DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 62     <-- 62 -->        PDF

IZ SVIJETA


MEĐUNARODNI SKUP O DRVEĆU I ŠUMI 60 ZEMALJA


U Parizu, u velikoj amfiteatralnoj dvorani Sorbonne, od 5. do 7. veljače ove.
1986, godine održan je međunarodni skup o drveću i šumi. Posebnost ovog skupa
je u tome, što je to bio skup političara odnosno državnika, a inicijator i sazivač
bio je Francois Mitterrand, predsjednik Francuske. Na skupu ili konferenciji
bilo je prisutno 48 ministara poljoprivrede, šumarstva i životnog okoliša
te 210 drugih političara, među kojima je bilo 10 šefova država ili ministara
predsjednika. Ukupno je bilo zastupljeno 60 država od kojih 12 samo s promatračima.
Iako su na skupu sudjelovali i predstavnici 25 međunarodnih organizacija
koje se bave zaštitom životnog okoliša i šumama, težište je bilo na državnicima,
dakle na onima, koji mogu prihvaćene zaključke i neposredno provesti u djelo.


Predsjednik Mitterrand sazvao je skup da se razmotri problematika ugibanju
šuma u Evropi i pretvaranje u Africi šuma u pustinje (dezertifikacija), pa su i
glavninu ovog skupa i sačinjavali predstavnici država s ova dva kontinenta. Predstavnik
Jugoslavije bio je ambasador u Parizu.


Onima, »koji s čuđenjem pitaju zašto se održava taj skup. čemu ti napori i
da li je baš potrebna hitnost« Mitterrand odgovara »da moderni čovjek u nastojanju
da stekne i uredi prostor, zemaljski i kozmički, često zaboravi računati s
vremenom. Istina je. da se vlade nastoje oduprijeti vremenu, ali se i planiranja
na pet godina smatraju predugima. U vojnim, nuklearnim i svemirskim neka rješenja
traže i rok od dvadeset godina. Međutim životni ritam drveća odvija se stoljećima.
« Dakle, čovjek je usmjeren na kratkoročnost, a šuma na dugoročnost i iz
te neusklađenosti potiču sve teškoće u odnosu čovjek — šuma.


O opširnoj Rezoluciji između ostaloga je naglašeno:


1. Nužno je dati prednost drveću i šumi kako u regionalnim tako i u nacionalnim
te međunarodnim okvirima odnosno zaštiti šuma i drveća uopće;
2. odlučno se zahtijeva zaustavljanje onečišćenja atmosfere i voda sa štetnim
industrijskim otpacima;
3. nužno je organizirati evropsku mrežu istraživačkih stanica, posebno za
fiziologiju drveća — »Eurosilva«:
4. treba izraditi »kartu mediterana« usredotočenu na borbu protiv šumskih
požara;
5. kako u Africi nema dovoljno stručnjaka nužno je posvetiti posebnu pažnju
školstvu. U Africi treba poraditi i na smanjenju šteta od pretjeranog pašarenja
i paljenja kao i racionalnijeg korišćenja ogrjevnog drva.
Predsjednik Evropske ekonomske komisije obavijestio je o petogodišnjem evropskom
programu od jedne milijarde ECU-a koji će biti predložen Vijeću ev


* Mjesečnik *>Forets de France et Action forestiere« (br. 3/86), ne bez sarkazma, komentira:
dok su u velikoj amfiteatralnoj dvorani Sorbonne pod freskama sela Puvisa de Chavanne
pripremali rezoluciju o sprečavanju zagađivanja prirode, vani je oko 200 limuzina službenih
delegacija i njihove pratnje motociklista . . . izbacivalo plinove u količini da unište hektar
jelovih šuma. Srećom divlji kesteni u obližnjoj Luksemburškoj šumi apsorbirali su te plinove.
232