DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Tako je izgrađeno svega oko 1500 km šumskih cesta umjesto 2500 km ali se i dalje otvorenost šuma na 1000 ha očuvanih šuma održava na razini od oko 9 km, dok je u zemljama naprednog šumarstva Evrope ova otvorenost između 15 i 20 km na 1000 ha. Zaostaje se i u programu šumskouzgojnih radova. U razdoblju 1981—85. godine, ostvarenje će biti svega 53.4%. sa značajnim zaostacima u planovima unošenja četinjača, plantaža i nasada i intenzivnih kultura. Sudionici Društvenog dogovora o ostvarivanju programa pošumljivanja degradiranih šuma i šumskih površina u SR Hrvatskoj u razdoblju 1981— —1985. godini nisu izvršavali svoje obveze, pa su izostala potrebna sredstva za realizaciju planova. Posljedice ovog zaostajanja odražavaju se nepovoljno na dalji razvoj jer se ocjenjuje da u šumarstvu, između ostaloga: — zbog nedovoljnog pošumljavanja od 7000 ha umjesto 30000 ha godišnje, gubimo oko 200.000 t biomase; — nepovoljni utjecaji, posebno promjena kemijske klime, djeluju da se dio godišnjeg etata namiruje odumrlim stablima, čime se remeti struktura i u dijelu gospodarskih šuma smanjuje drvna masa; — zbog umanjenih drvnih zaliha smanjuje se i prirast šuma jer se umanjuje glavnica. Prirast se smanjuje i radi promjena »kemijske klime«; — smanjuje se vrijednost općekorisnih funkcija šuma; — zanemarivanjem ekološke funkcije šuma narušava se i njena biološka ravnoteža sa posljedicama slabljenja biološkog potencijala i posljedicama na vitalne potrebe stanovništva. U industrijskoj preradi drva: — kapaciteti za pilansku preradu drva nisu usklađeni sa sirovinskom osnovom te se nedovoljno koriste. — regionalni raspored pilana također je neusklađen, osobito u varaždinskoj, zagrebačkoj i ličkoj regiji, — velik broj pilana izvan osnovne djelatnosti, kao i pilana u vlasništvu građana, povećava pritisak na sirovinsku osnovu i pogoršava stanje snabdjevenosti. nelojalnu konkurenciju i dr., — proizvodnja piljene građe nije u funkciji finalne prerade, — i uz instalirane kapacitete, prvenstveno u društvenom sektoru, značajan je odliv sirovine na druga područja izvan reprocjeline a dio i u izvoz, — usprkos neprihvatljivom stanju veličina i rasporeda pilanskih kapaciteta i dalje su prisune ambicije povećanja kapaciteta ili svaranja novih (uz podršku lokalnih faktora), — mnoge pilane su zastarjele i dotrajale te ih treba osuvremeniti ali da se ne poveća kapacitet, što je dosta složen zahtjev. U proizvodnji furnira: — instalirani kapaciteti se ne koriste racionalno uslijed nedovoljne snabdjevenosti, iako se ocjenjuje da za njihovo snabdjevanje ima sirovine, ali se ona djelomično prerađuje u pilanama, prodaje u izvoz ili za preradu u druge republike. |