DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1986 str. 13     <-- 13 -->        PDF

UDK 630*:581 (497.13) »31« Sum. list CX (1986) 279


EKOLOGIJA ŠUMA — RAZVOJ I PRIMJENA


Branimir PRPIĆ*


Ekologija šuma je znanstvena oblast unutar šumarske biologije koja
proučava odnose živog svijeta u šumi i njegove stojbine kao i odnose između
pojedinih živih bića u šumi. Ekologija je znanost o strukturi i funkcioniranju
što se u našem slučaju odnosi na šumu. Pod strukturom podrazumijevamo
tlo i geološku podlogu, klimu i šumsku fitoklimu, reljef, živi
svijet šumske zajednice, dendrometrijsku strukturu šumske sastojine (NGV)
s pripadajućim šumsko-uzgojnim značajkama (uzgojni oblik, razvojni stadij
šumskog drveća, prirodno pomlađivanje i dr.).


Pod funkcioniranjem šume shvaćamo funkcionalne odnose između živih
bića u šumi i direktnih ekoloških čimbenika (svjetlost, voda, toplina,
kemijski faktori, vrijeme) promatrano kroz fotosintetski učinak (debljinski,
visinski, volumni, težinski prirast), ali i pomoću drugih fizioloških procesa
disanje transpiracija, kompozicijska točka i dr.).


O strukturi šumskih ekosistema imamo danas dosta informacija (dendrometrijska
struktura šumskih sastojina, geološke, pedološke i vegetacijske
karte, klimatskozonska vegetacijska područja) dok se o njihovu funkcioniranju
zna vrlo malo.


Ekologija šuma koristi se u šumarstvu već više od 100 godina. Svaki
zahvat u šumsku sastojinu (njega, regeneracija, oplodna i preborna sječa,
iskorišćivanje šuma, izgradnja šumskih prometnica i dr.), rad u šumskim
rasadnicima, represivne mjere u zaštite šuma, pošumljavanje novih površina,
zahtjevali su od prevoditelja poznavanje šumarske ekologije.


Kako je uzgajanje šuma, temeljna šumarska oblast koja se brine o
opstanku šume i njenoj optimalnoj strukturi s obzirom na različite namjene
šumskih sastojina (proizvodnja drva, socijalna i ekološka uloga), ekologija
šuma se nužno pojavljuje kao dio ove znanstvene oblasti.


U više svojih stručnih članaka koristi ekologiju šuma u prošlom stoljeću
(1886., 1887., 1888) Josip Kozarac. Mnoge današnje spoznaje o ekološkim
odnosima u nizinskoj šumi uočio je ovaj vrstan šumarski stručnjak
i hrvatski književnik prije stotinu godina.


Značajan doprinos primjeni ekologije šuma je pojava knjige »Uzgajanje
šuma na ekološkoj osnovi« od A. Denglera, 1924. (Waldbau auf ökologischer
Grundlage). U nas doprinose razvoju i primjeni ekologije šuma
Petračić, Anić, Zlatarić, Dekanić, Šafar, Glavač, Prpić, Rauš, Matić i dr.


Veće mogućnosti u ekološkim istraživanjima ukazuju se pojavom suvremenih
mjernih tehnika kojima se osigurava preciznost i kontinuiranost


*) Prof. dr Branimir Prpić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Si


munska cesta br. 25.


279