DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 29 <-- 29 --> PDF |
UDK 630*71 + C74 (497.13) Sum. list CX (1986) 199 MOGUĆNOSTI RAZVOJA ŠUMSKODRVOPRERAĐIVAČKOG KOMPLEKSA SR HRVATSKE U RAZDOBLJU OD 1986. DO 1990. GODINE1 Marijan HOFER SAŽETAK. Na osnovu prikupljenih podataka i procjene obrađene u Poslovnoj zajednici »EXPORTDRVO« za razdoblje od 1985. do 1990. godine autor je u prvom dijelu prikazao sadašnje stanje u šumskoj proizvodnji, u industrijskoj preradi drva, sve do finalnih proizvoda, i u prometu drvom. U drugom dijelu razmatra organiziranost šumskodrvoprerađivačkog kompleksa a u trećem ekonomske uvjete za poslovanje radnih organizacija u tom kompleksu. Posebno se osvrnuo na efikasnost rada Poslovne zajednice naglašavajući značenje ljudskog faktora odnosno stručnih kadrova. Za uspješan razvoj nužno je i dosljedno provođenje odnosnih odredaba Zakona o šumama, (op) Svoje izlaganje autor je poče) ovim tekstom: »Uvažene drugarice i drugovi, kolegice i kolege u ovom izlaganju pod naslovom »SAGLEDAVANJA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI ŠUMSKO-PRERAĐIVACKOG KOMPLEKSA HRVATSKE U RAZDOBLJU 1986—1990. I DALJE « pokušat ću iznijeti osnovne elemente dosadašnjeg i budućeg razvoja«. Inženjeri i tehničari u šumarstvu i industrijskoj preradi drva Hrvatske značajan su činilac razvoja šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske. Svojim djelovanjem, stručnim i rukovodnim bilo u proizvodnji, znanosti, obrazovanju, projektiranju ili prometu, kao i djelovanjem na svim razinama samoupravnog i političkog života u Hrvatskoj, a i šire, ostvaruju značajan utjecaj u usmjeravanju svakodnevnog poslovanja i razvoja. Stoga je potrebno i na ovom skupu1, najvišem u okviru društvene organizacije inženjera i tehničara šumarstva i industrijske prerade dr*a Hrvat 1) Ovaj tekst autor je izložio na 91. skupštini Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske održane 24. travnja 1986. godine u Vinkovcima. 2) Marijan. Hol´er.dipl. inž. šum., Poslovna zajednica »EXPORTDRVO«, Zagreb, Trg Mažuranića (i. 199 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ske, razmotriti razvojne mogućnosti i ocjeniti realne šanse za realizaciju mogućeg razvoja, kako bi u svom djelovanju na svim ražinima, utjecali djelotvorno na optimalan razvoj i ostvarenje ciljeva razvoja. Za razumijevanje i ocjenu zasnovanosti razvojnih mogućnosti koristiti ćemo osnovne podatke i procjene prikupljene i obrađene u Poslovnoj zajednici »EXPORTDRVO« u razdoblju pripreme planova razvoja od 1986. do 1990. godine. I DOSADAŠNJE TENDENCIJE I POSTIGNUT STUPANJ RAZVOJA Društveno organizirani dio reprodukcijske cjeline šumarstva i prerade drva u SR Hrvatskoj, koja počinje od uzgoja i zaštite šuma a završava finalnom proizvodnjom i trgovinom drvnim proizvodima, čini oko 500 osnovnih organizacija udruženog rada sa više od 80 tisuća radnika u društvenom sektoru. No i privatni sektor je važan jer posjeduje oko 24" o šumskih površina s oko 9°/o drvne mase. a u preradi drva sudjeluje s preko 3 tisuće radionica. Iako značajan, u poslijeratnom razdoblju udjel šumarstva i prerade drva u ukupnoj privredi SR Hrvatske stalno je opadao kao posljedica sporijeg rasta proizvodnje ovog kompleksa od privrednog rasta republike u cjelini. Ipak, u razdoblju od 1967—1980. godine ostvaren je ubrzani rast industrije papira (stopa rasta 6,9) i proizvodnje finalnih proizvoda iz drva (stopa rasta 7,5 u odnosu na stopu rasta industrije i rudarstva Hrvatske od 6,1). Time je ostvarena pozitivna promjena u strukturi proizvodnje u pravcu proizvodnje finalnih proizvoda, što je u skladu sa ciljevima razvoja. No dosadašnja razina napretka i sirovinska osnova kao i potrebe tržišta omogućuju još veći razvoj finalne proizvodnje. Nakon relativno visokih stopa rasta fizičkog opsega proizvodnje do 1980. godine, razvoj šumskodrvoprerađivačkog kompleksa se u prve tri godine proteklog srednjoročnog plana bitno usporava a u dijelu prerađivačkih djelatnosti pokazuje smanjenje pa je 1983. godine proizvodnja niža nego 1980. godine. Oživljavanje proizvodnje započeto u 1984. godini nije dovoljno da bi se ostvario bitan utjecaj na izvršavanje planskih proporcija u proizvodnji i izvozu te na popravljanje financijskog položaja. Prosječna godišnja stopa rasta proizvodnje u razdoblju 1981—1985. iznosila je: — iskorištavanje šuma 4.0 — proizvodnja piljene građe i ploča 1.0 — proizvodnja finalnih proizvoda od drva —0,6 — proizvodnja i prerada papira 1,3 Neke od osnovnih značajki razvoja u proteklom razdoblju bitnih za dalji razvoj: U šumarstvu: — zaostajanje ulaganja u šumarstvu kao posljedicu ovisnosti samo o vlastitim sredstvima, jer se za dugoročne investicije teško dobiju povoljni krediti, a udruživanje sredstava ostalih zainteresiranih nije bilo na potrebnoj visini ili je gotovo sasvim izostalo. 