DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Prema Vaš i ću u Srbiji sušenje bukve ima ovaj slijed: intenzivna sječa, insolacija, upala kore, napad štetnika Taprorychus bicolor i gljive Fames fomentarius. D Ostale vrste drveća Pored navedenih dominantnih vrsta drveća u prirodnim ekosistemima u manjem ili većem opsegu suše se i kesten, topole, bor. Uzročnici su neki štetnici ili patogeni, od kojih su neki introdukcirani iz drugih zemalja. Tako je davno poznati patogen Endothia parasitica unesen iz Italije utvrđen na kestenu u većini predjela, gdje se ova vrsta nalazi. Na topolama je utvrđen velik broj štetnika od kojih su uneseni Melanophylai picta i Agrilus suvorovi (Buprestide), Monosteira unicostuta (Hemiptera). Velike štete čine strižibube Saperda populnea i S. carcharias, pipa Cryptorrynchus lophati te gusjenice raznih leptira iz porodica Sessidae Cossidae, Noctuidae Lymantridae, Tortricidae, Notodontidae i dr. Od patogena štetni su Marsonia brunnea na lišću. i Dotichiza populea na kori. U priobalnom području velike štete na borovima pričinjava borov četnjak (Thaumatopoea pityocavipa), borov savijač (Rhyacionia buoliana) te vrste potkornjaka borovi srčikari (Blastophagus piniperda i B. minor). E Ostali problemi zaštite šuma Pored navedenih problema, velike štete u šumama nastaju uslijed klimatskih ekstrema: suše, studeni, mrazevi, vjetra, snjegoloma i td. te požara. Klimatski ekstremi, osobito oštre i duge zime, kasni proljetni mrazevi ekstremno sušni periodi, snijeg i vjetar, mogu nanijeti u šumama velike štete protiv kojih, nažalost, ne raspolažemo efikasnim sredstvima obrane. Sušni periodi, osobito ako se ponavljaju i dugo traju, dovode do slabljenja drveća u sastojinama i stvaranju dispoziciju za masovnu pojavu štetnika i patogena, a mogu se pojaviti i sušenja pojedinih izbojaka. grana i cijelih stabala na širokom području. F Požari Važno poglavlje u zaštiti šuma u nas su požari. Požari predstavljaju veliku opasnost osobito u priobalnom području i na otocima za makiju i borove kulture. Uzorci su u većini slučajeva antropogenog porijekla, pa i obranu treba usmjeriti prije svega u cilju preventive. U suzbijanju i sprečavanju nastalih požara veliku zadaću imaju šumarske organizacije, koje trebaju jačati nadzornu i obavještajnu službu, osnivati protupožarne stanice i modernizirati ih, sudjelovati u izobrazbi kadrova i edukaciji stanovništva za sprečavanje požara, provoditi adekvatne uzgojne i uređajne mjere, izgrađivati staze, puteve i prosjeke u svrhu lakšeg pristupa, izgradnju i smještaj hidrofora i dr. Slijede radovi za funkcioniranje reprepresivnih mjera nabava terestričkih aparata za gašenje požara, kemikalija i, najzad, aviona. U svim tim akcijama potrebna je koordinacija s ostalim organizacijama koje u slučaju požara sudjeluju u gašenju: vatrogasnim društvima, armijom, društvenopolitičkim organizacijama i dr. Šumski požari su toliko velika opasnost ne samo za šume već i za okolinu da zahtijevaju angažiranje šire društvene zajednice i dogovor svih zainteresi 316 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
ranih: šumarstva, turizma, organa unutrašnjih poslova, općinskih službi, privrede i dr. ISTRAŽIVAČKI RAD Istraživanja u području zaštite šuma započeta početkom ovoga stoljeća odnosila su se na proučavanje bolesti i štetnika šumskog drveća i šteta od abiotičkih faktora (suše, studeni, mraza, vjetra i dr.). Pažnja se više posvećivala pojedinim entomološkim i fitopatološkim problemima nego ekosistemima, njihovoj stabilnosti i funkcioniranju. Poslije pojave sušenja hrasta mnogi znanstveni radnici i praktičari izučavali su ovu pojavu i tražili uzroke. Već tada su bile zastupane ideje, da je uzrok sušenja kompleksne naravi i da se radi o lancu faktora, čime su ih približili ekološkim gledanju na šumu kao biocenozu i ekosistem u kome vlada dinamična ravnoteža. Kako su defolijatori u tom kompleksu imali značajnu, a za neke autore odlučujuću ulogu, prišlo se izučavanju njihove biologije i ekologije kao i metoda njihova suzbijanja. Od neorganskih insekticida, koji su između dva rata u jednom slučaju iskušani u Bosni protiv smrekovog prelca (none — Lymantria monacha) i introducirane u šume iz aviona (usputno rečeno zbog loše primjene bez uspjeha), neposredno poslije drugog svjetskog rata prišlo se na primjenu kloriranih ugljikovodika (DDT), pa je u nas prvi put primijenjena metoda toplog zamagaljivanja. Dugo vremena je u šumarstvu DDT bio najviše upotrebljavani insekticid. Rjeđe se upotrebljavao HCH i organofosforni preparati. No poslije napuštanja DDT-a u zemljama Evrope i prelaskom na (mikrobiološke preparate i u nas je upotreba DDT-a sve više ograničavana te ga je zamijenio biološki preparat na bazi Bacillus thurinigensis (Dipel, Bactospeine. Thuricid i dr.). Čak su naši istraživači uspjeli proizvesti u suradnji s industrijom vlastiti preparat Bactual. ali je na žalost ta proizvodnja ubrzo prestala. Otkrićem inhibitora sinteze hitina (diflubenzurol) taj preparat pod imenom Dimilin našao je u nas široku primjenu u suzbijanju borovog četnjaka, ali i drugih defolijatora. Primjena feromona za sada se u nas upotrebljava ponajprije u prognozi, ali je već uveden u praksu suzbijanja nekih vrsta potkornjaka (Pheroprax). Veliki napredak je učinjen u istraživanju biologije i ekologije najvažnijih štetnika i njihove populacione dinamike. Za neke štetnike (borov četnjak, borov savijač) ustanovljene su integriran e metod e suzbijanja. Stoga se izučavanja parazitskog kompleksa pojedinih štetnih vrsta posvećuje velika pažnja. Fitopatološka istraživanja obuhvatila su patogene najvažnijih vrsta drveća kao i sjemenja. Izučava se udio patogenih gljiva u procesu sušenja hrasta. Kod kestena se ispituje intenzitet napada gljive Endothia parasiticai vrši inokulacija hipovirulemtnim sojem u cilju mogućnosti suzbijanja ove bolesti. Svake se godine vrše pokusi s najnovijim fungicidima i herbicidima. njihove rotacije, antodoti i t. d. Poklanja se pažnja utjecaju pesticida uopće na čovjekov okoliš kao i bolesti i štetne vrste introduciranih u našu zemlju. Sva se ta istraživanja provode na fakultetima i institutima u zemlji. PRAKTIČNA ZAŠTITA SUMA Praktična zaštita šuma danas se zasniva na relativno dobro organiziranoj dijagnostičko-prognoznoj službi koja se u SR Hrvatskoj nalazi u Šumarskom |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
institutu Jastrebarsko. Primjena pesticida u šumarstvu nastoji se svesti na najnužniju mjeru i tamo gdje je to neophodno potrebno (sprečavanje defolijacije, turistički objekti). Velika se pažnja posvećuje rasadnicima i njihovom zdrastvenom stanju. Rasadnici se pregledaju dva put godišnje. Za uvoz sjemena i sadnoj materijala postoje pregledi na graničnim prijelazima. Karantenska služba djeluje na području cijele Jugoslavije. Sastavljaju se godišnji izvještaji o stanju biljnih bolesti i štetnika na teritoriju cijele zemlje. Izdaju se priručnici o zaštiti topola, četinjača, o aviokemijskim metodama borbe protiv šumskih štetnika. U šumarskim organizacijama djeluju specijalisti za zaštitu šuma, koji surađuju s Fakultetom i Institutom o svim problemima i akcijama za zaštitu šuma. Svake se godine utvrđuju površine i sredstva za suzbijanje šumskih štetnika i sprečavanje defolijacije. U suzbijanju šumskih požara šumarski stručnjaci surađuju s drugim organizacijama (vatrogasna društva, Armija, društvenopolitičke organizacije). No tu je potrebno još mnogo toga učiniti. Nabava aviona za gašenje požara velika je pomoć, ali ne mogu riješiti problem bez dobro organizirane opažačke i čuvarske službe, osobito za vrijeme ljetnih mjeseci te provođenja uređajnih elaborata koji obuhvaćaju gradnju mreže puteva, staza i prosjeka za pristup šumama i šumskim kulturama. Potreban je i određeni broj terestričkih aparata za gašenje požara, osiguranje vode i kemikalija za gašenje. U gašenju požara moraju sudjelovati svi faktori od stručnih do društvenih i političkih. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 44 <-- 44 --> PDF |
