekonomskih odnosa odrazuju
se povoljno i na odnos naroda prema šumi uopće, pa i na području krša.
Smanjenjem broja stanovništva te stoke uz zabranu držanja koza olakšali su
pošumljavanja a na znatnim površinama omogućili i prirodnu obnovu devastiranih
sastojina.


U četrdesetgodišnjem poslijeratnom razdoblju radovi pošumljavanja osciliraju
te nakon početnog zamaha, koji traje do oko 1955. godine, nastupa
period stagnacije da se od sedamdesetih godina situacija mijenja na bolje
i stabilizira odredbama Zakona o šumama iz 1983. godine. Razlog takvog kretanju
financijske je naravi t. j . ovisio je o osiguranju sredstava za radove koji
zapravo imaju značaj proširene biološke reprodukcije.


*) Krajiška investiciona zaklada osnovana je 1871. godine t. j . u času razvojačenje
Vojne krajine. Prihoda i zaklade bili su osigurani u vrijednosti drvne
mase na 00 000 kat. jutara (oko 40 000 Ha) hrastovih šuma u Spačvanskom bazenu.
koja je postupno prodavana. Dio sredstava te Zaklade izdvajan je i za troškove
pošumljavanja krša na području Nadzorništva u Senju.