DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 45 <-- 45 --> PDF |
UDK 630*231.32 (Quercus robur L.) Sum. list CX (1986) 215 PRILOG POZNAVANJU RADOVA NA OBNOVI ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA (QUERCUS ROBUR L.) Ivo ĐURICIĆ* SAŽETAK. U radu je opisan način pomlađivanja sastojim hrasta lužnjaka i običnog graba s donjom etažom šikare nastale nakon sječe podstojne etaže graba. Pomlađivanje je postignuto ponovnim oblikovanjem podstojne etaže graba u vremenu od 20 godina. PROBLEM ISTRAŽIVANJA Područje uspijevanja hrasta lužnjaka obiluje raznolikošću mikroreljefa te postoji velik broj različitih sastojinskih oblika i biocenoza. Ta različitost je posljedica djelovanja vode kao ekološkog faktora. Razlikujemo tri glavne skupine šumskih ekosistema i to: — ekosistem na uzvisinama (gredama) sa šumom hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli Quercetum robori (Anić 1959) emed. Rauš 1969); — ekosistem u depresijama (nizama) u kojima se nalazi poplavna šuma hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum robori Horvat 1938). Nestajanjem nizinskog brijesta iz tih šuma u njima su nastale značajne promjene koje se očituju u smanjenju drvne mase, nastajanjem progala i plješina koje se zakorovljavaju; — ekosistem u mokrim mikrodepresijama sa šumom poljskog jasena i kasnog drijemovca (Leucoio — Fraxinetum angustifoliae Glav. 1959). Prirodna obnova ovih šuma zahtijeva mnogo znanja, rada i strpljenja te predstavlja izazov za svakog šumara uzgajivača. U današnjim vrlo složenim uvjetima u našim hrastovim šumama javlja se problem njihove obnove. Istražujući i radeći na prirodnoj obnovi sastojina u šumi Jazmak odjel 18 suočili smo se s problemom koji je ujedno i problem ovog rada koji glasi: Kako u postojećim uvjetima odrediti metodu rada s kojom ćemo postići dobru prirodnu obnovu. . .? PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Gospodarsku jedinicu Jazmak—Kosturač—Buk—Drobna čine bivše državne šume i šume Križevačke imovne općine u koje spada i šuma Jazmak odjel 18. To je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969). (SI. 1) Mr Ivo Đuričić, dipl. inž. šum., 43 260 Križevci, B. Hanžeka 5. 215 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Odjel 18-a površine 24 ha većim dijelom obrastao je sastojinama kasnog hrasta lužnjaka — jelenščaka (Quercus robur L. var. tardissima Sim.-Ph) a manjim, cea 2,40 ha, hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Unutar sastojine kasnog hrasta nalazi se nekoliko stabala ranog hrasta i obratno. Starost hrastove sastojine je 123 godina a podstojnog graba i nešto bukve 20—30 godina. Sastojina je u fazi oplodne sječe. Prema Koppenovoj klasifikaciji istraživano područje pripada klimi toplog umjerenog kišnog tipa (C). Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između —3° C i —18" C a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ne premašuje /22° C. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10° C. Prvi mraz se može očekivati 12. X a posljednji 18. IV. Oborine su podjednako raspoređene tijekom cijele godine (Cf) time da manje količine padnu u hladnom dijelu godine (Cfw). Maksimum oborina pada u rano ljeto i kasnu jesen (x). Prema tome na istraživanom području vlada klima C f w b x. Raspored oborina je slijedeći: God. doba Oborine mm Temperatura T«C zima (XII—II) 166—191 0.0— 0,1 proljeće (III—V) 203—235 10.3—10,5 ljeto (VI—VIII) 277—290 19.2—19,3 jesen (IX—XI) 223—260 10,5—10,9 Vegetacijsko razdoblje (IV—IX) 505—553 16,4—16,6 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Tlo je pseudoglej; po mehaničkom sastavu su lake gline i glinaste ilovače; opskrbljenost humusom vrlo dobra (jako humusna tla), opskrbljenost s fosforom i kalijem vrlo dobra u Ao horizontu a slaba u nižim horizontima. Od drveća nalazi se hrast lužnjak, rani i kasni (Quercus robur L., Qu. robur L. var. tardissima Sim-ph), obični grab (Carpinus betulus L.), trešnja (Primus avium L.). crna joha (Alnus glutinosa L.) i bukva (Fagus sylvatica L.). U sloju grmlja nalazi se Cornus sanguinea L., Corylus avellana L., Crataegus monogyna Jacq., Ribes sp., Ligustrum vulgare L. i dr. Od prizemnog rašća navodimo samo neke kao Asperula odorata, Circea lutetiana, Pulmonaria officinalis, Carex pilosa, Slelaria