DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 45     <-- 45 -->        PDF

se provodi svake 10. i 20. godine. Uvodi se određivanje etata međuprihoda.
Za preborne šume propisana je kontrolna metoda.


Inventurom šuma određujemo volumen i volumni prirast sastojine. Volumen
sastojine se određuje pomoću tabličnih metoda a metode realnih predstavnika
se koriste pri određivanju sastojinskih sortimenata. Kod izmjere
sastojina preporučuje se primjena sistematskih uzoraka, traži se preciznost
izmjere i eliminiranje grubih i sistematskih pogrešaka. U inventuri šuma se
počimaju primjenjivati metode biometrike,


Kako se instrukcija iz 1931. godine u našim prebornim šumama nije održala,
izrađena je nova instrukcija 1937. godine po kojoj u prebornoj šumi
treba ostati određena minimalna drvna zaliha poslije sječe


Nakon drugog svjetskog rata izvršeno je rajoniranje šuma na šumsko-
gospodarske oblasti, područja i gospodarske jedinice. Izrađuju se nova uputstva
za izradu gospodarskih osnova (1946, 1948. god.). Za visoke regularne
šume primjenjuje se još uvijek gospodarenje na osnovi dobnih razreda, samo
se razmjer dobnih razreda formira na osnovi računskih gospodarskih jedinica
u okviru gospodarske jedinice višeg reda. što predstavlja znatan napredak
u potrajnom gospodarenju sa šumama.


Međutim u inventuru šuma i uređivanje šuma metode biometrike prodiru
dosta sporo, premda su u znanstvenim krugovima ove metode dobro obrađene
i dosta primjenjivane. Pojavljuju se i nove brže i jednostavnije metode
inventure šuma koje ne nalaze mjesta u Uputstvima. Primjena elektronskih
računara općenito u obradi podataka znanstvenih problema a i izradi
planova gospodarenja postaje neizbježna potreba. Metode fotogrametrije
još uvijek zaostaju u primjeni pri izradi planova gospodarenja.


Sve do 1968. god. gospodarenje sa šumama je bilo usmjereno na šumu
kao objekt proizvodnje drvne mase odnosno volumena. Međutim uputstva iz
1968. god. stvaraju mogućnost gospodarenja sa šumama na ekološkoj osnovi,
propisuje se uređivanje ekološko-gospodarskih tipova.


Preborne šume se uređuju po uputstvima odnosno Novom sistemu ure
đivanja prebornih šuma iz 1961. godine. Prema tim uputstvima u prebornim
šumama se treba uspostaviti normalna drvna zaliha koja omogućuje trajnu
regeneraciju i najpovoljniji prirast. Kod ovakvog načina gospodarenja vrlo
mnogo informacija nam daju aero-snimci. Stoga fotogrametrija zadnju deceniju
nailazi na sve čeću primjenu pri kartiranju tipova šumske vegetacije
i opisu šumskih sastojina.


Međutim gospodarenje sa šumama se stalno mijenja odnosno modificira,
što znači da već danas imamo novi Pravilnik za izradu gospodarskih
osnova iz 1986. god. Ne ulazeći u dobre i loše strane ovog Pravilnika, možemo
ipak općenito reći da se naše gospodarenje sa šumama razvijalo a i danas
razvija po određenim uputstvima, naputcima, instrukcijama i pravilnicima u
okviru nekih formulara i obrazaca. Ma koliko je to u prošlosti imalo svoje
opravdanje, danas nam ovakovi pravilnici sputavaju u izvjesnom smislu razvoj
ne samo planiranja nego i izmjere šuma.


Općenito je poznato da bez dobrih preciznih kvantitativnih i kvalitativnih
informacija o šumi nema ni dobrih planova gospodarenja. Od dobre inventure
se traži da dade maksimalni broj informacija maksimalne preciznosti
s minimalnim troškovima. Želimo li u datom momentu ovo postići
inventura mora biti dinamična i fleksibilna.