UDK 630*95 + 630*5 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 319 UREĐIVANJE I IZMJERA ŠUMA Ankica PRANJIC* Osnovne informacije o šumi, šumskoj površini, uglavnom dobijamo od dendrometrije, fotogrametrije i šumske geodezije. Šumari su ove informacije u prošlosti koristili a i danas koriste za izradu planova gospodarenja šumom, imajući pri tome u vidu uglavnom proizvodnju drvne tvari u šumi. Prema tome razvoj spomenutih osnovnih šumarskih disciplina je u uskoj vezi s razvojem uređivanja šuma. Potrebno je naglasiti da uređivanje šuma u nas ima stvarno bogatu tradiciju. Od Krčkih statuta (1388. god.) pa do danas, uređivanje šuma je prolazilo kroz niz razvojnih stepenica, što je po našem mišljenju imalo značajan utjecaj na današnje planiranje i sakupljanje informacija u šumarstvu. Iz prvih dokumenata odnosno uputstava za uređivanje šuma izdanih 1452. god., 1775. god. te 1769. god. vidimo da se prvo planiranje u šumarstvu provodilo na osnovi površina. Prema Zakonu o šumama iz 1852. god. odnosno 1858. god. gospodarska osnova treba propisati, koliko i kako treba sječi u šumi, a već 1881. god. u Krajiškim imovnim općinama propisuje se etat po formuli austrijske kameralne takse. Prve gospodarske osnove se izrađuju koncem 19. stoljeća po posebnom uputstvu tzv. Naputku. Prema tim uputstvima dobni razredi imaju jednake površine a zadnja tri i jednake volumene. Za preborne sastojine jele i bukve Gorskog Kotara postoje normale. Ovakav razvoj planiranja u šumarstvu slijede i ostale šumarske discipline. Najprije su tražene informacije o izmjeri površine, a zatim o izmjeri pojedinih komponenata stabala i sastojina. Izrađuju se novi instrumenti za izmjeru promjera i visina, konstruiranju volumne tablice i već tada imamo pokušaje uvođenja fotografije u izmjeri šuma. Volumen sastojine se određuje na osnovi informacija sakupljenih na površini koju taksator proizvoljno određuje, a obračun po metodama realnih predstavnika. Koncem 18. i početkom 19. stoljeća gospodarenje u našim šumama je bilo dosta intenzivno, što je jednim dijelom zasluga i vrlo intenzivnog razvoja šumarske nastave. Međutim gospodarilo se u dva smjera. Sa šumama pod naročitim javnim nadzorom (općinske, crkvene šume) gospodarili su domaći stručnjaci a u državnim šumama stranci po austrijskim i mađarskim instrukcijama. Za naše gospodarenje šumama posebno je značajan Zakon o šumama iz 1929. god. po kojem se zahtjeva potrajnost prihoda. Državne visoke regularne šume se uređuju prema Uputstvu iz 1931. godine. Revizija gospodarenja Prof. dr Ankica Pranjić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Simunska cesta br. 25. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 45 <-- 45 --> PDF |
se provodi svake 10. i 20. godine. Uvodi se određivanje etata međuprihoda. Za preborne šume propisana je kontrolna metoda. Inventurom šuma određujemo volumen i volumni prirast sastojine. Volumen sastojine se određuje pomoću tabličnih metoda a metode realnih predstavnika se koriste pri određivanju sastojinskih sortimenata. Kod izmjere sastojina preporučuje se primjena sistematskih uzoraka, traži se preciznost izmjere i eliminiranje grubih i sistematskih pogrešaka. U inventuri šuma se počimaju primjenjivati metode biometrike, Kako se instrukcija iz 1931. godine u našim prebornim šumama nije održala, izrađena je nova instrukcija 1937. godine po kojoj u prebornoj šumi treba ostati određena minimalna drvna zaliha poslije sječe Nakon drugog svjetskog rata izvršeno je rajoniranje šuma na šumsko- gospodarske oblasti, područja i gospodarske jedinice. Izrađuju se nova uputstva za izradu gospodarskih osnova (1946, 1948. god.). Za visoke regularne šume primjenjuje se još uvijek gospodarenje na osnovi dobnih razreda, samo se razmjer dobnih razreda formira na osnovi računskih gospodarskih jedinica u okviru gospodarske jedinice višeg reda. što predstavlja znatan napredak u potrajnom gospodarenju sa šumama. Međutim u inventuru šuma i uređivanje šuma metode biometrike prodiru dosta sporo, premda su u znanstvenim krugovima ove metode dobro obrađene i dosta primjenjivane. Pojavljuju se i nove brže i jednostavnije metode inventure šuma koje ne nalaze mjesta u Uputstvima. Primjena elektronskih računara općenito u obradi podataka znanstvenih problema a i izradi planova gospodarenja postaje neizbježna potreba. Metode fotogrametrije još uvijek zaostaju u primjeni pri izradi planova gospodarenja. Sve do 1968. god. gospodarenje