DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 53 <-- 53 --> PDF |
329 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Može se reći da je prijevoz drva potpuno mehaniziran. Na većini traktora koji služe za izvoz odnosno prijevoz drva montirane su hidraulične dizalice, a isto tako i na 60B/o kamiona. Pored toga u upotrebi je i dvadesetak samohodnih dizalica. Utovar, odn. istovar tehničke oblovine i višemetarskog industrijskog drva je potpuno mehaniziran, dok to nije u potpunosti postignuto kod jednometarskog prostornog drva. Istovar na stovarištima drvno-prerađivačkih poduzeća obavlja se portalnim dizalicama, pri čemu se oko 45°/o vremena uštedi u odnosu na istovar montiranim dizalicama. Kod prijevoza drva treba rješiti nekoliko problema: Odrediti graničnu udaljenost prijevoza traktorom s prikolicom i forvarderom, odrediti također graničnu ekonomsku udaljenost prijevoza kamionom i povezati prijevoz drva kamionom i željeznicom, riješiti pitanje prijevoza solo kamionima i kamionima s prikolicama, riješiti problem montiranih dizalica na kamionima i samohodnih dizalica. Konstatirano je da je brzina kamiona na javnim cestama cea 2,5 puta veća nego na šumskim cestama, a potrošnja goriva je veća do 7010/» za prijevoz jedinice drvne mase na određenoj udaljenosti. S toga je potrebno graditi kvalitetnije šumske ceste. ZAKLJUČAK Da bi se povećala proizvodnost i ekonomičnost radova na iskorišćivanju šuma, potrebno je provesti određene mjere. Sječivu drvnu masu po jedinici površine potrebno je povećati, a to se posebno odnosi na preborne šume, Chyla k (11). Ovdje je potreban prijelaz sa stablimično-prebornog na drugi način sječa. Gdje god je moguće, potrebno je strojno — ručni rad zamijeniti primjenom strojeva kojima čovjek samo rukuje, a izradu sa sječine u određenim slučajevima prebaciti na pomoćna i glavna stovarišta. Povećati primarnu i sekundarnu otvorenost šuma, pri čemu treba povesti računa o njihovoj međusobnoj vezi. Kod prijevoza drva s utovarom i istovarom ispitati granične udaljenosti prijevoza pojedinim sredstvima i njihovu povezanost te ispitati problem montiranih i samohodnih dizalica. LITERATURA 1. Benić, R.: Iskorišćivanje šuma na području istočne Slavonije i susjednih područja, JAZU, CRV, Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Vinkovci — Slavonski Brod, 1874. 2. Benić , R.: Iskorišćivanje šuma na području Slavonske Podravine. Zbornik radova »Kombinat BeMšće« kao činilac privrednog razvoja. Simpozij održan 8. i 9. lipnja 1978, g, u Belišću. Osijek, 1980. 330 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 55 <-- 55 --> PDF |
3. B e d ž u 1 a, D., Slabak , M.: Razvoj mehanizacije šumskih radova na pođiručjulsitočne Slavonije. Stanje danas i perspektive. JAZU, CRV, Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Vinkovci — Slavonski Brod, 1974. 4. Bićanić , R.: Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji od 1750. do 1860. g., Zagreb, 1951. 5. Bogner , P.: Abhandlung neber Marine — Schiffbauholz und Beschreibung der k.k. reserwierten Marineforest, Trst, 1861. 6. Bojanin , S.: Primjena metode trenutačnih opažanja (MTO) za studij vremena kod obaranja i izrade jelovih stabala. Sum. list, 12, 1974. 7. Bojanin , S.: Das Rucken mittels des Knick-oder Forstspezial — Schleppers in den Eichenwäldern in der Ebene, beim Endhieb. XIV. Internationales Symposium über Mechanisierung der Forstnutzung in Sopron v. 27. 08. — 30. 08. 1980. Sammelbuch der Referate, Sopron, 1980. 8. Bojanin , S.: Der genewärtige Zustand und die Entwicklungstendenzen beim Holzrucken in SR Kroatien. XVI. Internationales Symposiion »Mechanisierung der Forstarbeit« in Wien und Ossiach v. 29. 08. bis 4. 09. 1982. Sammelbuch der Referate, Wien, 1982. 