DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 15 <-- 15 --> PDF |
kemijskih i fizikalnih stojstava, sniženje razine podzemne vode. zamočvarenje siojbinc i dr.) ekologija šuma obavlja izbor vrsta drveća prilikom pošumljivanja i za vrijeme obnove sastojina. Jedan od ciljeva ekologije šuma u šumsko-uzgojnoj praksi je utvrđivanje ekološke konstitucije šumskog drveća koja uz dano stanište, morfološkefiziološke konstitucije vrsta uključuje i konkurenciju. Ekološka znanja koriste se prilikom osnivanja šumskih rasadnika, kod izbora načina pošumljivanja. prilikom regeneracije šuma, njege sastojina, melioracije šuma, izgradnje šumskih prometnica, biološke sanacije erozionih i bujičnih područja u smislu regulacije vodnog režima i dr. Koristeći ekomoške spoznaje težimo stvaranju šumskih sastojina u kojima vlada biološka ravnoteža što predstavlja siguran put u zaštiti šuma kojim se izbjegavaju represivne mjere. Ekologija šuma bavi se u nas proučavanjem protoka energije i biogeokemijske cirkulacije u ekosistemu. Prilikom korišćenja biomase šumskog ekosistema ekologija šuma utvrđuje granice njena mogućeg iznošenja kako se ne bi narušila biološka ravnoteža i previše osiromašio ekosistem. Razvoju ekologije šuma u SR Hrvatskoj doprinijela su vrlo opsežna istraživanja šumskih fitocenoza. Za promicanje šumarske fitocenologije u nas su vrlo zaslužni Anić, Horvat, Glavač. Rauš, Bertović i dr. Zajedno s uređivanjem i zaštitom šuma organizira ekologija anketu o umiranju šuma u SR Hrvatskoj. Ovom anketom utvrđuje se stupanj ugroženosti pojedinih vrsta drveća na sve nepovoljniji i sve intenzivniji antropogen utjecaj (kisele kiše. suha depozicija aerosola. fotooksidanti. teški metali i dr.). |