DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UDK 630* 182.8 (Betula pendula Roth) (Sum. list CX (1986) 177


VEGETACIJSKE I STRUKTURNE OSOBINE FITOCENOZA
OBIČNE BREZE (Betula pendula Roth) NA PSUNJU


Đuro KAUŠ i Joso VUKELIC


SAŽETAK. Svakodnevna sve veća potreba celuloznog drva
kao sirovine za proizvodnju papira uvjetovala je da se u posljednje
vrijeme u Hrvatskoj obrati velika pažnja istraživanjima i uzgoja
obične breze, čije drvo za te potrebe vrlo dobro odgovara. Zbog toga
smo pristupili početnim istraživanjima prirodnih fitocenoza ohične
breze na području zapadnog Psunja. Priopćujemo prve rezultate
naših istraživanja.


Istraživanja su pokazala da je na širem proučavanom području
razvijena jitocenoza Betula-Quercetum petraeae illyricum Fuk. 1959
prosječne drvne mase od 158 m3/ha i prosječna dobna prirasta od
4 m´^/ha.


Smatramo da istraživanja nalazišta i rasta obične breze trebaju
biti multidisciplinarna i da se treba provoditi i u sjevernoj
Hrvatskoj, Gorskom Kotaru, Lici, Kordunu i Baniji, gdje je u degradiranim
prirodnim šumskim ekosistemima breza vrlo često prisutna
bilo pojedinačno ili u suvislim sastojinama.


UVOD


Zajednica obične breze razvila se na paljevinama nastalim između dva
svjetska rata, a nakon obavljenih čistih sječa na Psunju. Gospodarske prilike
na Psunju i u njegovoj okolici bile su loše te je domaće stanovništvo
bilo uglavnom siromašno i bavilo se stočarstvom. Budući da stoka nije i-
mala dovoljno ispaše ili je ispaša bila veoma siromašna, u gustim šumama
Psunja čovjek se uvijek odlučivao da pali površine na kojima bi stoka poslije
toga nalazila dovoljno hrane i ispaše. To su bile pretežno južne i sjeverne
ekspozicije ili grebeni psunjskih obronaka i gorskih predjela. Tvrtke
(poduzeća) koje su intenzivno eksploatirale šume na Psunju od početka ovog
stoljeća do otprilike trideseith godina, bile su dužne iza sebe ostaviti obnovljenu
sječinu. Tamo gdje to nije uspjelo prirodnim putem, tvrtke su se
odlučivale na pošumljavanje. pretežno četinjačama. Kada je takvo pošumljavanje
obavljeno, klauzula u ugovoru o obnovi sječine bila je ispunjena.
Nitko nije pitao što će biti s pošumljenim površinama i da li će se sadnice
primiti ili neće.


*) Katedra za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Simunska
25, Zagreb


177




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 8     <-- 8 -->        PDF

U prirodno obnovljenim sastojinama Psunja javlja se vrlo dobar pomladak,
a na odgovarajućem biotipu hrasta kitnjaka njegov je pomladak
gust i brzo se razvija tvoreći potpun sklop. Zbog toga se stoka nije ni dovodila
u tako obnovljene sastojine. Za narod i njegovu stoku bile su mnogo
interesantnije slabo od prirode obnovljene sastojine hrasta kitnjaka koje
su pošumljene četinjačama (crni bor, obični bor, smreka), koje su se razvijale
uz puno svjetla i raznih korova i trava. Stoka je na tim površinama
nalazila dovoljno hrane za svoj razvoj i opstanak. Da bi seljak osigurao
dovoljno površina za ispašu stoke, on je namjerno palio tako slabo obnovljene
sastojine. i to obično u rano proljeće kada je trava bila suha, a sadnice
četinjača pune smole, pa bi požar uništavao velike površine tih nekadašnjih
sječina (starih šuma) i novopodignutih mladih sastojina.


Te su se vrste borile za svoj opstanak i razvoj, premda ih je brojna
stoka (goveda, svinje, ovce) uništavala odgrizajući im vrhove i postrane izbojke
kako bi se prehranila. Tako je to bilo do početka drugog svjetskog
rata kada se stočni fond naglo smanjio, a narod se s preostalom stokom
povukao u selo napustivši svoja ispasišta.


