DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 13 <-- 13 --> PDF |
UDK 630*:581 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 279 EKOLOGIJA ŠUMA — RAZVOJ I PRIMJENA Branimir PRPIĆ* Ekologija šuma je znanstvena oblast unutar šumarske biologije koja proučava odnose živog svijeta u šumi i njegove stojbine kao i odnose između pojedinih živih bića u šumi. Ekologija je znanost o strukturi i funkcioniranju što se u našem slučaju odnosi na šumu. Pod strukturom podrazumijevamo tlo i geološku podlogu, klimu i šumsku fitoklimu, reljef, živi svijet šumske zajednice, dendrometrijsku strukturu šumske sastojine (NGV) s pripadajućim šumsko-uzgojnim značajkama (uzgojni oblik, razvojni stadij šumskog drveća, prirodno pomlađivanje i dr.). Pod funkcioniranjem šume shvaćamo funkcionalne odnose između živih bića u šumi i direktnih ekoloških čimbenika (svjetlost, voda, toplina, kemijski faktori, vrijeme) promatrano kroz fotosintetski učinak (debljinski, visinski, volumni, težinski prirast), ali i pomoću drugih fizioloških procesa disanje transpiracija, kompozicijska točka i dr.). O strukturi šumskih ekosistema imamo danas dosta informacija (dendrometrijska struktura šumskih sastojina, geološke, pedološke i vegetacijske karte, klimatskozonska vegetacijska područja) dok se o njihovu funkcioniranju zna vrlo malo. Ekologija šuma koristi se u šumarstvu već više od 100 godina. Svaki zahvat u šumsku sastojinu (njega, regeneracija, oplodna i preborna sječa, iskorišćivanje šuma, izgradnja šumskih prometnica i dr.), rad u šumskim rasadnicima, represivne mjere u zaštite šuma, pošumljavanje novih površina, zahtjevali su od prevoditelja poznavanje šumarske ekologije. Kako je uzgajanje šuma, temeljna šumarska oblast koja se brine o opstanku šume i njenoj optimalnoj strukturi s obzirom na različite namjene šumskih sastojina (proizvodnja drva, socijalna i ekološka uloga), ekologija šuma se nužno pojavljuje kao dio ove znanstvene oblasti. U više svojih stručnih članaka koristi ekologiju šuma u prošlom stoljeću (1886., 1887., 1888) Josip Kozarac. Mnoge današnje spoznaje o ekološkim odnosima u nizinskoj šumi uočio je ovaj vrstan šumarski stručnjak i hrvatski književnik prije stotinu godina. Značajan doprinos primjeni ekologije šuma je pojava knjige »Uzgajanje šuma na ekološkoj osnovi« od A. Denglera, 1924. (Waldbau auf ökologischer Grundlage). U nas doprinose razvoju i primjeni ekologije šuma Petračić, Anić, Zlatarić, Dekanić, Šafar, Glavač, Prpić, Rauš, Matić i dr. Veće mogućnosti u ekološkim istraživanjima ukazuju se pojavom suvremenih mjernih tehnika kojima se osigurava preciznost i kontinuiranost *) Prof. dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Si munska cesta br. 25. 279 |