200 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Tako je izgrađeno svega oko 1500 km šumskih cesta umjesto 2500 km ali se i dalje otvorenost šuma na 1000 ha očuvanih šuma održava na razini od oko 9 km, dok je u zemljama naprednog šumarstva Evrope ova otvorenost između 15 i 20 km na 1000 ha. Zaostaje se i u programu šumskouzgojnih radova. U razdoblju 1981—85. godine, ostvarenje će biti svega 53.4%. sa značajnim zaostacima u planovima unošenja četinjača, plantaža i nasada i intenzivnih kultura. Sudionici Društvenog dogovora o ostvarivanju programa pošumljivanja degradiranih šuma i šumskih površina u SR Hrvatskoj u razdoblju 1981— —1985. godini nisu izvršavali svoje obveze, pa su izostala potrebna sredstva za realizaciju planova. Posljedice ovog zaostajanja odražavaju se nepovoljno na dalji razvoj jer se ocjenjuje da u šumarstvu, između ostaloga: — zbog nedovoljnog pošumljavanja od 7000 ha umjesto 30000 ha godišnje, gubimo oko 200.000 t biomase; — nepovoljni utjecaji, posebno promjena kemijske klime, djeluju da se dio godišnjeg etata namiruje odumrlim stablima, čime se remeti struktura i u dijelu gospodarskih šuma smanjuje drvna masa; — zbog umanjenih drvnih zaliha smanjuje se i prirast šuma jer se umanjuje glavnica. Prirast se smanjuje i radi promjena »kemijske klime«; — smanjuje se vrijednost općekorisnih funkcija šuma; — zanemarivanjem ekološke funkcije šuma narušava se i njena biološka ravnoteža sa posljedicama slabljenja biološkog potencijala i posljedicama na vitalne potrebe stanovništva. U industrijskoj preradi drva: — kapaciteti za pilansku preradu drva nisu usklađeni sa sirovinskom osnovom te se nedovoljno koriste. — regionalni raspored pilana također je neusklađen, osobito u varaždinskoj, zagrebačkoj i ličkoj regiji, — velik broj pilana izvan osnovne djelatnosti, kao i pilana u vlasništvu građana, povećava pritisak na sirovinsku osnovu i pogoršava stanje snabdjevenosti. nelojalnu konkurenciju i dr., — proizvodnja piljene građe nije u funkciji finalne prerade, — i uz instalirane kapacitete, prvenstveno u društvenom sektoru, značajan je odliv sirovine na druga područja izvan reprocjeline a dio i u izvoz, — usprkos neprihvatljivom stanju veličina i rasporeda pilanskih kapaciteta i dalje su prisune ambicije povećanja kapaciteta ili svaranja novih (uz podršku lokalnih faktora), — mnoge pilane su zastarjele i dotrajale te ih treba osuvremeniti ali da se ne poveća kapacitet, što je dosta složen zahtjev. U proizvodnji furnira: — instalirani kapaciteti se ne koriste racionalno uslijed nedovoljne snabdjevenosti, iako se ocjenjuje da za njihovo snabdjevanje ima sirovine, ali se ona djelomično prerađuje u pilanama, prodaje u izvoz ili za preradu u druge republike. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— i pored ovakve situacije sa postojećim kapacitetima instaliraju se novi. mimo dogovora i planova, — nisu ostvareni planovi uvoza egzota za plemenite furnire. U proizvodnji drvnih ploča: — karakteristično je da su kapacieti proizvodnje svih vrsta ploča manji i od potrošnje i od sirovinskih mogućnosti, U proizvodnji finalnih pro iz voda od drva: — zabilježen je pad proizvodnje po stopi od —0,6 umjesto planirane godišnje stope rasta od 6%; — posebno je izražen pad proizvodnje u razdoblju od 81—83. godine; — kao posljedica ovog pada, proizvodnja pokućstva pala je sa drugog na četvrto mjesto u Jugoslaviji, što je poražavajuće u odnosu na sirovinske mogućnosti i razvojne ciljeve; — kapaciteti za proizvodnju pokućstva ne koriste se dovoljno, a i strukturno ne zadovoljavaju današnju tržišnu orijentaciju na izvoz. Svega 30´% kapaciteta je izvozno orijentirano na proizvodnju pokućstva od masiva, a 70´% kapaciteta je u pločastom i tapeciranom namještaju sa pretežnom orjentacijom na domaće i klirinško tržište; — iako je u znatnom porastu odnos ostvarenih prihoda od izvoza u odnosu na ukupan ostvaren prihod od prodaje finalnih proizvoda, on iznosi u 1984. godini svega nešto preko 24%; — postojeći kapaciteti su uglavnom nespecijalizirani, slabo je razvijena podjela rada i kooperacija, preveliki su po instaliranoj opremi i broju zaposlenih, što im umanjuje fleksibilnost prema udovoljavanju zahtjeva tržišta, umanjuje sposobnost proizvodnje visokokvalitetnih proizvoda u manjim serijama, umanjuje produktivnost i ekonomske efekte; — novosagrađeni kapaciteti za proizvodnju namještaja od masivnog drva izvozno su orijentirani, -što je pozitivno za dalji razvoj, ali im je osnovna karakteristika sličnija postojećoj strukturi nego li modernoj koncepciji fleksibilnih, specijaliziranih, kooperativnih kapaciteta; — i nadalje se teško usvaja suvremeniji koncept razvoja finalne proizvodnje, pri čemu se previše uvažavaju dosadašnja nepovoljna iskustva u pogledu specijalizacije, podjele rada i kooperacije a naročito njihovi ekonomski aspekti i nepouzdanost, nego li što se iskazuje spremnost za pozitivne promjene; — proizvodnja građevinskih elemenata iz drva pada a što je uslovljeno padom izgradnje stanova i neuklapanjem u zahtjeve svjetskog tržišta programom, kvalitetom i cijenom. I ova je proizvodnja nepovezana i nespecijalizirana, a dijelom počiva na sirovini deficitarnih četinjača, što im limitira razvoj; — proizvodnja podova bilježi povećanje