Od tog momenta iva, breza i trepetljika (vrste laganog sjemena) neometano
su naseljavale nekadašnje paljevine (pašnjake) i brzo se razvijale
u prave sklopljene sastojine (sadašnja starost svih brezika na Psunju kreće
se između 40—45 godina). S obzirom na to da iva raste najbrže, a najkraće
živi, u današnjim se brezicima Psunja nalazi samo poneko zdravo stablo ive,
dok je trulih i izvaljenih stabala mnogo više. Breza i trepetljika se drže
podjednako i zajedno rastu tvoreći stabla i do 25 m visine. Međutim, u
današnjim sastojinama breze na Psunju nailazimo na pomladak trepetljike,
a pomlatka breze i ive nema.


Naš rad se u cijelosti odvijao u šumama gospodarske jedinice »Zapadni
Psunj«, samo informativno smo obradili g. j . »Sjeverni Psunj« jer u južnom
i u istočnim dijelovima Psunja breza nije ni prisutna.


Ovaj naš rad smatramo početkom istraživanja zajednica obične breze u
SR Hrvatskoj i tako ga treba i promatrati, odnosno shvatiti.


BIOTOP OBIČNE BREZE NA ZAPADNOM PSUNJU


Obična breza se na Psunju javlja pojedinačno od 300 do 980 m n.v.,
a sastojina (fitocenoza) breze od 600 do 900 m n.v. Ona obrasta sjeverne i
južne ekspozicije, tj. dolazi na nekadašnjim staništima bukve i hrasta kitnjaka.
Inklinacija takvih terena je obično velika i kreće se od 30 do 45°.
Geološka podloga Psunja izgrađena je od starih eruptivnih stijena granita
i gnjasa, ali obično prevladavaju pješčenjaci i silikatne stijene. Na takvoj
geološkoj podlozi razvila su se tla kisele reakcije: smeđa tla na silikatima,
pješčenjacima i podlozi, a na zaravnima nalazimo pseudoglejna i lesivirna
tla. Psunj je veoma bogat izvornom vodom, pa gotovo u svakom jarku
žubori potok. Inače na Psunju padne velika količina oborina (1100 mm)
i kada one padaju naglo, u obliku proloma oblaka (kao što je to bilo 17. 07.
1985. g.) onda se stvaraju bujična područja i svi potoci nose goleme količine
krupnijeg i sitnijeg kamenja i ostale drobine. Na taj način erodiraju strme


178




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 9     <-- 9 -->        PDF

površine staništa obične breze i dešavaju se veliki odroni naročito na novoizgrađenim
cestama.


Obična breza tvori fitocenoze u sjevernom i zapadnom Psunju, a u istočnim
i južnim dijelovima dolazi vrlo rijetko, i to samo pojedinačno.
Inače obična breza je veoma plastična vrsta i ima široku ekološku amplitudu.


KLIMATSKI ODNOSI


Klimatske odnose na istraživanom području zapadnog Psunja prikazat
ćemo prema rezultatima mjerenja meteorološke stanice na Brezovu polju
(989 m n.m.), a odnose se na razdoblje 1970—1973. Podaci se mogu uzeti




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 10     <-- 10 -->        PDF

kao reprezentativni jer je Brezovo polje samo nekoliko kilometara udaljeno
od područja našeg istraživanja i ima sličan geografski položaj i reljef.


Srednja godišnja temperatura Brezova polja za razdoblje 1970—1973.
iznosi 6.7° C. pa to područje prema Gračaninovoj klasifikaciji ima umjereno
hladnu klimu. Po mjesecima najhladniji je siječanj, čija srednja temperatura
iznosi —2.5 C, a najtopliji kolovoz, sa srednjom temperaturom od
15,8" C. Srednje kolebanje temperature iznosi dakle 18.3" C. Srednja temperatura
vegetacijskog perioda jest 10,7° C.


Srednja godišnja relativna vlaga zraka iznosi 83%. pa prema Jurčićevoj
ljestvici (1942) ovo područje ima visoku zračnu vlagu.


