DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 36 <-- 36 --> PDF |
đivanju sastojina, gdje je znanost dala veliki prilog kako kod određivanja načina tako i kod određivanja intenziteta prorede. Ostaje jedan ne baš mali zadatak da te metode nađu što širu primjenu u praksi a posebno da ih usvoje oni koji izrađuju osnove gospodarenja. Kad su u pitanju radovi na njezi šuma do prvih proreda, dakle radovi pretežno u prvom desetljeću starosti sastojine, onda se na prvo mjesto stavlja problem visokih troškova, dakle problemi organizacijske prirode, dok su biološki problemi u većini slučajeva rješeni. Prema tome, glavni zadatak uzgajivača koji rade na njezi regularnih sastojina do prvih proreda je u tome da se pronađu najracionalnije metode zahvata koji će osigurati kvalitetnu sastojinu. Uvođenje za tu svrhu posebno konstruirane mehanizacije je jedan od puteva koji će u svakom slučaju dati dobre rezultate. Preborne šume u Hrvatskoj su jedne od najočuvanijih šuma u odnosu na količinu drvne mase. S obzirom da su to šume u kojima se najmanje radilo s aspekta uzgajanja šuma ta masa nije raspoređena u prebornu strukturu te se one nalaze u fazi poremećene preborne strukture te radi toga izostaje prirodno pomlađivanje. Pored toga što jela izuzetno često i obilno rađa sa sjemenom, izostanak prirodnog pomlađivanja je posljedica lošeg gospodarenja u prošlosti. Samo radovi na formiranju preborne strukture zahvata u prebornu sastojinu s kojima ćemo istovremeno obavljati njegu svih razvojnih stadija (zaštita i njega pomlatka, čišćenje i prorjeđivanje) te sječe stabala koje imaju dimenziju zrelosti, omogućit će dobru regeneraciju, stabilnost i produktivnost tih šuma. Čiste sječe prebornih šuma te unošenje smreke i drugih autohtonih četinjača u stabilne preborne šume je nažalost velika pogreška načinjena u šumarstvu Hrvatske. Ispravljanje tih grešaka je najveći i najvažniji zadatak šumara koji rade u prebornim šumama Hrvatske. Panjače ili šume niskog uzgojnog oblika zauzimaju velike površine na području Hrvatske. Pred uzgajivačima stoji veliki zadatak pretvorbe panjača u šume visokog uzgojnog oblika. Imajući u vidu iskustvo iz prošlih razdoblja kad se je obavljala direktna konverzija sastojinskog i uzgojnog oblika čistim sječama panjača i sadnjom četinjača, smatramo da to nije najbolji put pretvorbe panjača u visoke šume. Panjača je tijekom vremena formirala i sačuvala šumsko tlo sa svim njegovim osobinama koje su prilagođene ekosistemu konkretne listače koja se na njemu nalazi. Unošenjem četinjača u tla koja su u opt´mumu za razvoj autohtonih listača osuđujemo unaprijed novopodignutu kulturu na propast ili ćemo se morati izvrgnuti ogromnim troškovima njege i spašavanja unošenih listača. Prema tome naredni zadaci uzgajivača u Hrvatskoj bi bili pretvorba panjača u sjemenjače. To se može obaviti oplodnim sječama ako za to postoje uvjeti ili unošenjem sadnica ili sjemena autohtonih vrsta drveća po principima oplodnih sječa. 3. ZAKLJUČNE NAPOMENE U ovom kratkom prikazu povijesnog razvoja i sadašnjeg stanja uzgajanja šuma u Hrvatskoj s malim osvrtom na zadatke koje nas čekaju u budućnosti htjeli smo na jednom mjestu i u skraćenom obliku dati naše viđenje problematike uzgajanja šuma kod nas. 311 |