DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 18     <-- 18 -->        PDF

makro i mikroelemenata kod biljaka američkog borovca. Ovom problematikom
bavili su se i bave se: B. Popović, N. Komlenović, J. i M. Anić, P.
Rastovski, N. Pezdirc, P. Prpić, J. Martinović, I Dekanić. B. Mayer i dr.


Tiskani radovi tretiraju velik broj problema iz ove široke oblasti. Istražuje
se ishrana šumskog drveća u rasadnicima, kulturama i prirodnim sastojinama.
Pored vrsta, doza, najpovoljnijeg vremena i tehnike primjene mineralnih
gnojiva, proučava se utjecaj različitih oblika hraniva na uspijevanja
šumskog drveća, ishrana mikroelementima, -odnos gnojidbe i uzgojnih zahvata,
odnos ishrane i otpornosti s obzirom na utjecaj nepovoljnih biotskih i abiotskih
čimbenika, genetska specifičnost mineralne ishrane, odnos ishrane i plodošenja.
utjecaj požara vegetacije na sadržaj hraniva u tlu i ishranu šumskog
drveća, uloga mikoroze kod usvajanja hranjiva, biološka fiksacija dušika i dr.


Osim djelovanja ishrane na uspijevanje šumskog drveća i drugih praktičnih
značajki proučavaju se i njene teoretske osnove. Dosta se istraživao
odnos između sadržaja hraniva u tlu i biljci te rasta, kruženja elemenata
u šumskim ekosistemima i dr. Radilo se na testiranju različitih kemijskih
metoda u cilju utvrđivanja sadržaja pojedinih biljnih hraniva u tlu i biljci,
penetraciji P-52 u raznim tipovima tala (Prpić , F i 1 i p a n 1969) i dr.


U Laboratoriju za kulturu biljnih stanica na Prirodoslovno-matematičkom
fakultetu u Zagrebu već desetak godina vrlo uspješno istražuje se mogućnost
razmnožavanja šumskog drveća u uvjetima in vitro.


U manjem opsegu u nas se proučavala i primjena regulatora kod vegetativnog
razmnožavanja pojedinih šumskih vrsta reznicama. Započelo se i sa
istraživanjima utjecaja onečišćenja okoliša na fiziološke promjene šumskog
drveća.


ISTRAŽIVANJE MINERALNE ISHRANE BILJAKA
U RASADNICIMA


Provodeći istraživanja ishrane običnog bora uzgajanog na distričnom smeđem
tlu i pseudogleju, Komlenovi ć (1967) je utvrdio da se primjenom
odgovorajućih mineralnih gnojiva može u značajnoj mjeri utjecati na kvalitet
proizvedenih sadnica. Kod sadržaja P>0-, u iglicama od 0,26 pojavili su
se vizuelni simptomi nedostatka fosfora u vidu ljubičastog oboljenja iglica.
U navedenom i nekim drugim radovima utvrđeno je da se na četinjku mogu
proizvesti vrlo kvalitetne sadnice četinjače. Iglice običnog bora sadržavale su
pri tome 2,20% N, 0,45% P205 i 0.32% K20 nakon prve te 1,70% N, 0.48%
P,0- i 0,40% K.,0 nakon druge vegetacije.


Dosta se radilo na rješavanju izbora najpovoljnijih vrsta i doza mineralnih
gnojiva kao i tehnici njihove primjene (Komlenovi ć 1975, 1980, Rastovsk
i 1984. i dr.). Utvrđeno je da je za uzgoj običnog bora na pseudogleju
i luvisolu limltirajuće hranivo dušik, a na akričnoni luvisolu fosfor.
Amonijev nitrat najjače je utjecao na rast obične smreke u Jastrebarskom
kada je bio primjenjen .sredinom mjeseca svibnja. Kod običnog bora na pseudogleju
i luvisolu također su najbolji rezultati polučeni primjenom amonijskog
sulfata u svibnju i lipnju. Na akričnom luvisolu prihranjivanje
vapneno-amonijskom salitrom pokazalo se optimalnim u drugoj polovini mjeseca
travnja.


284