9. Bojanin , S.: Komparacija prijevoza trupaca pomoću kamiona i kamiona s prikolicom. Sum. list, 3—4, 1985. 10. Bojanin , S., Sever , S.: Kraće ili dugo industrijsko drvo iz prorednih sastojina lis´tača. Drvna industrija, 11—12, 1979. 11. Chylak , R.: Eksploatacija šuma. Deset godina razvitka šumskog gospodarstva Delnice, Delnice, 1970. 12. Hankonyi , S.: Suma u Slavonskoj Podravini, S. L. 1890. str. 2—1849—61. 13. H a b e r 1 e, S.: Motorsäge oder Hochmechanisierung? Holz Zbl., Nr 7, 1974. 14. I g r č i ć, V.: Stanje mehanizacije krajem 1981. godine u SR Hrvatskoj. Biblioteka mehanizacije, Prilog Mehanizaciji šumarstva 11—12/82. 15. Klepac , V. et al.: Iskorišćivanje šuma. Šumsko gospodarstvo Delnice 1960— —1980, Delnice, 1981. 16. Kova č i ć, Đ.: Hrvatska, Šumarstvo nakon Oslobođenja. Šumarska Enciklopedija 2, Zagreb, 1983. 17. Lovrić , ,N.: Dosadašnja izgrađenost li perspektiva izgradnje mreže šumskih putova na području jugoistočne Slavonije. JAZU, CRV, Zbornik o stotoj obljetnici znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije. Vinkovci — Slavonski Brod, 1974. 18. Statistički godišnjak SR Hrvatske. Republ. Zavod za statistiku, Zagreb, 1979. 19. Tomičić , B.: Iskorišćivanje šuma ,na bilogorsko-podravskom području. Sto godina šumarstva Bilogorsko Podravske regije. Bjelovar, 1974. 20. Ugrenović , A., B e n i ć, R.: Eksploatacija šuma. Zagreb, 1957. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
UDK 630*233 (497.13) »31« (Kras) Sum. list CX (1986) 333 OBNOVA ŠUMA NA KRŠU HRVATSKE OD PROŠLOG STOLJEĆA DO DANAS Vice IVANCEVIC* Oskar PIŠKORlC** Razaranje biljnog pokrova naše planete, a posebno šuma. zapravo traje toliko koliko i ljudski rod. Na pojedinim područjima uništavane su nepregledne površine šuma te je time čovjek stvarao pustoš s posljedicom ozbiljnog pitanja svog daljnjeg opstanka. Ovakav redosljed vegetacije, na žalost nije mimoišao ni našu domovinu. Prema pouzdanim podacima znademo, da je područje sadašnjeg krša naše zemlje u dalekoj prošlosti bilo, pokriveno gustim šumama. Međutim, neracionalne sječe, ekstenzivno stočarstvo i ekstenzivna poljoprivreda, uz popratne abiotske činioce, prvenstveno erozije, uvjetovali su postupni nestanak šuma i pojavu ljutog krša. Takav slijed izražen je u gotovo svim zemljama Sredozemlja i približno se podudara s područjima najrazvijenijih starih civilizacija. Potvrde o postupnom nestanku šumskog pokrova na Kraškom području nalazimo u odredbama o ograničavanju iskorišćivanja šuma sadržanim u mnogobrojnim statutima od 13. do 17. stoljeća. Očito da takve djelomične mjere nisu mogle spriječiti daljnju regresiju šuma, pa se krajem 18. stoljeća (donose i zakonske odredbe s ciljem, da se zaustavi degradacija i poboljša stanje šuma. Prvi konkretni potezi za poboljšanje stanja na kršu u našoj Republizi datiraju iz druge polovine 18. i početka 19. stoljeća, sustavno su nastavljeni u drugoj polovici istog stoljeća pod utjecajem uspješnih pošumljavanja početih 1850. godine u okolici Trsta. Taj rad, uz različite oscilacije, nastavio se sve do danas. Znatni napori mnogih generacija tog razdoblja, u kojem su posebno značajni negativni utjecaji dvaju svjetskih ratova, kao i postignutih rezultata u današnjoj Jugoslaviji, još uvijek su ostavili velike površine koje treba »ozeleniti« ili na kojima treba meliorativnim zahvatima povisiti vrijednost sastojina. KRAŠKO PODRUČJE I NJEGOVE KARAKTERISTIKE Pod kršem, odnosno točnije krasom, u geografskom smislu nazivamo suvislo područje karbonatnih stijena vapnenca i dolomita na zapadu SR Hrvatske a ispod linije koja se proteže od Metlike preko Karlovca do granice sa *) Mr dipl. inž. Vice Ivančević, Senj. OOUR Goransko-primorskog šumskog gospodarstva. **) Oskar Piškorić. dipl. inž. šum. u m.. Zagreb 333 |