DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
modela razvoja kao i svakodnevne bitke za operativno izvršenje tekućih zadataka, neminovno će izostati mogući rezultati. Stoga je zadovoljavajuće rješavanje problematike kadrova jedan od prioritetnih zadataka razvoj a u cilj u razvoja , jer sa kadrovima možemo ostvariti kvalitativni napredak i iskoristiti tzv. kvalitetne činioce razvoja na koje se treba više osloniti i više ih preferirati od kvantitativnih pogotovo onih izvan našeg domašaja. Uz složene zadatke drvne industrije i pratećih funkcija znanosti, obrazovanja, projektiranja, značajni su zadaci i prometne funkcije, koja mora učiniti velike napore da se skladno organizira i osposobi za naredne zadatke koji proizlaze iz razvojnih ciljeva šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske. Ni u šumarstvu ne smiju izostati aktivnosti koje će voditi u zacrtanom razvojnom smjeru. Zakon o šumama, uz dosljedno provođenje, treba pridonijeti koncentracijom poslovnog odlučivanja svrsishodnijem postavljanju gospodarskih ciljeva koje će ići u c´lju potrajnog gospodarenja šumama te poticati jednostavnu a osobito proširenu reprodukciju šuma, a sve to u krajnjoj funkciji finalne proizvodnje u drvnoj industriji, ne umanjujući pritom značaj općekorisnih funkcija šuma. po mnogim autorima višestruko većim od same proizvodnje drvne mase, čak i preko 10 puta, ali uz uvjet da se stvaranje tih općih koristi ne financira samo ili pretežno od drvne industrije i korisnika drvne mase. Ima zapažanja da uslijed nezadovoljavajućeg odnosa prema šumarstvu i opće korisnim funkcijama šuma, osim zaostajanja u pošumljavanju ima i drugih negativnih posljedica u samom šumarstvu i to u nejednakom vrednovanju poslova uzgoja, zaštite i njege šuma u odnosu na iskorištavanje šuma, što u dugotrajnijem procesu može imati katastrofalne posljedice. Stoga se stvaraju mišljenja da je potrebno dalje funkcionalno odvajanje ovih faza u šumarstvu i stvaranje takovih uvjeta da se uzgoj, njega i zaštita šuma odvoji od ovisnosti o privrednom računu šumskog gospodarenja i stvore uvjeti za neometano izvršavanje planiranih radova, a iskorištavanje šuma, odnosno sječa i izrada drvnih sortimenata, da bude podvrgnuta kriterijima tržišta, odnosno ako i dok to nije moguće zbog monopolnog položaja drvne sirovine na domaćem tržištu, da se drugim mjerama utječe na optimalizaciju troškova i elimininaciju neproizvodnosti te tako i na najmanji prijenos suvišnih troškova vlastite proizvodnje u narednu fazu, pa sve do finalnog proizvoda koji više nema kome prenijeti suvišne troškove. Svjetsko tržište ih ne priznaje, a nije sigurno ni do kada će ih prihvatiti domaće. Pošto ih finalna proizvodnja može samo kompenzirati, mora slabiti a time i dovesti u pitanje cjelokupni razvoj šumskodrvnog kompleksa Hrvatske i svega što je uz njega vezano, a to nije malo. * * * Eto, u ovom istina, malo podužem izlaganju pokušao sam iznijeti razvojne ciljeve, zadatke, osnovne pravce riješenja, okolnosti u kojima će se razvoj odvijati vezan na sadašnje stanje i dosadašnja dostignuća. Procjene problema i mišljenja o rješenjima mogu biti i različita, ali vjerojatno nema bitnih razilaženja u ocjeni da šumskodt´vni kompleks ima realne razvojne šanse te da i mi ovdje prisutni i svi oni koji djeluju u šumskodrvnom kom-, |