DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 39     <-- 39 -->        PDF

litetu ljudskog života. Potreba za drvom u svijetu raste, jer ono postaje teiro-´
vina neophodna za građevinarstvo, mehanička i kemijsku preradu — finalnu
proizvodnju. Šume jedva da su u mogućnosti da zadovolje te potrebe i pritisak
na njih sve više raste što nije bez opasnosti za njihovu općekorisnu funkciju,
koja je, više nego ikada, neophodna za kvalitet ljudskog življenja. Od
tih promjena, koje je čovjek provodio u prirodi, po svom obimu i značenju
prvenstveno se one odnose na šume. Povjesničari kažu, da je u 16. stoljeću,
u doba Karla V, vojska mogla proći s juga Španjolske do sjevera Evrope
da i ne iziđe iz šume. Danas se taj put može prijeći, da se ne uđe u šumu.
Ali nije u pitanju samo drastično smanjenje šumske površine. Promjene koje
civilizacija nosi sa sobom u građevinarstvu, prometu, industrijalizaciji, stvaranju
izvora energije, turizmu i dr. izazivaju promjene u biosferi, koje ostavljaju
posljedice u šumskim ekosistemima. Promjene vodnog režima u tlu,
onečišćenje zraka i vode, imisije i radioaktivnost imaju dalekosežne posljedice
za šumske ekosisteme, pa je krajnji čas da se poduzme niz mjera za
održavanje i očuvanje šuma tj. za njihovu zaštitu. No to više nije samo stvar
šumarskih stručnjaka i šumarske službe, već svih društvenih i političkih faktora
odnosno Društva u cjelini.


NAJVAŽNIJI PPvOBLEMI ZAŠTITE ŠUMA U NAS


Bespravne sječe, pašarenje, uzurpacije šumskih površina i neracionalno
gospodarenje davno su, a osobito u poslijeratnom periodu, prestali biti problemi
koji bi nas trebali zabrinjavati. Veliku opasnost za šumu još uvijek
su šumski požari, o čemu će biti poslije riječi.


Najvažniji problemi su masovna sušenja u gotovo svim šumskim ekostemima.
Početkom ovog stoljeća naglo se pogoršalo zdravstveno stanje naših
šuma. Sušenja se javljaju na manjim ili većim površinama u vremenu s različitim
intenzitetom. Donosimo ovdje prikaz samo za. najraspostranjenije prirodne
šumske ekosisteme i kulture nekih vrsta šumskog drveća.


A Sastojina hrasta, brijesta i jasena


Sastojine hrasta, brijesta i jasena zauzimaju površine u nizinama između
Drave, Save i Kupe. Prva jača sušenja hrastovih stabala (Quercus peduncu-lata
Ehrh.) zapažena su 1910. godine iako je i prije toga bilo sušenja, ali u
daleko manjem opsegu. Uzroci sušenja su kompleksne naravi iako mnogi isstraživači
dovode to sušenje u vezu s pojavom patogene gljive pepelnice {Microsphaera
alphytoid.es) i defolijacijom koju izaziva u prvom redu gubar (Lymantria
dispar). Novija istraživanja uzimaju u obzir i promjene vodnog
režima u tlu (podizanju i spuštanju razine vode kroz dulji vremenski period)
izazvane kako klimom tako i aktivnošću čovjeka izgradnjom nasipa, kanala,
cesta, retencija itd. Kao činilac navode se i nepravilni postupci gospodarenja
(izostanak ili zakašnjenje prorede i dr.).


Sušenje se javlja u tri vida:


a) kronično sušenje ili sušenje koje traje nekoliko pa i desetak godina,


b) brzo sušenje, koje se javlja u godini dana, obično nakon koincidencije
nepovoljnih uvjeta u tlu i defolijacije,