DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Pored dužice proizvode se planke i druga (u šumi) rezana i tesana grada, kolarsko drvo, drvo za kućanstvo i drugo sitno drvo. Od tesanog građevnog drva vidno mjesto zauzimali su bordonali (brvna), koji su se izrađivali od jelovine, smreke, borovine i ariševine. Prije prvog svjetskog rata bordonali su se preko Rijeke izvozili u Francusku. Od 1850. g. intenzivno su se gradile željezničke pruge što je dovelo do velike potražnje željezničkih pragova, koji su se izrađivali tesanjem. Za izradu dužice koristilo se najkvalitetnije drvo, a za pragove se moglo koristiti i drvo lošije kvalitete. Topolovina, vrbovina, lipovina upotrebljavale su se za izradu korita, lopata i sličnih predmeta. Šindra, kao Sortiment cjepanog drva, izrađivala se od četinjača, a ponekad iz hrastovine. Za proizvodnju su potrebna veoma cjepka i kvalitetna stabla. Potaša se u Slavoniji proizvodi već u 18. stoljeću. Za jedan cent pepeljike potrebno je bilo spaliti 32—48 prm drva, pretežno bukovine. Proizvodnja drvnog uglja zauzimala je u prošlosti vidno mjesto. Sporedni šumski proizvodi su se iskorišćivali u velikoj mjeri, dok je danas njihov značaj kod nas znatno smanjen. II RAZDOBLJE NAKON IZGRADNJE PARNIH PILANA DO NAJNOVIJEG VREMENA U Hrvatskoj su se pilane gradile već u 15. i 16. stoljeću (Crikvenica, Čabar). Prva pilana gradi se u Brodskoj pukovniji 1837. godine. Prema B ićanić u (4), prva parna pilana na području Slavonije izgrađena je u Orahovici 1858. g. U Gorskom Kotaru prva veća parna pilana podignuta je 1874. g. u Lokvama. Izgradnja željezničkih pruga omogućila je transport drva i drvnih proizvoda, pa se gradnjom parnih pilana uvodi suvremena pilanska prerada drva. Radove u iskorišćivanju šuma u ovom razdoblju prikazat ćemo po fazama eksploatacije šuma: A. Obaranje stabala i izrada sortimenata (sječa i izrada), B. Transport: a) Privlačenje drva, b) Prijevoz drva s utovarom i istovarom. Uz opis radova u najnovije vrijeme, osvrnut ćemo se i na način rada u prošlosti. A Sječa i izrada Da bi se mogao shvatiti opseg radova u iskorišćivanju šuma prikazat ćemo godišnji etat zadnjih godina u SR Hrvatskoj, koji u pojedinim godinama nešto varira. Godišnje se ukupno posječe 4.595.000 m:! bruto drvne mase od čega na društvene šume otpada 93%, a na privatne 7°/o. Iz pregleda 1 se vidi da u posječenoj drvnoj masi listače sudjeluju ca. 85%, a četinjače ca. 15*/». Od listača je najzastupljenija bukva s 37B/». 324 |