DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ske, razmotriti razvojne mogućnosti i ocjeniti realne šanse za realizaciju mogućeg razvoja, kako bi u svom djelovanju na svim ražinima, utjecali djelotvorno na optimalan razvoj i ostvarenje ciljeva razvoja. Za razumijevanje i ocjenu zasnovanosti razvojnih mogućnosti koristiti ćemo osnovne podatke i procjene prikupljene i obrađene u Poslovnoj zajednici »EXPORTDRVO« u razdoblju pripreme planova razvoja od 1986. do 1990. godine. I DOSADAŠNJE TENDENCIJE I POSTIGNUT STUPANJ RAZVOJA Društveno organizirani dio reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj, koja počinje od uzgoja i zaštite šuma a završava finalnom proizvodnjom i trgovinom drvnim proizvodima, čini oko 500 osnovnih organizacija udruženog rada sa više od 80 tisuća radnika u društvenom sektoru. No i privatni sektor je važan jer posjeduje oko 24" o šumskih površina s oko 9°/o drvne mase. a u preradi drva sudjeluje s preko 3 tisuće radionica. Iako značajan, u poslijeratnom razdoblju udjel šumarstva i prerade drva u ukupnoj privredi SR Hrvatske stalno je opadao kao posljedica sporijeg rasta proizvodnje ovog kompleksa od privrednog rasta republike u cjelini. Ipak, u razdoblju od 1967—1980. godine ostvaren je ubrzani rast industrije papira (stopa rasta 6,9) i proizvodnje finalnih proizvoda iz drva (stopa rasta 7,5 u odnosu na stopu rasta industrije i rudarstva Hrvatske od 6,1). Time je ostvarena pozitivna promjena u strukturi proizvodnje u pravcu proizvodnje finalnih proizvoda, što je u skladu sa ciljevima razvoja. No dosadašnja razina napretka i sirovinska osnova kao i potrebe tržišta omogućuju još veći razvoj finalne proizvodnje. Nakon relativno visokih stopa rasta fizičkog opsega proizvodnje do 1980. godine, razvoj šumskodrvoprerađivačkog kompleksa se u prve tri godine proteklog srednjoročnog plana bitno usporava a u dijelu prerađivačkih djelatnosti pokazuje smanjenje pa je 1983. godine proizvodnja niža nego 1980. godine. Oživljavanje proizvodnje započeto u 1984. godini nije dovoljno da bi se ostvario bitan utjecaj na izvršavanje planskih proporcija u proizvodnji i izvozu te na popravljanje financijskog položaja. Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje u razdoblju 1981—1985. iznosila je: — iskorištavanje šuma 4.0 — proizvodnja piljene građe i ploča 1.0 — proizvodnja finalnih proizvoda od drva —0,6 — proizvodnja i prerada papira 1,3 Neke od osnovnih značajki razvoja u proteklom razdoblju bitnih za dalji razvoj: U šumarstvu: — zaostajanje ulaganja u šumarstvu kao posljedicu ovisnosti samo o vlastitim sredstvima, jer se za dugoročne investicije teško dobiju povoljni krediti, a udruživanje sredstava ostalih zainteresiranih nije bilo na potrebnoj visini ili je gotovo sasvim izostalo. 200 |