DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 47     <-- 47 -->        PDF

UDK 630*8 (497.13) »31«
Sum. list CX (1986) 323


STANJE I RAZVOJ ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA U SR HRVATSKOJ


Stevan BOJANIN


UVOD


Iskorišćivanje šuma u SR Hrvatskoj razvijalo se postepeno prema razvoju
prerade drva i transporta.
Oduvijek se koristio glavni proizvod šume, drvo i niz sporednih šumskih
proizvoda, kao šumska paša, žir, šiška, stelja i dr.
U prvo vrijeme drvo se koristilo za domaćinstva kao građa i ogrjev, a zatim
se prodavalo i drugim korisnicima.


Šume u SR Hrvatskoj se dijele na tri rajona: 1. Kontinentalni rajon, s
visokim jednodobnim šumama, 2. Visoki krš s visokim prebornim šumama
te 3. Degradirani krš sa šikarama i makijom, malog značaja za eksploataciju
šuma. Čistih sječa u pravilu nema. U 1. rajonu se provode otplodne, a u 2.
preborne sječe.


Stanje iskorišćivanja šuma prikazat ćemo po razdobljima, tako da ćemo
u prvom razdoblju obuhvatiti vrijeme do izgradnje parnih pilana a drugo
razdoblje će obuhvatiti razvoj iskorišćivanja šuma sve do danas.


I.
ISKORIŠĆIVANJE SUMA U PROŠLOSTI DO IZGRADNJE
PARNIH PILANA
Drvo se nekad koristilo samo za domaću upotrebu (ogrijev i građu).
Prema H a n k o n y i-u (12), u Slavonskoj Podravini drvo se koristilo do 1825.


g.
samo za ogrijev.
Početkom 19. stoljeća u Austo-Ugarskoj se posebna pažnja posvećuje iskorišćivanju
hrastovine za brodogradnju, ali slavonska hrastovina ne odgovara
za tu svrhu nego se koristi drvo hrasta, jasena, graba i brijesta iz okoline
Bjelovara, B o g n e r (5).
Ipak se u Slavoniji izrađuje drvo za brodogradnju u većim količinama
(1860. god. 110.000 centi u glavnom za brodogradnju), Bićani ć (4).
Slavonske šume se iskorišćuju u većem opsegu od polovine 19. stoljeća,
kada počinje izrada francuske i njemačke dužice iz hrastovine koja se u
velikim količinama izvozi u Francusku i Njemačku. Za dužice su se sjekla
najbolja cjepka stabla. U okolici Karlovca francuska dužica se počela izrađivati.
1824. godine. Otpad kod izrade dužice iznosi čak i preko 60%.


* Prof. dr Sitevan Bojanin, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska
cesta 25.
323