DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
litetu ljudskog života. Potreba za drvom u svijetu raste, jer ono postaje teiro-´ vina neophodna za građevinarstvo, mehanička i kemijsku preradu — finalnu proizvodnju. Šume jedva da su u mogućnosti da zadovolje te potrebe i pritisak na njih sve više raste što nije bez opasnosti za njihovu općekorisnu funkciju, koja je, više nego ikada, neophodna za kvalitet ljudskog življenja. Od tih promjena, koje je čovjek provodio u prirodi, po svom obimu i značenju prvenstveno se one odnose na šume. Povjesničari kažu, da je u 16. stoljeću, u doba Karla V, vojska mogla proći s juga Španjolske do sjevera Evrope da i ne iziđe iz šume. Danas se taj put može prijeći, da se ne uđe u šumu. Ali nije u pitanju samo drastično smanjenje šumske površine. Promjene koje civilizacija nosi sa sobom u građevinarstvu, prometu, industrijalizaciji, stvaranju izvora energije, turizmu i dr. izazivaju promjene u biosferi, koje ostavljaju posljedice u šumskim ekosistemima. Promjene vodnog režima u tlu, onečišćenje zraka i vode, imisije i radioaktivnost imaju dalekosežne posljedice za šumske ekosisteme, pa je krajnji čas da se poduzme niz mjera za održavanje i očuvanje šuma tj. za njihovu zaštitu. No to više nije samo stvar šumarskih stručnjaka i šumarske službe, već svih društvenih i političkih faktora odnosno Društva u cjelini. NAJVAŽNIJI PPvOBLEMI ZAŠTITE ŠUMA U NAS Bespravne sječe, pašarenje, uzurpacije šumskih površina i neracionalno gospodarenje davno su, a osobito u poslijeratnom periodu, prestali biti problemi koji bi nas trebali zabrinjavati. Veliku opasnost za šumu još uvijek su šumski požari, o čemu će biti poslije riječi. Najvažniji problemi su masovna sušenja u gotovo svim šumskim ekostemima. Početkom ovog stoljeća naglo se pogoršalo zdravstveno stanje naših šuma. Sušenja se javljaju na manjim ili većim površinama u vremenu s različitim intenzitetom. Donosimo ovdje prikaz samo za. najraspostranjenije prirodne šumske ekosisteme i kulture nekih vrsta šumskog drveća. A Sastojina hrasta, brijesta i jasena Sastojine hrasta, brijesta i jasena zauzimaju površine u nizinama između Drave, Save i Kupe. Prva jača sušenja hrastovih stabala (Quercus peduncu-lata Ehrh.) zapažena su 1910. godine iako je i prije toga bilo sušenja, ali u daleko manjem opsegu. Uzroci sušenja su kompleksne naravi iako mnogi isstraživači dovode to sušenje u vezu s pojavom patogene gljive pepelnice {Microsphaera alphytoid.es) i defolijacijom koju izaziva u prvom redu gubar (Lymantria dispar). Novija istraživanja uzimaju u obzir i promjene vodnog režima u tlu (podizanju i spuštanju razine vode kroz dulji vremenski period) izazvane kako klimom tako i aktivnošću čovjeka izgradnjom nasipa, kanala, cesta, retencija itd. Kao činilac navode se i nepravilni postupci gospodarenja (izostanak ili zakašnjenje prorede i dr.). Sušenje se javlja u tri vida: a) kronično sušenje ili sušenje koje traje nekoliko pa i desetak godina, b) brzo sušenje, koje se javlja u godini dana, obično nakon koincidencije nepovoljnih uvjeta u tlu i defolijacije, |