DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 59 <-- 59 --> PDF |
U vegetacijskom pogledu svakako je najzastupljeniji listopadni primorski brdski pojas-polusredozemni (submediteranski) mediteranske regije u kojem dominira područje šuma medunca i drugih hrastova s bjelograbom (Carpineium orientalis adriaticum H-ić) pretežno degradacijskih stadija razvoja osjetno manje područje šuma medunca i drugih hrastova s crnograbom (Seslerio- Ostryetum Horv. et H-ić) podjednakog stanja razvoja kao i prethodno područje, dok sasvim mali dio zauzima područje primorske šume bukve (Seslerio autumnalis — Fagelum illyricum Horv.). Viši gorski predjeli krša pridolaze u tragovima i pripadaju eurosibirsko- sjevernoameričkoj regiji i to dinarskoj varijanti šume bukve s jelom (Abieti- Fagetum illyricum Horv.) kao i višem pretplaninskom pojasu s područjem klekovine bora krivulja (Pinetmn mughi illyiricum Horv.). I napokon većina otoka s uskim koridorom uz obalu od JI granice do Zadra, te od Plomina do Poreča, pripada brdskom pojasu mediteranske regije — zimzeleni (eumediteranski) koje je karakterizirano područjem kserotermofilne šume crnike (Orneto-Quercetum ilicis H-ić) i ostalih njezinih degradacijskih stadija. U ovom području nalaze se i najljepše šume alepskog i dalmatinskog crnog bora. O OBNOVI ŠUMA (POŠUMLJAVANJU) OD XIX STOLJEĆA DO DANAS Uobičajeni naziv »pošumljivanje krša« zamjenjujemo terminom »obnova šuma«. Razlog je u činjenici, da se na površinama s dosta dendroloških elemenata sastojina ili šuma može obnoviti jednostavnom zabranom paše i sječe ili podmlatnom (resurekcionom) sječom tj. sječom na panj s posljedicom pojave izbojaka intenzivnog prirasta. Neke vrste, kao na pr. crni; grab. tek nakon dvije do tri godine iz žbunja daju izbojke iz kojih će se razviti stabla. Pošumljavanje, t. j . sadnja biljaka ili sjetva sjemena, mora se primijeniti na golom ili slabo obraslom kršu. Najstariji podaci o sadnji žira na goleti (u Lici) i pitomog kestena za plod (kod Klisa poviše Splita) datiraju iz kraja 18. stoljeća. Slijede akcije Vicka Dandola, Napoleonovog generalnog providura za Dalmaciju u doba Ilirske provincije (1805—1814) koji je propagirao i naredio osnivanje, po narodu nazvanih, »svetih gajeva« (zbog zabrane paše i sječe u njima). Takav gaj trebalo je osnovati svako selo jednostavnim ograđivanjem stanovite površine devastirane šume, kako bi se na njoj zbog zabrane sječe i paše obnovila! šuma. Dandolo je. kod Nina, osnovao i rasadnik za proizvodnju sadnica voćaka i šumskog drveća i to je prvi rasadnik na našem području. Sistematska obnova šuma odnosno pošumljavanje na kršu počinje u drugoj polovini 19. stoljeća. Kontinuitet tih radova bio je prekidan s dva svjetska rata. pa stoga možemo, a i moramo, razmatrati u tri razdoblja. Prvo razdoblje je od početnih akcija do prvog svjetskog rata. drugo između dva svjetska rata a treće nakon drugog svjetskog rata. Posebno je poglavlje istraživačko-znanstveni rad na tom području i taj će se prikazati kao cjelina. Prvo razdoblje — do I svjetskog rala U prvom razdoblju današnja cjelina kraškog područja sastojala se od tri upravno-politička dijela: od dijela u sklopu austrijske carevine (Istra, svi |