u odnosu na startnu godinu, ali je nedovoljno razvijena proizvodnja suvremenih podnih elemenata, koji nude prednosti u ugradnji a i u boljem korišćenju vrijedne drvne sirovine: |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— proizvodnja motažnih kuća i objekata relativno je slabo razvijena u Hrvatskoj, pa iako je ograničena sirovinskom osnovom nije ostvarila mogući razvoj; — proizvodnja ambalaže, paleta i drvne galanterije nije razvijena u skladu sa mogućnostima sirovinske osnove i plasmana; — u proizvodnji i preradi papira i dalje je prisutan nesklad između proizvodnje primarnih sirovina za preradu (poluceluloze, celuloze, visokobjeljene celuloze i primarnih papira) te razvijene finalne prerade papira i grafičke industrije; — grupacija proizvodnje i prerade papira opterećena je pomanjkanjem sirovina, uvozom oko 50% potreba celuloznog drva četinjača, tehničkom dotrajalošću opreme, nedostatkom sredstava za modernizacije a u vrijeme većih energetskih teškoća trpi i od pomanjkanja energenata i energije (toplinske i električne); — pozitivno je realizacija investicija u Belišću i Riječkoj tvornici papira, dok su negativni elementi razvoja u zaostajanju modernizacije i rekonstrukcije Zagrebačke tvornice papira i tvornice celuloze i papira u Plaškom; — proizvodna struktura nije pogodna za proizvodnju visokokvalitetnih proizvoda za izvoz, te se ne postižu optimalni izvozni efekti. Kretanje izvoza drva i drvnih proizvoda U proteklom razdoblju od 1981—1985. godine ostvaren je ukupan izvoz izražen u USA dolaru od oko 1 milijardu i 128 milijuna USA dolara, ali je ostvarenje u raskoraku sa planom, pa se udjel izvoza u izvozu privrede Hrvatske i u izvozu ŠPK Jugoslavije smanjuje. Za kretanje izvoza u proteklom razdoblju značajno je: — pad izvoza u razdoblju od 1981—1983. god. od 265 mil. dolara na 198 mil. dolara, — porast u 1984. godini na 224 mil., što je ipak niže od onoga u 1981. godini, — stagnacija u 1985. godini, kada je ostvareno 217 mil. dolara izvoza. Ovi rezultati proizlaze iz metodologije iskazivanja izvoza u USA dolarima, no ako bi preračunali prema svim valutama i tako eliminirali međuvalutne odnose izazvane stalnim rastom vrijednosti dolara, slika bi bila blaža i ne bi bio iskazan pad izvoza. Bez obzira na ove metodološke razlike nije ostvaren planirani izvoz, — iako se je izvozilo proizvode svih faza prerade od sirovine do finalnih proizvoda, uz relativno nisko učešće ovih posljednjih, ipak je ostvaren pozitivan pomak u poboljšanju strukture izvoza u korist viših faza prerade u finalnoj proizvodnji drva i proizvoda prerade papira; — izvoz nije ostvaren u planiranom obujmu zbog slijedećih elemenata: — pada proizvodnje primarnih i finalnih proizvoda u 1983. god., — pada izvoza na klirinško područje, — teškoća u snabdjevanju sirovinom, repromaterijalom i energijom, — pritiska inozemnih kupaca na sniženje cijena, — prodaje izvoznog asortimana za dinarsko plaćanje radi rješavanja problema likvidnosti, — neorganiziranosti nastupa u izvozu, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— stalne promjene u politici i instrumentima politike ekonomskih odnosa sa inozemstvom, — neobuzdanog rasta troškova poslovanja uslijed rasta ulaznih cijena sirovina, repromaterijala, energije i usluga što je otežalo ili onemogućavalo uklapanje u cijene koje se postižu na svjetskom tržištu, a klizanje tečaja i nedostatne stimulacije nisu bile dovoljne da ove nepovoljne elemente eliminiraju. — zaostajanje u modernizaciji kapaciteta kao i izgradnji novih umanjilo je mogućnost povećanja baziranih na tim ulaganjima. Investicijska aktivnost Investicijska ulaganja u proteklom srednjoročnom razdoblju u svim granama reprokompleksa nisu ostvareni ni prema planu ni prema najnužnijim potrebama. Uz već rečeno zaostajanje u šumarstvu, pad investicijskih ulaganja u drvnoj industriji je izrazito velik, što je uzrokovano pomanjkanjem sredstava za ulaganje, a za posljedicu će imati dalje tehnološko zaostajanje sa svim konzekvencijama na kvalitet proizvoda i troškove proizvodnje. Relativno najveća ulaganja izvršena su u proizvodnji celuloze i papira, ali nedostaju značajna sredstva da bi bio ostvaren plan ulaganja te da bi se ostvarili očekivani efekti tog ulaganja. II ORGANIZIRANOST ŠUMSKODRVNOG KOMPLEKSA Kompleks šumarstva i prerade drva je izuzetno značajan dio narodne privrede Hrvatske po svojim biološkim i materijalnim resursima i mogućnostima koje iz toga proizlaze. Najhitniji dio tog kompleksa su društvene organizacije udruženog rada: šumarstvo (grana 300), proizvodnja piljene građe i ploča (grana 122), proizvodnja finalnih proizvoda od drva (grana 123) i proizvodnja i prerada papira (grana 124). Pored ovih statistički definiranih grana kompleks obuhvaća i druge djelatnosti u sastavu svojih OOUR, kao i specijalizirane trgovinske i znanstveno-istraživačke, visokoobrazovne i projektantske oragnizacije. Ovako definiran kompleks ne obuhvaća sve one organizacije društvenog i privatnog sektora koje se bave prozvodnjom i prometom sirovine, drvnim