Srednja je godišnja količina oborina 1099 mm, od čega u vegetacijskom
razdoblju padne 663 mm ili 60% ukupne količine oborina, što je vrlo povoljno
za razvitak vegetacije.


Od ostalih klimatskih faktora za Brezovo polje je karakteristično da je
srednji godišnji stupanj naoblake 5.5, srednji godišnji broj dana s mrazom 27,
a srednji godišnji broj dana sa snijegom 42.


Na temelju navedenih klimatskih podataka možemo zaključiti da istraživano
područje ima umjereno hladnu, humidnu klimu, a po Koppenovoj klasifikaciji
odgovora tipu Cfwbx" klime. Takva klima vrlo dobro odgovora rastu
i uspijevanju istraživane vegetacije ovog područje.


ŠUMSKA FITOCENOZA OBIČNE BREZE NA PSUNJU


(Betula-Quercetum petraeae illyuricum Fuk. 1959)


Hrastovo-brezove šume tala kiselih reakcija nalaze se u cijeloj Evropi
i poklapaju se u potpunosti s arealom hrasta kitnjaka. Najviše su rasprostranjene
u Francuskoj i Portugalu, tj. u atlantskom području zapadne Evrope.
Brezove šume Evrope ujedinjuju se u svezu (Quercion robori-petraeae Br. —
BI. 1932), koja tako izolirana stoji da ujedno čini jedan jedini red i razred
(Quercetalia robori-petraca Tiixen 1931 i Quercetea robori-petraeae Br. —
BI. et Tiixen 1943). Stoga su u našoj tablici br. 1 ove svojstvene vrste zajedno
prikazane.


Nakon šireg proučavanja brezovih šuma u Hrvatskoj navest će se i lokalno
karakteristične ili svojstvene vrste kod nas.


Možemo napomenuti da su istraživači srednje Evrope mnogo manje posvetili
odgovarajuću pažnju acidofilnim hrastovo-brezovim šumama. U nas su
one dosta zanemarene. Na te šume u našim predjelima upozoravali su već
početkom stoljeća Beck von Mannagetta (1901) i L. Adamović (1910) kada su
pisali o »acidofilnim formacijama breze«.


Fitocenološki sastav brezovih zajednica u g. j . »Zapadni Psunj« donosimo
u tablici br. 1. Iz nje se vidi zastupljenost pojedinih vrsta u toj šumi (si.


1. i 2).
Na priloženoj gospodarskoj karti br. 1 prikazane su suvisle sastojine obične
breze i sastojine s pojedinačnim pridolaskom obične breze i acidofilnim
kitnjakovim i bukovim šumama.




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 11     <-- 11 -->        PDF

SI. 1. Fitocenoza (Betulo-Quercetum petraeaea illyricum Fu. 1959) na Psunju


Foto: Đ. Rauš


STRUKTURE OSOBINE OBIČNE BREZE
NA ZAPADNOM PSUNJU


U odjelima 21 c i 22 c položili smo tri pokusne plohe u ukupnoj površini
od 1.00 ha. Njihov skupni pregled donosimo u tablici 2. Na tim su plohama
izmjerene visine (graf. 1) i prsni promjeri po debljinskim stupnjevima 3,5 —
42,5 cm. Na temelju toga je izračunata temeljnica i drvna masa po hektaru.
Broj stabala po vrstama drveća i drvnoj masi po hektaru prikazan je u
graf. 2.


Iz tablice 2. vidljivo je da na 1 ha šume obične breze pridolaze ove. vrste


— 614 stabala obične breze od 3 do 43 cm prsnog promjera, s 18,42 nv:
temeljnice i 132,4 m:i drvne mase.
— 75 stabala hrasta kitnjaka od 3 do 28 cm prsnog promjera, s 1,42 mtemeljnice
i 10,20 m:l drvne mase,
— 79 stabala ostalih vrsta drveća od 3 do 43 cm prsnog promjera, s 2,26
m´- temeljnice i 10,20 m:i drvne mase.
Ukupno po 1.00 ha to iznosi 768 stabala. 22,00 m2 temeljnice i 158,00 m´!
drvne mase. Budući da se starost tih sastojina kreće od 40 do 45 godina, to
se može reći da je prosječni dobni prirast u tim sastojinama oko 4 m:! ha.


