DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Danas se na području Hrvatske nalazi oko 40.000 ha kultura četinjača različitih vrsta drveća i različite starosti. Svakim danom s radovima koji su u toku površina se povećava. Radi toga je nužno definirati najvažnije probleme koji su vezani uz kulture četinjača i koje treba sustavno rješavati. Mišljenja smo da bi trebali intenzivirati radove na njezi postojećih i budućih kultura posebno na njezi kultura proredom. Nužno je za svaku kulturu odrediti intenzitet i način prorede uz određeni turnus prorede, uz napomenu da su istraživanja na tom području dala dobre rezultate i da se mogu sa sigurnošću primjeniti u praksi. Osim njega neophodno je raditi na obnovi kultura koje su doživjele svoju zrelost. Većina kultura podignutih na degradiranim staništima su imale pionirsku ulogu. Tijekom jedne ophodnje kulture su odigrale svoju pionirsku ulogu te su ostvarile optimalne uvjete za povratak autohtone vegetacije na te površine. U većini slučajeva prirodna sukcesija autohtone vegetacije u stare kulture je dobar putokaz kako treba obnavljati zrele kulture četinjača. Radovi na znanstvenim istraživanjima tog problema su upravo dokazali ispravnost takvog stava. Najvrednije, najproduktivnije i najstabilnije šume u Hrvatskoj su prirodne autohtone sastojine kao regularne ili preborne sastojine visokog uzgojnog oblika. Dok su preborne sastojine isključivo vezane za prirodni areal rasprostranjena obične jele (Abies alba) te s običnom bukvom i običnom smrekom tvore preborne sastojine, u Hrvatskoj rasprostranjene na oko 300.000 ha, dotle su regularne sastojine u visokom, srednjem i niskom uzgojnom obliku, kao i u drugim degradicijskim stadijima (šikare, makije i dr.) te zauzimaju oko 2.000.000 ha površine. Uzgojni radovi u regularnim sastojinama dijele se na radove njege šuma i na radove pomlađivanja. Navedeni radovi prate sastojinu od njenog nastanka pa tijekom cijele ophodnje do dovršene sječe i pomlađivanja. Interesantno je napomenuti da su radovi u prirodnim sastojinama, posebno radovi na njezi uvijek bili zapostavljeni dok je trajala kampanja ili »očetinjavanja « ili »topolarstva«, izuzevši onu zadnju akciju organiziranog pošumljavanja. Bez obzira na navedeno, u današnje vrijeme je prisutna velika aktivnost i rad šumara uzgajivača na pomlađivanju regularnih sastojina kao i na radovima njege, posebno na zaštiti i njezi pomlatka, te čišćenju i proređivanju sastojina. Zbog poremećenih strukturnih odnosa u sastojinama nastalih sušenjem šuma, smanjene drvne mase, izostanka obilnog uroda sjemena, zakorovljavanja ili zamočvarenja tla, javljaju se problemi kod pomlađivanja sastojina. Navedeni problemi su ujedno i zadaci šumarske znanosti i prakse koje treba rješavati danas i u buduće. Umjetno pomlađivanje je samo nužna mjera izazvana nemoći uzgajivača da sastojinu prirodno pomladi. Izostanak prirodnog pomlađivanja je znak da u sastojini pucaju karike stabilnosti pa je umjetna obnova samo posljedica značajnih promjena koje se dešavaju u sastojini i koje treba rješavati prije nego što dođe do obnove. Putevi i načini rješavanja tih problema su jasni šumarskoj znanosti i praksi, samo ih treba na vrijeme i stalno provoditi. Ako promatramo radove na njezi regularnih sastojina sa stajališta znanstvenih i praktičnih dostignuća kao i problema koji su ujedno i naredni zadaci, onda možemo posebno istaknuti da je puno učinjeno na rješavanju problema njege u šumama Hrvatske. To posebno vrijedni za radove na prorje 310 |