proizvodima i papirom, kao ni one organizacije koje omogućavaju proizvodnju u čistim djelatnostima ili koje se na njih nadovezuju. Ovo je potrebno objasniti radi daljeg razumijevanja izlaganja oko organiziranosti kompleksa. Analiza postojećeg stanja ukazivala je da: — u međuodnosima u šumsko-prerađivačkom kompleksu ne djeluju dovoljno ekonomske zakonitosti, — nije efikasan sistem društvenog planiranja niti u tom pravcu djeluje privredni sistem i mjere ekonomske politike. — deformirano je tržište, izostaje povezivanje i udruživanje sredstava i rada. — stvaranjem novih radnih i složenih organizacija ne postižu se značajni efekti, 204 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— izrazita je teritorijalna vezanost a razvojne koncepcije su usmjerene prema kriteriju užih sredina. — izrazito je autarhično ponašanje, usmjereno na iskorištavanje strukturne usklađenosti ponude i potražnje, više nego na racionalnije poslovanje i razvoj, — mjere privrednog sistema i ekonomske politike nametale su određeno ponašanje, ali se to teško prihvaća i izigrava se na razne načine. U cilju ublažavanja posljedica ovakvog stanja, postupnog i potpunog uklanjanja uzroka stanja, uz logične poteze koji se očekuju od mjera ekonomske politike, traženo je rješenje i u takovom organizacijskom obliku koji se temelji na udruživanju na određenim programima proizvodnje i razvoja, gdje zajednički proizvodni programi postaju osnova uređivanja međusobnih ekonomskih odnosa. Poslovna zajednice »EXPORTDRVO«. osnovana 1985. godine, temelji se na takovoj koncepciji povezivanja i udruživanja. III EKONOMSKI UVJETI POSLOVANJA OUR-a ŠUMSKODRVNOG KOMPLEKSA Ekonomski uvjeti poslovanja: OUR ŠDK Karakteristika je da se rastom od nižih faza prerade ka višim, javljaju sve složeniji problemi vezani na odnose u samoj reprocjelini kao i onih sa drugim dijelovima privrede. Kako je u proteklom razdoblju bila izrazita nestabilnost privređivanja, to je imalo i jak utjecaj naročito na više faze prerade. Uslijed toga se mijenjao i položaj pojedinih grana, kako u smislu diferencijacije unutar reprocjeline tako i prema privredi Republike. Udjel reprocjeline u dohotku privrede postupno pada od 1980. godine kada je bio najviši, što upućuje na trajnije i značajnije pogoršanje uvjeta svih grana reprocjeline. naročito drvne industrije. Njeno zaostajanje u dohotku i osobnim dohocima zabrinjava, jer se u takovim uvjetima poslovanja i sa takovim rezultatima ne može ostvarivati razvojne ciljeve i efikasno i dugoročno uključivanje u međunarodnu podjelu rada. Pogoršani su i odnosi u primarnoj raspodjeli, više nego u privredi. Ovo zaostajanje vidljivo je po indeksu cijena te u stalnom padu dohotka u ukupnom prihodu. Osim nepovoljne politike cijena, teškoće proizlaze iz nepovoljne strukture izvora financiranja i nepovoljne ročne strukture kredita industrijske prerade drva, pa ju teško pogađa porast kamatnih stopa. Tako je npr. od 80. god. do 84. godine udjel kamata u ostvarenom dohotku u grani 123 porastao sa 8,4 na 21,3" n, u grani 124 sa 9,6 na 24,7" u. a u 85. bilježi dalji rast. Nedostatak sredstava i pogoršanje ekonomskog položaja drvne industrije utjecao je i na pad ulaganja u osnovna sredstva, što može imati teže posljedice. 205 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Politika ograničavanja investicijske i osobne potrošnje utječe na pad potrošnje finalnih proizvoda iz drva. koji se ne može nadoknaditi izvozom iz već ranije rečenih razloga. Brzo klizanje tečaja dinara donijelo je određene efektne izvozno orijentiranim proizvodnjama no u ukupnosti djelovanja u finalnoj proizvodnji nisu posebno došli do izražaja u punoj mjeri zbog neiskorištenih kapaciteta za domaću potrošnju, bržeg rasta cijena sirovina i repromaterijala i dr. Posebno su poremećeni odnosi u industriji papira, kako zbog ovisnosti o uvozu sirovina i materijala tako i zbog obaveza po inozemnim kreditima preuzetim za ulaganje u osnovna sredstva i prema inopartnerima. Izuzetno negativne posljedice uočavaju se na području poslovnih rezultata sa značajnim povećanjem gubitka u drvnoj industriji, a izričito u proizvodnji pokućstva, te daljnjim zaostajanjem osobnih dohodaka u drvnoj industriji Hrvatske. IV RAZVOJNI CILJEVI I GLOBALNE MOGUĆNOSTI NJIHOVOG OSTVARIVANJA Ako sažeto postavimo razvojne ciljeve u 4 grupe: 1. povećanje izvoza, osobito proizvoda višeg stupnja prerade i obrade, posebno na konvertibilno tržište, 2. povećanje ukupne proizvodnje, osobito proizvoda višeg stupnja obrade, 3. poboljšanje privrednog položaja ukupnog šumskodrvnog kompleksa, 4. proširenje radova i ulaganja u biološku reprodukciju, osobito proširenu, kao osnovu za povećanu proizvodnju sirovina potrebnih za trajan razvoj preradne drva, te za povećanje efekata općekorisnih funkcija šuma. onda predpostavljamo da je za to osnova u: — raspoloživim sirovinama, jer sirovina još nije limitirajući faktor razvoja finalne proizvodnje, — mogućnosti da se osigura plasman na svjetskom tržištu uz zadovoljavanje uvjeta koje ono postavlja u kvaliteti, cijeni i drugim konkurentskim uvjetima. Da bi iskoristili ove osnove treba osigurati: — da se izvozna orijentacija može planirati dugoročno i da bude zasnovana na ekonomskim interesima, — da se ostvare ostali preduvjeti ekonomske politike u kojima će vladati ekonomska logika. — da se reprocjelina organizira u funkciji ostvarivanja razvojnih ciljeva usklađivanjem unutrašnjih proturječnosti u međusobnim odnosima, — da se izvrši strukturalno usklađivanje preradbenih kapaciteta u svim fazama reprocjeline, — da se postigne racionalnije korišćenje biomase u cjelini i drvne sirovine kroz više faze prerade. