DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ISHRANA MIKROELEMENTIMA U Hrvatskoj je dosta raširena kloroza pojedinih šumskih vrsta na karbonatnim tlima. Rezultati dosadašnjih istraživanja u poljoprivredi (A n i ć 1984) kao i onih malobrojnih u šumarstvu Martinović 1965, Komlenovi ć 1977, 1980., i dr.). pokazali su da je kloroza kultura uzgajanih na karbonatnim tlima vrlo složena i još uvijek nedovoljno proučena pojava. Ovaj fenomen pored ostalih nepovoljnih čimbenika vrlo često karakterizira i nepovoljna ishrana željezom. U istraživanjima ishrane makroelementima redovno se prati i ishrana mikroelementima. Pored željeza najviše su proučavani mangan i cink. Nedostatak mangana utvrđen je u borovim kulturama osnovanim na dolomitnoj rendzini kraj Srba. U nizu eksperimenata registriran je negativan utjecaj fosfora na nakupljanje cinka u biljkama više vrsta četinjača i hrasta lužnjaka (Komlenović 1984). Tab. 3. Utjecaj fosfora na koncentracije cinka u iglicama crnog bora Tretiranje P % S a cl r ž a j Zn pj o 0.140 83 NK 0.084 121) NK + P, 0.108 60 NK + P., 0.164 40 NK + P, 0.213 40 ODNOS ISHRANE I UTJECAJA NEPOVOLJNIH BIOTSKIH I ABIOTSKIH ČIMBENIKA Već je A n i ć (1963) utvrdio da je primjena stajnjaka u kulturi lužnjaka omogućila raniji nastup sklopa i naglije gušenje korova. Gnojidba je pomogla da su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od divljači (srna). Do sličnih rezultata došli su u svojim istraživanjima Š k o r i ć, Haj din i Martinović (1967) s običnom smrekom i američkim borovcem na Kordunu te Komlenovi ć (1979) u istraživanjima s običnom smrekom na ogulinskom području i na nekim drugim lokalitetima (SI. 5). Gnojidba NPKMg — gnojivima utjecala je i na promjenu sastava korovske vegetacije. Tako se je npr. u jednom pokusu udio vrišta osjetno smanjio na račun bujadi. U mlađim kulturama primjena mineralnih gnojiva može uzrokovati bujan razvitak korovske vegetacije i potrebu provođenja intenzivnijih mjera u prvim godinama nakon njihovog osnivanja (Komlenović , Maye r 1982). U jednoj kulturi smreke osnovanoj na pseudodgleju (Komlenović , 1973) primjena deficitarnog dušika odrazila se u smanjenju intenziteta napada smrekinih uši šiškarica (Tab. 4). |