OBNOVA SASTOJINA OBIČNE BREZE NA ZAPADNOM
PSUNJU


Obična breza u današnje vrijeme ima veliku upotrebnu vrijednost, naročito
u kemijskoj industriji, tj. u proizvodnji papira. Zbog toga su postojeće
prirodne fitocenoze obične breze vrlo interesantne za industriju papira i u
zadnje vrijeme im se poklanja velika pažnja.


181




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 12     <-- 12 -->        PDF

TABLICA 1


Asocijacija: Betulo-Quercetum petraeae illyricum Fuk. 1959
Područje: Šumarija Okučani — GJ »Zapadni Psunj«
Predjel: Srednja Marinica


,. Odjel: 22 c 22 c 21cS Veličina snimka: 3600 3500 3600
<
jd Broj snimka: 1 2 3 «
Q Nadmorska visina-: 650—750 m Q
_ Ekspozicija: N ,N S P
^ Inklinacija: 40° 40° 45" g*ž> Geološka podloga: pješčenjaci i silikati ;§
2 Tlo: smeđe kiselo i podzol o-,
O Pokrovnost: P
3 — sloja drveća: 70 70 80 \^


— sloja grmlja: 30 25 25
— sloja pr. rašća: 70 70 90
— sloja mahova: 40 — 10
— ukupno: 100 100 100
Florni sastav:


I Sloj drveća


Svojstvene vrste sveze,
reda i razreda:


Ph Betula pendula Roth. 4.5 4.5 5.5 V
Ph Populus tremula L. 1.1 1.1 . III
Ph Salix capraea L. . R . I


Pratilice:


Ph Fagus sylvatica L. + + . III
Ph Quercus petraea Lieb. . 1.1 I
Ph Fraxinus ornus L. + I
Ph Pinus sylvestris L. + I


II Sloj grmlja:


Svojstvene vrste sveze,
reda i razreda:


Ph Juniperus communis L. 1.2 1.2 1.2 V
Ph Populus tremula L. 1.2 + 1.2 V
Ph Genista ovata W. K. . +.2 + III
Ch Cytisus hirsutum L. + . + III
Ch Cytisus nigricans L. ..+.21
Ph Betula pendula Roth. .2.1


Pratilice:
Ph Corylus avellana L. 2.2 2.3 2.2 V
Ph Quercus petraea Lieb. + + + V
Ph Ilex aquifolium L. +.2 +.2 + V
Ph Fagus sylvatica L. + . + III
H Rubus idaeus L. + + . III
Ph Rosa canina L. + + III
Ph Crataegus monogyna Jacq. + 1.2 . III
Ph Fraxinus ornus L. . + + III
Ph Sorbus torminalis (L.) Cr. . + R III
Ph Pirus piraster (L.) Borkh. . + R III
H Rubus fruticosus L. + . I
Ph Carpinus betulus L. + . . I
Ph Picea abies Karst. + . . I
Ph Pinus sylvestris L. + . . 1




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 13     <-- 13 -->        PDF