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Ovako postavljeni ciljevi i koncepcija razvoja reprocjeline u skladu je sa osnovnim odrednicama razvoja Republike i Jugoslavije, ali je nužno da se ostvari cijeli niz mjera i aktivnosti u organizacijama udruženog rada, nosilaca razvoja i kod nosilaca mjera ekonomske politike i sistema. To znači: — društvenim planom Republike osigurati uvjete razvoja izvozno orijentirane proizvodnje na domaćim sirovinama među kojima je značajno mjesto šumarstva i prerade drva— mjerama i instrumentima ekonomske politike poticati izvoz finalnih proizvoda. — realnije vrednovati značaj šumarstva i drvne industrije u cilju jačanja motiva i uvjeta za udruživanje rada i sredstava za razvoj, — uređivanjem međusobnih odnosa u razvoju reprocjeline definirati i uskladiti zajedničke interese u razvoju među granama i organizacijama udruženog rada i tako stvoriti uvjete za porast produktivnosti rada i sredstava. — realizacijom samoupravnog sporazuma o usklađivanju odnosa u opskrbi kapaciteta drvnom sirovinom stvoriti uvjete za optimalno korišćenje i drva i kapaciteta drvne industrije. Na osnovu realizacije ovih mjera i aktivnosti planira se: — promjena strukture izvoza u korist finalnih proizvoda od drva i proizvoda papirne industrije, tako da bi njihovo učešće u ukupnom izvozu proizvoda šumskodrvnog kompleksa bilo 77% umjesto sadašnjih 48%, — povećanje izvoza u 1990. godini do 500 mil. USA dol.. — rast proizvodnje u fizičkom obujmu u ; grani 300 po stopi 1—1,5° o grani 122 po stopi 2% grani 123 po stopi 5% grani 124 po stopi 6,9% — rast društvenog proizvoda po stopi od 3 do 3,5% godišnje, čime bi ostvario približno isti rast kao i društveni sektor privrede Republike. — ostvarivanje porasta zaposlenosti za oko 2500 novo zaposlenih. Za ostvarivanje ciljeva nužno je osigurati sredstva za investicijska ulaganja koja bi iznosila oko 78.5 milijardi dinara od čega u: proizvodnji: piljene građe i ploča 6,5 milijardi dinara finalnoj proizvodnji 25 milijardi dinara proizvodnji i preradi celuloze i papira 21,5 milijardi dinara u šumarstvu 25,5 milijardi dinara Za uvoz oreme treba osigurati cea 85 mil. dolara, od kojih 59% otpada na uvoz opreme za finalnu proizvodnju. Izostajanje predviđenih mjera i aktivnosti, kao i sredstava za poboljšanje materijalne osnove rada ili njihovo odlaganje i kašnjenje, sasvim će umanjiti realne mogućnosti povećanja izvoza, a posve eliminirati realizaciju cilja od 500 mil. dolara izvoza u 1990. godini. 207 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U razradi konkretnih programa razvoja do 1990. godine u Poslovnoj zajednici prišlo se planiranju proizvodnih programa u Proizvodnim zajednicama, pa su tako planirani osnovni razvojni elementi. Proizvodnja zajednica za šumske proizvode planira porast etata po godišnjoj stopi od 1,5" (i a proizvodnju netto sortimenata po stopi od 2" o godišnje zbog boljeg korištenja drvne mase. Planirani etat u 1990. godini iznosi 5,325 ml. m:i brutto mase, a proizvodnja šumskih sortimenata (netto masa) 4,487 mijl. m:!. U osnovna sredstva će se uložiti 25 mldi dinara od čega za uvoz opreme 5 mil. USA dolara. Izgraditi će se 2500 km šumskih cesta, čime bi se poboljšala otvorenost šuma na 10 km 1000 ha. Izvoz se neće povećavati i iznosit će 12.5 miliona dolara. U program unapređenja i proširenja šumskog fonda uložiti će se 17.5 mldi dinara a u mehanizaciju šumsko uzgojnih radova oko 3,5 mldi dinara. Biološka reprodukcija šuma u narednom razdoblju iznositi će: jednostavna proširena reprodukcija 1. pošumljivanje i popunjavanje 25000 ha 25000 ha 2. rekonstrukcije i konverzije 35000 ha 3. plantaže i intenzivne kulture 5000 ha 4. njega i zaštite i dr. 325000 ha Prema tome radovi će se odvijati ukupno na 350000 ha 65000 ha u jednostavnoj u proširenoj reprodukciji Proizvodna zajednica za piljenu građu, ploče i furnir planira ukupno povećanje proizvodnje piljene građe od 18% (u okviru Poslovne zajednice čini ovu proizvodnju 56 proizvođača sa 85" n ukupne proizvodnje SRH). Izvoz će iznositi 70 mil. USA dolara od ukupno 80 mil. dolara izvoza piljene građe i elemenata iz SRH. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva cea 2 mlde dinara te oko 2.5 mil USA dolara za uvoz opreme, uglavnom za modernizaciju kapaciteta. Program proizvodnje furnira planira 8 proizvođača plemenitog i konstrukcionog furnira, koji sada proizvode oko 60% od ukupnog proizvedenih količina furnira u Republici, i predviđaju 20% porasta proizvodnje i oko 18 mil. USA dolara izvoza. Planirano je ulaganje u osnovno sredstvo od 2.2 mlde dinara u zamjenu opreme i modernizaciju. Program proizvodnje ploča, u Republici predviđa ukupno povećanje proizvodnje u odnosu na 1985. .godinu za 122%, zbog niske proizvodnje u 1985. god. i povećanja kapaciteta proizvodnje u Bjelovaru (troslojne iverice), ugradnje nove preše za iverokal ploče i izgradnje nove tvornice šperploča za oplatu u Udbini. Planirano je ulaganje od cea 2,85 mldi dinara. Planiran je izvoz u vrijednosti od cea 4.3 min. dolara ili za 153% veći nego u 1985. godini. 208 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