holostea i Oxalis acetosella. Ekspozicija odjela je sjeverozapadna, nagib 2— 4%, nadmorska visina 120 — 130 metara. METODA RADA Da bismo postigli postavljeni cilj istraživanja te pratili uspjeh obavljenih zahvata osnovali smo tri pokusne plohe od kojih je svaka površine 0,04 ha. Dvije plohe se nalaze u odjelu 18 u dijelu ranog hrasta lužnjaka i jedna u dijelu gdje se nalazi kasni hrast. Osnovom gospodarenja iz 1963. godine propisano je: »Hrastova sastojina iz sjemena sa po kojom bukvom i grabom. Sklop nepotpun. Stabla zdrava, dobrog uzrasta, punodrvna i čista od grana. Ophodnu sječu započeti u I/I na 50°/» površine. Izvršiti odstranjivanje graba u sloju grmlja.« SI. 2 Sloj grmlja nastao sječom starih grabovih stabala Foto: I. Đuričić |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Iz smjernica za gospodarenje vidimo da je 1963. godine postojao sloj grmlja koji je nastao uslijed sječe etaže podstojnog graba 1948. godine. U ovakvim strukturnim uvjetima obnova ovih sastojina ne bi uspjela pa su obavljeni slijedeći radovi: — 1964. god. reduciramo sloj grmlja, ostavljamo grab koji je sposoban za daljnji razvoj. SI. 3. Gospodarska jedinica Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna odjel 17-a Sastojina hrasta lužnjaka sa podstojnim grabom. Foto: Đuričić 218 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 1967. god. reduciramo grab a panjiće premazujemo Regulexom. Isto radimo i 1970. godine kada već imamo formiranu podstojnu etažu graba sa ponekom bukvom. — U razdoblju od 1963. do 1973. godine nismo sjekli ništa u proizvodnom dijelu sastojine osim sušaca. — Da bi stvorili mogućnost za naplođenje svu pažnju posvetili smo stvaranju podstojne etaže graba. — 1973. god. proveli smo proredni zahvat (tab. 2). Tako smo dobili optimalnu strukturu (prema našim istraživanjima temeljnica oko 20 — 25 m2) gornje etaže hrasta lužnjaka sa podstojnim grabom. Sječom podstojnog graba mogli smo regulirati svjetlo, a tlo je bilo sposobno da prihvati svakj pa i najmanji urod sjemena. — Već 1975. godine njegujemo pomladak koji se javlja u grupama od uroda pojedinih stabala ili grupe stabala. Svjetlo reguliramo sječom podstojnih stabala a panjeve premazujemo Tordonom. Njegu vršimo 1977. i 1978. godine. — Zbog naglog razvoja podstojne etaže graba ponovo 1980. godine reduciramo podstojnu etažu, panjeve premazujemo Tordonom a istovremeno obavljamo i njegu pomladka. — Zimi 1980 81. obavljamo naplodni sijek (tab. 3) sječom 4.145 m2 ili 173 m:! po ha. — U proljeće 1981, 1982. i 1983. godine vršimo njegu pomladka. SI. 4. Odjel 18-a u proljeće 1985. godine poslijeetaže graba. sječe podstojne Foto: I. Đuričić 219 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 50 <-- 50 --> PDF |
RASPODJELA UČESTALOSTI BROJA POMLADKA I MLADIKA RANOG 1 KASNOG URASTA LUŽNJAKA PO VISINSKIM RAZREDIMA NA POKUSNIM PI OHAMA — 1983. godine cijela sastojina vrlo dobro je naplođena i spremna za dovršni sijek. U tablici 1. i grafu 1 možemo vidjeti broj i strukturu pomladka i mladika te iz toga donijeti zaključak o uspjehu koji je postignut radom na pomlađivanju ovih sastojina. Olujno nevrijeme zahvatilo je naše područje 9. i 10. veljače 1984. godine, te je izvaljeno ili prelomljeno više od 55.000 m:! drvne mase. pa smo morali |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 51 <-- 51 --> PDF |
SI. 5. Gospodarska jedinica Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna odjel 18-a Sastojina pred dovršni sijek. (i. Podmladak hrasta lužnjaka u odjelu 18-a gosp. jedinice Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 52 <-- 52 --> PDF |
odgoditi dovršni sijek u odjelu 18a iako je bio planiran za sječu 84!85. godine. Međutim hrastovom podmlatku bilo je potrebno osigurati više svjetla, pa je posječen sav podstojni grab. Dakle izvršena je jedna uzgojna mjera. U vremenu od 1963. do 1983. godine uspjeli smo oblikovati podstojnu etažu graba, pripremiti tlo u stanje da je u svakom trenutku sposobno prihvatiti svaki pa i najslabiji urod sjemena i tako prirodno obnoviti sastojinu (tabl. 1., 2., 3.) TABELARNI PRIKAZ BROJA POMLADKA I MLADIKA RANOG I KASNOG HRASTA LUŽNJAKA PO VISINSKIM RAZREDIMA NA POKUSNIM PLOHAMA Šumarija: Križ«vei Površina: 100 ui? Gospodarska jedinica: Jaznak - Kosturač - Buk - Drobna Mjereno: 1985 