TABLICA


III Sloj prizemnog rašća:
Svojstvene vrstereda i razreda:
sveze,
U
H
H
H
H
T
H
II
Ph
H
G
Ch
Luzula nemorosa (Poll.) E Mey.
Pirola rontidifolia L.
Hieracium murorum L.
Solidago virga aurea h.
Gentiana asclepiadea L.
Melampyrum pratense L.
Rubus hirtus W. K.
Luzula pilosa (L.) Willd.
Populus tremula L.
Luzula sylvatica (Huds.) Gaud.
Pteridium aquilinum (L.) Kuhn
Veronica officinalis
1.21.2++
+ .2+ .2+
+ .2+
+
1.2
+.2 + +
+.2
+
+.2
.
.
.
2.3
+.2 + +
.
.
.
.
.
.5.5+
V
VV V
III
III
III
I
I
I
I
I
Pratilice:
II
H
H
II
H
II
Ch
II
H
II
II
II
G
G
II
G
II
II
II
Ch
Ph
II
Ch
c;
u
H
Ch
G
Ph
H
H
H
Festuca sylvatica L.
Chrysanthemum corymbosum L.
Dactylis glomerata L.
Digitalis ambigua Murr.
Achillea distans W. K.
Fragaria vesca L.
Galium sylvaticum L.
Senecio nemorensis L.
Prenanthes purpurea L.
Hypericum perforatum L.
Campanula trachelium L.
Salvia glutinosa L.
Platanthera bifolia (L.) Rich.
Helleborine latifolia (L.) Uruče
Epilobium montanum L.
Nephrodium filix mas (L.) Rich.
Poa nemoralis L.
Epilobium angustifolium (L.) Scop.
Eupatorium cannabinum L.
Veronica chamaedrys L.
Acer pseudoplatanus L.
Carex pilosa Scop.
Stellaria holostea L.
Cephalanthera alba (Cr.) Simk.
Euphorbia dulcis L.
Viola sylvestris Lam.
Satureia vulgaris (L.) Fritsch.
Calamagrostis epigeiois (L.) Roth.
Quercus petraea Lieb.
Campanula rotundifolia L.
Rubus fruticosus L.
Siler trilobum (Jacq.) Cr.
3.3+
+ .2++++ .2+
++
+
+++++ .2
3.5
1.2
R + + + 1.2
+
+
.
+
+
.
.
.
R+
R+
R++
+
++
R
2.3
+
+ + + + .
.
.
+
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
+
+
++
R
V
V
VV vV III
III
III
III
III
III
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
IV Sloj mahova
Svojstvene vrstereda i razreda:
sveze,
Ch
Ch
Pulytrichuni attennuatumDicranum scoparium (L.)
Henz.
Hcdvo. 3.3
2.3
III
I




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 14     <-- 14 -->        PDF

SUMA OBIČNI: BREZE NA ZAPADNOM PSUNJU


Područje: Šumarija Okučani. G.J. »Zapadni Psunj« Datum: 22. VII. 1985.
Predjel: Srednja i Mala Marinica Površina: 1 ha
Odjel, odsjek: 21c i 22c Starost: 45 god.
STRUKTURA PO HEKTARU
Tablica 2.


SI. 2. Pokusna ploha 40-Kodišnje sa.sto.jine obične breze na Psunju
Foto: Đ. Rauš




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 15     <-- 15 -->        PDF

185




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Proizvodnju brezova drveta možemo podijeliti s obzirom na način postanka
na tri dijela:


1.
proizvodnja brezova drveta u čistim prirodnim fitocenozama obične
breze (si. 2.).
2.
proizvodnja brezova drveta u mješovitim sastojinama hrasta kitnjaka i
bukve u kojima sudjeluje i obična breza,
3.
proizvodnja brezova drveta u novoosnovanim kulturama obične breze
(pašnjaci, livade, napuštena poljoprivredna tla, devastirane šume i šumske
čistine).
Nas ovdje interesira obnova sastojina u prirodnim fitocenozama obične
breze na Psunju.


Kako ovdje fitocenoza obične breze obrasta prirodna staništa hrasta kitnjaka
i bukve, to ona u svom prirodnom sastavu ima i hrast kitnjak, bukvu
i različite voćkarice. Zbog velike inklinacije terena (do 45") i opasnosti od
erozije tla obnova se treba obaviti na ovaj način.


Nakon isteka ophodnje obične breze od 40 ili 50 godina treba sva stabla
breze posjeći čistom sječom i upotrijebiti do najsitnije grančice za industriju
papira. Sva stabla ostalih vrsta drveća (hrast kitnjak, bukva, grab, divlja
trešnja, divlja kruška i jabuka) i sve grmlje ne smije se sjeći. Nakon obavljene
sječe stabala obične breze i izvlačenja drva iz sastojine ima se sječina
ponovno pošumljavati jedino sadnicama obične breze. Stabla ostalih vrsta drveća
i grmlja koja nisu posječena štite terene od bujica i postepeno naplođ^ijfu
šumsko tlo žirom hrasta kitnjaka i bukvice. Na taj se način vraća autohtona
vegetacija na svoja prirodna staništa, a obična breza nakon druge ophodnje
odigrava svoju pionirsku ulogu, tj. ulogu prijelazne fitocenoza koja je omogućila
da se na te prirodne biotope vrati stabilna autohtona vegetacija hrasta
kitnjaka ili obične bukve.