U Proizvodnoj zajednici za pokućstvo iz masiva 29 tvornica pokućstva planiralo je u 5 proizvodnih programa porast proizvodnje za 170% i izvoza za 217% (odnos 90/85), te bi izvoz dosegao 150 mil. dolara. Uz konkretne mjere podrške izvoznoj orijentaciji treba osigurati i financijska sredstva za ulaganje u osnovna sredstva u visini od 15 mldi dinara i oko 19 mil. dolara za uvoz opreme. U Proizvodnoj zajednici pločastog i tapeciranog namještaja planira se program u 3 osnovne skupine, a u planiranju učestvuje 27 proizvođača. Planiran je porast proizvodnje od 37° o a izvoza 212" o, te bi ovaj iznosio oko 37 mil. dolara. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva 6 mldi dinara, a u uvoz opreme 9,5 mil. dolara. U Proizvodnoj zajednici građevinskih elemenata od drva planirana su 3 osnovna programa, a u planiranju je sudjelovalo 33 proizvođača, koji proizvode 65"» ukupne proizvodnje građevinskih elemenata od drva. Planiran je porast proizvodnje 11,5" o, izvoz 84" (1 i iznosio bi u 1990. oko 17,5 mil. dolara. Predviđena su ulaganja od oko 1,5 mldi dinara i uvoz opreme 1.350.000 dolara. U Proizvodnoj zajednici za montažne objekte i opremanje objekata planirana su 3 osnovna programa, a u planiranju je učestovalo 17 specijaliziranih proizvođača. Planirano je povećanje proizvodnje za 6211 u, a izvoz 3.8 puta te bi iznosio oko 7,3 mil. dolara. Potrebna su ul gaija u osnovna sredstva u visini od 535 mil. dinara i uvoz opreme od oko 1 mil. dolara. U planiranju programa razvoja papira i papirnih proizvoda sudjeluje 7 radnih organizacija koje su planirale ukupno 24" o više proizvoda nego u 1985. godini Proizvodnja papira će porasti za 28" n. a prerada papira će porasti oko 40"n ili zajedno porast proizvodnje će iznositi 36% u odnosu na 85. godinu. Planirano je ulaganje u osnovna sredstva 24.5 mlde dinara. Izvoz bi porastao za 103% te bi iznosio oko 45 mil. dolara, a uvoz za 43" o i iznosio bi oko 24.5 mil. dolara. Ovako skraćeni pogled u planove razvoja proizvodnih zajednica u Poslovnoj zajednici, što znači praktično u cijelom šumskodrvnom kompleksu Hrvatske ne daje i pregled svih aktivnosti predviđenih u realizaciji planova. Osnov za provedbu aktivnosti koje bi u prvom redu djelovale na ublažavanje posljedica dosadašnjeg neskladnog razvoja i strukturnih neusklađenosti unutar reprokompleksa, kao i optimalizaciju efekata koji su ostvarivi boljim uređivanjem odnosa unutar reprocjeline u smislu optimalnijeg korišćenja postojećih proizvodnih snaga, dakle taj osnov je dat u odrednicama Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Poslovnu zajednicu »EXPORTDRVO « i prihvaćen udruživanjem i osnivanjem poslovne zajednice početkom 1985 godine. Ti osnovi su: — vođenje zajedničke i koordinirane politike plasmana, naročito izvoza, — usklađivanje i zajedničko planiranje razvoja. — usklađivanje međusobnih odnosa u cilju trajne opskrbljenosti sirovinama i uspostavljanje dohodovnih odnosa na proizvodnim programima. U ostvarivanju zajedničkih interesa na osnovi prihvaćenih principa, postavljena je i organizacija koja će biti sposobna da te interese ostvari, a to je: 209 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— organiziranje proizvodnih programa u Proizvodnim zajednicama, kao oblik ostvarivanja razvoja svih zainteresiranih proizvođača identificiranog proizvodnog programa, — organiziranje zajedničkih funkcija: marketinga, razvoja i financija, te informatičke funkcije. Za rukovođenje i koordinaciju aktivnosti Proizvodnih zajednica i zajedničkih funkcija imenovani su direktori i osnovna Radna zajednica Poslovne zajednice za opsluživanje upravnog i samoupravnog mehanizma Poslovne zajednice. Efikasnost Poslovne zajednice, ovisiti će od nekoliko temeljnih elemenata: — od subjektivnih ističemo prvo: znanje potrebno da se daju prava rješenja, što bi trebalo biti osigurano stručnim sastavom i kadrovima u okviru organizacija članica Poslovne zajednice i korištenjem znanja i izvan Poslovne zajednice, te drugo: spremnošću za provođenjem dogovorenog odričući se pri tome eventualnih kratkoročnih interesa u cilju ostvarivanja trajnih interesa i treće od sposobnosti da se predviđena organizacija što brže i osposobi za izvršavanje zadataka; — od objektivnih ističemo prvenstveno odlučujuću promjenu uvjeta privređivanja u pravcu što bržeg ustaljivanja uvjeta na dugoročnoj osnovi