p Odjel: 18 a lab. I Ploha Visinski razredi - em 10 PO 30 10 50 6C 70 80 90 10C 110 12C 130 11C 150 16C 170 180 190 200 210 1 7´l 162 175 11S 96 83 70 70 51 56 25 21 17 27 7 5 1 6 3 1 2 2 13 16 31 27 8 6 1 3 -1 3 60 300 138 (28 375 305 213 193 119 120 90 60 15 31 13 12 8 1 -3 Plohe: 1,2 Cuercus robur L. Ploha: 3 Quereus robur L. var tardissinia Sim. - Ph Gospodarska jedinica »Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna« Odjel 18 Tab. 2 Stanje sastojine Vrsta 1963. god. 1974. gocL 1984. god. drveća masa m3 m3/ha masa m3 m3/ha masa m3 nVVha Quereus robur 7.395 308 7.916 330 4.660 194 Fagus silvatica 128 5 7 — 90 4 Carpinus betulus 400 17 112 5 418 17 UKUPN O 7.923 330 8.035 335 5.168 215 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Gospodarska jedinica »Jazmak-Kosturač-Buk-Drobna« Odjel 18-a Tab. 3 Sječ a Vrstadrveća 1973/74 1980/81 1984 m3 m´i ha m´S ha m´i m´l ha m-´i Quercus robur 1.148 48 4.045 169 — Fagus sylvatica 144 6 14 1 90 4 Carpinus betulus 207 9 86 3 418 17 UKUPNO 1.497 63 4.145 173 508 21 ZAKLJUČAK Sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli — Quercetuvi roboris (Anić 1959) emend. Rauš 1969) s donjom etažom šikare nastale sječom podstojne etaže graba ne mogu se prirodno obnoviti bez intenzivnih radova na ponovnom stvaranju podstojne etaže graba. Sastojina u odjelu 18-a bila je 1963. godine stara 103 godine, temeljnica prema osnovi gospodarenja 24 m´- a masa po ha 330 m:!. U razdoblju od 1970. do 1984. godine tlo je bilo stalno spremno da prihvati svaki pa i najslabiji urod žira. To je nužno, da bi uspjela prirodna obnova sastojine, jer nemamo redovne urode sjemenom, a posebno nemamo redovne jake urode sjemenom, nego urode pojedinih stabala, grupa stabala ili sastojina. U pomladnom razdoblju potrebna je stalna prisutnost šumara stručnjaka. Osim stalne njege podmlatka posebnu pažnju treba posvetiti reguliranju svjetla, jer je ono limitirajući faktor razvoja podmlatka. Reguliranje svjetla u tom razdoblju vršimo isključivo uklanjanjem podstojne etaže graba. Ukoliko bi u takvim sastojinama vršili klasični pripravni sijek, tada bi došlo do jačeg zakorovljenja tla i prirodna obnova ne bi uspjela. U podmladnom razdoblju stručnjak mora imati dovoljno strpljenja i mogućnosti da čeka 3 — 5 ili 10 godina dok sastojina ne bude većim dijelom prirodno naplođena. Poslije naplođenja pristupamo naplodnoj sječi. Razmak između naplodnog i dovršnog sijeka ne treba biti dulji od 5 godina. Na ovaj način strpljivog i dugotrajnog rada, možemo obnoviti svaku sastojinu uz maksimalnu pažnju reguliranja svjetla, sječom podstojnog graba, pripremom tla i njegom podmlatka. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 54 <-- 54 --> PDF |
LITERATURA C i n d r i ć, Z. (1981): Klimatske prilike područja Šumskog gospodarstva »M. Birta «. Bjelovar Dekan i ć. I, (1962): Osnovni principi uzgojnih podhvata u posavskim šumama. Sum. list. 1 2 D e k a n i ć, I. (1967): Metode intenzivnog prorjeđivanja sastojina visokog uzrasta. Jugoslavenski poljoprivredni šumski centar Beograd Matić, S.. Prpi ć. B.. R a u š. Đ. i Vranković, A. (1979): Rezervati šumske vegetacije Praznik i Muški bunar. Nova Gradiška P r p i ć, B. (19741: Ekološko-biološke značajke šuma jugoistočne Slavonije. Centar JAZU Vinkovci R a u š, Đ. (1976): Šumarska fitocenologija, Zagreb * * *. (1963): Gospodarska osnova Jazmak-Kosturač 1963—72. * * *, (1974): Sto godina šumarstva Bilogorsko-Podravske regije. Bjelovar I *> Further Information on the Reforestation of Commun Oak Forests (Quercus robur I>.) S u m m a r y This paper describes the method of regeneration of common oak stands (Quercus robur L. and Qu. robur L. var. tardissima Sim.-Ph) and common hornbeam (Carpinus betulus L.) in conditions when brush-wood has appeared in the underwood storey after the feling of common hornbeam. As the management policy prescribed regeneration by seed felling, the stand primarly was cleared of brush-wood, with the preservation of hornbeam. In this way young growth was adequately supplied with light. The Graph on page 220 presents the frequency distribution of the number of young growth distinguished (for the early (Qu. r. L.) and late (Qu. r. L. var. tardissima Sim. — Ph) oak by height classes at 3 experimental plots. |