DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Prema ovom rangiranju, odnosno subjektivnoj ocjeni ispitanika, na prvom mjestu je opća nebriga za napredak poduzeća. Dakle, ako se radi o općoj nebrizi to znači da su svi zaposleni podjednako odgovorni za takvu situaciju. Na drugom mjestu je nedostatak timskog rada. Jasno je da je timski rad neophodan u privredi. Za istraživački rad potrebno je interdisciplinarno znanje, dakle, znanje koje uključuje više područja, a to se može postići samo timskim radom. Na trećem mjestu su velike drutvene obaveze. Tek na posljednjem mjestu kao uzorak nedovoljne iskorištenosti stručnjaka je stimulacija. ZAKLJUČAK Ovo sociološko istraživanje provedeno je s ciljem da se utvrdi koliko se visokostručni kadrovi usavršavaju u struci i koliko je zastupljen inventivni rad u šumarstvu SR Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su da u šumarstvu postoji dovoljan broj visokostručnih mlađih kadrova koji bi trebali biti i najperspektivniji. Analiza pokazuje da obrazovanje i samoobrazovanje nakon studija nije dovoljno zastupljeno. Stručni časopisi i publikacije prate se, ali ne u dovoljnoj mjeri. Najviše se prati »Šumarski list«. Vlastite radove objavilo je samo 16.71´ o ispitanika. Zatim smo utvrdili da usavršavanje u struci i primjena novih rješenja nije dovoljno stimulirano. Inovaciju, racionalizaciju ili tehničko unapređenje prijavilo je samo 6,95°/o ispitanika, ali inovacija je bilo znatno više. Okolnosti za primjenu novih rješenja nisu loše, s obzirom da je to izjavilo 126 anketiranih od ukupno 250. Prema rangiranju uzroka zbog kojih stručnjaci nisu dovoljno iskorišteni, ispitanici su na prvo mjesto stavili opću nebrigu za napredak poduzeća, zatim slijedi nedostatak timskog rada, a tek na zadnjem mjestu nedovoljna stimulacija. Može se na kraju zaključiti da bi u šumarstvu SR Hrvatske trebalo povesti više brige o visokostručnim kadrovima, više ih stimulirati na kreativan rad. a prvenstveno omogućiti uvjete za stalno obrazovanje i usavršavanje u struci. Jedino znanje primjenjeno u praksi osnova je napretka proizvodnosti rada i dohotka. Sami pak inžinjeri trebali bi više pratiti stručnu literaturu i nastojati na svom samoobrazovanju. LITERATURA 1. Biskup , J.: »Stupanj angažiranosti visokostručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SR Hrvatske« referat na savjetovanju povodom 125. godišnjice šumarske nastave u SR Hrvatskoj. Zagreb. 1985., str. 14. 2. Filipov i ć, D.: »Permanentno obrazovanje i obrazovanje Inženjersko-tehničkih kadrova«, Konferencija saveza inženjera i tehničara Jugoslavije, referati. Sarajevo, b. g.. str. 19 3. Marx, K.: »Rani radovi«. Naprijed — Zagreb, Sloboda — Beograd. 1973. g. 196 |