i na uvažavanju ekonomskih zakonitosti te na takovoj ukupnoj ekonomskoj politici u kojoj će se optimalno podudarati ukupni društveni ciljevi i interesi, sa interesima osnovnih organizacija udruženog rada. Za sada ni jedan od tih elemenata ne zadovoljava. I iz ovoga srednjoročnog plana vidljivo je da je šumskodrvni kompleks značajno ovisan u realizaciji svojeg razvoja od opće društvenog razvoja i mjera ekonomskog sistema, kao što je bio i bitan utjecaj i u dosadašnjem razvoju, koji dobrim dijelom zbog izostajanja očekivanog općeg razvoja nije ostvaren u planiranom obimu. Na to treba računati i u narednom razdoblju. Pvealno je za pretpostaviti da će i u ovom srednjoročnom razdoblju ili barem u jednom dijelu još uvijek vladati inflacija i njeni uzroci ali i posljedice. Nadalje, da će se još neodređeno vrijeme zadržati sadašnji način primarne i sekundarne raspodjele društvenog proizvoda koji bitno utječe na motivaciju u stvaralačkom i proizvodnom radu i iskrivljuje u dobroj mjeri mjerila u raspodjeli stvorenih dobara. Opravdana je i treća pretpostavka da će se još neodređeno vrijeme zadržati sistem poslovnog odlučivanja koji ne počiva uvijek na ekonomskim kriterijima. Osim utjecaja ovih vanjskih činilaca na optimalizaciju razvoja šumskodrvnog kompleksa treba uvažiti i postojeće proizvodno-tržišne strukture u kojima se javljaju proizvodi šumarstva i prerade drva na tržištu. Šumarstvo, koje se na tržištu pojavljuje samo sa drvnom biomasom a ne i proizvodima općih koristi šuma, ima izvjestan monopol, vrlo naglašen u našim uvjetima gaje je konkurentna ponuda u potpunosti isključena. Drvna industrija, osobito finalna proizvodnja, djeluje u sasvim drugim uvjetima: na domaćem tržištu nije izložena stranoj nego domaćoj konkuren 210 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
čiji. što djeluje na standarde proizvoda, kvalitetu i cijenu, koju formira ovako zatvoreno tržište, a na svjetskom tržištu se susreće sa svim zakonitostima otvorenog tržišta i njegovih pravila ponašanja u kvaliteti, cijeni, rokovima i usvojenim standardima tih tržišta. Uslijed takovog odnosa, strani kupac dobiva proizvode više kvalitete i niže cijene od domaćeg, te se na taj način nerazdvojivo /povezuje ovisnost izvoza od domaće prodaje, kojom se namiruju nepokriveni proizvodni troškovi izvoznih proizvoda finalne proizvodnje, tj. velik dio današnjeg izvoza finalnih proizvoda financiran je domaćim tržištem. Kontrakcijom domaćeg tržišta u pitanju je izvoz, ne samo povećani nego i sadašnji, a s druge strane postojeći i novi kapaciteti moraju biti zaposleni i stoga moraju biti okrenuti izvozu. Kako to ne može više ići na račun daljeg siromašenja i već nedopustivo niskog standarda zaposlenih, to je imperativ za drvnu industriju njeno restruktuiranje. Mora povećati svoju fleksibilnost, poboljšati ponudu u svim vidovima, od proizvoda namijenjenih kupcima više platežne moći i s tim u vezi svim zahtjevima koji iz toga proizlaze u dizajnu, kvaliteti, brzom reagiranju na ponude, isporuke u kratkim i fiksnim rokovima, do svih nužnih aktivnosti u povećanju proizvodnosti rada, smanjenju troškova i povećanju konkurentne sposobnosti. Za uspješnu realizaciju ovako postavljenog zadatka, od presudnog je značenja ljudski faktor, njegova motiviranost da svoje stručno znanje i kreativne sposobnosti stavi u funkciju razvoja i ostvarivanje ciljeva šumsko-drvne privrede u kojoj djeluje. Dosadašnji razvoj u drvnoj industriji nije išao u prilog snažnoj kadrovskoj bazi. Dugogodišnje zaostajanje u osobnim dohocima i drugim vidovima primanja, sporo rješavanje stambenih problema i si., te imajući u vidu rasprostranjenost drvno-industrijskih organizacija po gotovo cijeloj Republici, pretežno u manjim mjestima, koja zaostaju u svom razvoju i ne nude mnogo suvremenim potrebama radnog čovjeka i stručnjaka, nije osobit motiv za opredjeljenje za ovu struku. To se očituje u nedovoljnom interesu za upis u srednjem i visokoškolskom obrazovanju, a i odlivu postojećih stručnjaka u djelatnosti izvan ili oko struke, čim im se za to ukaže prilika. Dodamo li tome da zbog siromaštva struke ni obrazovni centri nisu na adekvatnoj visini ni po kadrovima ni po opremi, te da ima mnogo prigovora nastavnom programu i osposobljenosti svršenih stručnjaka da preuzmu i izvršavaju zadatke u struci, onda je za zaključiti da je nužno vrlo hitno pokrenuti sve raspoložive snage za pozitivno mjenjanje stanja kako bi se realne mogućnosti razvoja što optimalnije realizirale. U takvoj situaciji sa kadrovima, još je neizbježnije koristiti koncentraciju kadrova u našim znanstveno-istraživačkim, obrazovnim i projektantskim radnim organizacijama, te ih ojačati još i drugim sektorima osobito marketinga, kako bi mogli osigurati dalji razvoj na osnovama marketinškog pristupa i znanstvenog rješavanja postavljenih zadataka razvoja. Sredstva udružena za ove aktivnosti biti će mnogostruko oplemenjena i vraćena, uz obavezu da se kadrovi od kojih se s pravom zahtijevaju i očekuju rješenja, tak o organiziranju i prilagode zahtjevima šumsko-drvne privrede Hrvatske da ih mogu optimalno i racionalno izvršavati. Moramo reći da ni taj dio reprocjeline nije iz objektivnih i subjektivnih razloga optimalno organiziran i morati će korigirati svoju organizaciju i način rada. Al i bez kadrova u proizvodnji koji će se založiti za oživotvorenje predpostavljenog |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