ZAKLJUČAK -^


Na temelju obavljenih istraživanja sastojina obične breze u gospodarskoj
jedinici »Zapadni Psunj« mogu se donijeti ovi zaključci:


1. U gospodarskoj jedinici »Zapadni Psunj« koja ima veličinu oko 3500 ha
otpada na sastojine obične breze 15%, a na šikare i zapuštene površine daljih
10°/o; što znači da bi se breza mogla proizvoditi u toj gospodarskoj jedinici na
oko 875 ha.
2. Na području istraživanja utvrđena je prisutnost fitocenoze Betulo-Quercetum
petraeae illyricum Fuk. 1959.
3. Izmjerena je drvna masa obične breze po 1,00 ha 158,0 m;!, a prosječni
dobni prirast iznosi 4 m-´Vha.
4. Obnova sastojina obične breze nakon obavljene čiste sječe pretežno se
odvija umjetnim putem, a samo djelomično prirodnom obnovom iz sjemena.
5. Ova obavljena istraživanja smatraju se početnim, a s obzirom na važnost
breze za papirnu industriju potrebno je nastaviti istraživanja šuma
obične breze i njena pridolaska u drugim sastojinama na području cijele SR
Hrvatske.
186




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 17     <-- 17 -->        PDF

LITERATURA


1.
Cestar , D. i dr. (1979): Tipološke značajke šuma slavonskog gorja. Radovi šumarskog
instituta Jastrebarsko, br. 39, str. 1—198, Zagreb.
2.
H or vat, I., G 1 a v a č, V. i Ellemberg, H. (1974): Vegetacija jugoistočno
Evrope. Stuttgart.
3.
Jovanović , B. (1950): Neka zapažanja o brezi i jeli u našim šumama. Glasnik
Šum. fak., br. 1, Beograd.
4.
Kovač e vi ć. J. (1955): Pregled biljnog pokrova Banije. Biljna proizvodnja. 2.
Zagreb.
5.
M a t i ć, S. i dr. (1979): Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar —
Studija ekološko-uzgojnih osobina, Š. G. Nova Gradiška, str. 1 — 133, tisak
GRO »Mirko Gambrovski«, Nova Gradiška.
0.
S 1 a č a n a c, M. i K 1 j a j i ć, F. (1985): Značaj i potreba uzgoja breze za »Kombinat
Belišće«. Drvarski glasnik, br. 8. Beograd.
7.
Stefanović , V. (1979): Sume hrasta kitnjaka (Betiulo-Quercetum Fab.. Fuk. i
Stef. 1964). Sarajevo.
Vegetational and Structural Traits of Phytocoenosis of the Common Birch (Betula
pendula Roth) on the Psunj Mountain


Summary


The daily growing need for pulpwod as a rew material for the production of
paper has resulted in a tendency in Croatia to pay greater attention to the investigation
and silviculture of the common birch; wood which is in great demand.
This paper presents the investigation results on the possibility of raising this culture
in the management unit Zapadni Psunj. In this management unit the Phytocoenosis
Betulo-Quercetum petraeae illyricum Fuk. in 1959 covered a surface of
approx. 500 ha, whille a further 350 ha are today overgrown with brush-wood,
which is also quite suitable for raising birh stands. The average volume of woel for
birch stands amounts to 158 n>"> per hectare, with a mean annual increment
of 4 m:>.


Figs. 1 and 2 Present the appearance of the birch stands today.


Graph. 1 Presents the height curve for the common birch in the management unit
of Zapadni Psunj.


Graph. 2 Presents the distribution of the number of trees (N ha) and wood volume
(M,ha) by diameter three expermiental plots for the birch (1). sessile-flowered oak
(2). other species (3) and altogether (4).