sa šumama je bilo usmjereno na šumu kao objekt proizvodnje drvne mase odnosno volumena. Međutim uputstva iz 1968. god. stvaraju mogućnost gospodarenja sa šumama na ekološkoj osnovi, propisuje se uređivanje ekološko-gospodarskih tipova. Preborne šume se uređuju po uputstvima odnosno Novom sistemu ure đivanja prebornih šuma iz 1961. godine. Prema tim uputstvima u prebornim šumama se treba uspostaviti normalna drvna zaliha koja omogućuje trajnu regeneraciju i najpovoljniji prirast. Kod ovakvog načina gospodarenja vrlo mnogo informacija nam daju aero-snimci. Stoga fotogrametrija zadnju deceniju nailazi na sve čeću primjenu pri kartiranju tipova šumske vegetacije i opisu šumskih sastojina. Međutim gospodarenje sa šumama se stalno mijenja odnosno modificira, što znači da već danas imamo novi Pravilnik za izradu gospodarskih osnova iz 1986. god. Ne ulazeći u dobre i loše strane ovog Pravilnika, možemo ipak općenito reći da se naše gospodarenje sa šumama razvijalo a i danas razvija po određenim uputstvima, naputcima, instrukcijama i pravilnicima u okviru nekih formulara i obrazaca. Ma koliko je to u prošlosti imalo svoje opravdanje, danas nam ovakovi pravilnici sputavaju u izvjesnom smislu razvoj ne samo planiranja nego i izmjere šuma. Općenito je poznato da bez dobrih preciznih kvantitativnih i kvalitativnih informacija o šumi nema ni dobrih planova gospodarenja. Od dobre inventure se traži da dade maksimalni broj informacija maksimalne preciznosti s minimalnim troškovima. Želimo li u datom momentu ovo postići inventura mora biti dinamična i fleksibilna. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Porastom značaja općekorisnih funkcija šume koncept inventure šuma se treba promatrati šire. Budući da nas interesiraju i druge karakteristike šume ne samo drvo znači kad god je to moguće te karakteristike treba mjeriti i analizirati. Način inventure se mijenja s obzirom na objekt inventure, tražene informacije i njihovu preciznost. Uzimanje uzoraka trebamo prilagoditi novim potrebnim informacijama imajući u vidu uvođenje modernih naprednih tehnologija preko fotogrametrije i elektronskih računara. Uzmemo li u obzir da se u šumama događaju nepredvidive promjene, posebno u zadnje vrijeme koje planeri također moraju uzeti u obzir´, slijedi da nam i planovi gospodarenja moraju biti vrlo fleksibilni. Moderno kibernetsko uređivanje šuma zahtjeva dobro poznavanje informacijskih sistema i brzo donošenje od´uka. Svako odlučivanje je povezano s određenim stupnjem nesigurnosti, ako to nije uključeno u planovima gospodarenja naše odluke će biti u najmanju ruku problematične. Kako na gospodarenje šumama jedne zemlje ima utjecaja štetna industrijska polucija susjednih zemalja to se u bliskoj budućnosti predviđa više nacionalno gospodarenje šumama. Prema tome naša inventura šuma kao i planovi gospodarenja moraju biti sposobni da se u datom momentu uklope u svjetske probleme o šumama. ZAKLJUČAK Naše gospodarenje šumama kao i izmjera šuma odvijala se u prošlosti po unaprijed određenim propisima. Pored određene pozitivne uloge koju su pojedini propisi imali u prošlosti, oni su ipak u izvjesnom smislu ograničavali razvoj dendrometrije, fotogrametrije pa i biometrike. Međutim imajući u vidu današnje stanje šuma u nas i u svijetu, kao i višenamjensku ulogu šume, sistem sakupljanja informacija se treba promatrati mnogo šire nego do sada. Informacije koje uređivač dobije od dendrometrije i fotogrametrije nisu dovoljne za planiranje u šumarstvu. Planeri će morati uzeti u obzir sve informacije unutar ekološko-gospodarskog tipa i na osnovi njih izraditi planove gospodarenja, koji će s obzirom na vanjske utjecaje i unutarnje promjene ekosistema biti vrlo fleksibilne. Za izradu planova gospodarenja jednog ekološko-gospodarskog tipa potreban je prema tome tim stručnjaka različitih profesija. S obzirom na vrlo velik broj potrebnih informacija različite prirode obrada podataka je nezamisliva bez elektronskih računara. Metode inventure šuma moraju biti dinamične, fleksibilne, precizne i jeftine. Inventuru šuma treba obaviti vrlo stručno osoblje a kontrola mora biti na svim nivoima izmjere šuma. |