modela razvoja kao i svakodnevne bitke za operativno izvršenje tekućih zadataka, neminovno će izostati mogući rezultati. Stoga je zadovoljavajuće rješavanje problematike kadrova jedan od prioritetnih zadataka razvoj a u cilj u razvoja , jer sa kadrovima možemo ostvariti kvalitativni napredak i iskoristiti tzv. kvalitetne činioce razvoja na koje se treba više osloniti i više ih preferirati od kvantitativnih pogotovo onih izvan našeg domašaja. Uz složene zadatke drvne industrije i pratećih funkcija znanosti, obrazovanja, projektiranja, značajni su zadaci i prometne funkcije, koja mora učiniti velike napore da se skladno organizira i osposobi za naredne zadatke koji proizlaze iz razvojnih ciljeva šumsko-drvnog kompleksa Hrvatske. Ni u šumarstvu ne smiju izostati aktivnosti koje će voditi u zacrtanom razvojnom smjeru. Zakon o šumama, uz dosljedno provođenje, treba pridonijeti koncentracijom poslovnog odlučivanja svrsishodnijem postavljanju gospodarskih ciljeva koje će ići u c´lju potrajnog gospodarenja šumama te poticati jednostavnu a osobito proširenu reprodukciju šuma, a sve to u krajnjoj funkciji finalne proizvodnje u drvnoj industriji, ne umanjujući pritom značaj općekorisnih funkcija šuma. po mnogim autorima višestruko većim od same proizvodnje drvne mase, čak i preko 10 puta, ali uz uvjet da se stvaranje tih općih koristi ne financira samo ili pretežno od drvne industrije i korisnika drvne mase. Ima zapažanja da uslijed nezadovoljavajućeg odnosa prema šumarstvu i opće korisnim funkcijama šuma, osim zaostajanja u pošumljavanju ima i drugih negativnih posljedica u samom šumarstvu i to u nejednakom vrednovanju poslova uzgoja, zaštite i njege šuma u odnosu na iskorištavanje šuma, što u dugotrajnijem procesu može imati katastrofalne posljedice. Stoga se stvaraju mišljenja da je potrebno dalje funkcionalno odvajanje ovih faza u šumarstvu i stvaranje takovih uvjeta da se uzgoj, njega i zaštita šuma odvoji od ovisnosti o privrednom računu šumskog gospodarenja i stvore uvjeti za neometano izvršavanje planiranih radova, a iskorištavanje šuma, odnosno sječa i izrada drvnih sortimenata, da bude podvrgnuta kriterijima tržišta, odnosno ako i dok to nije moguće zbog monopolnog položaja drvne sirovine na domaćem tržištu, da se drugim mjerama utječe na optimalizaciju troškova i elimininaciju neproizvodnosti te tako i na najmanji prijenos suvišnih troškova vlastite proizvodnje u narednu fazu, pa sve do finalnog proizvoda koji više nema kome prenijeti suvišne troškove. Svjetsko tržište ih ne priznaje, a nije sigurno ni do kada će ih prihvatiti domaće. Pošto ih finalna proizvodnja može samo kompenzirati, mora slabiti a time i dovesti u pitanje cjelokupni razvoj šumskodrvnog kompleksa Hrvatske i svega što je uz njega vezano, a to nije malo. * * * Eto, u ovom istina, malo podužem izlaganju pokušao sam iznijeti razvojne ciljeve, zadatke, osnovne pravce riješenja, okolnosti u kojima će se razvoj odvijati vezan na sadašnje stanje i dosadašnja dostignuća. Procjene problema i mišljenja o rješenjima mogu biti i različita, ali vjerojatno nema bitnih razilaženja u ocjeni da šumskodt´vni kompleks ima realne razvojne šanse te da i mi ovdje prisutni i svi oni koji djeluju u šumskodrvnom kom-, |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
pleksu sa pravom očekujemo da se onom što smo spremni učiniti sami za svoj razvoj pridruži i društvena zajednica pravilnim vrednovanjem značaja šumskodrvnog kompleksa u razvoju Republike i to potkrijepi odgovarajućim mjerama, kako i nadalje ne bi ostajale neiskorištene mogućnosti koje realno postoje u ovom kompleksu ali sami teško možemo realizirati. Development Possibilities of Forest Production and Wood Conversion Complex in the Period from 1986 to 1990 Summary In the first part the author describes the present situation in forest production, industrial wood conversion up to the finished product and wood marketing. The second part deals with the organisational side of forest production and wood conversion complex, while the third part describes economic conditions for the busines dealings of the work organisations within this complex. The author particularly reflects on the condition for efficient running of business in the Business Community EXPORTDRVO, placing emphasis on the component of the human factor, i. e. expert staff. The author believes that successful development is conditioned by the strict practice of Forest Law regulations. This paper was presened at the Conference of the Association of Societies of Engineers and Technicians of Forestry and the Timber Producst Industry in Croatia, which was held on 24th April 1986 in Vinkovci. |