DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Poznato je da se u razvijenim zemljama velik dio sredstava troši na istraživački rad i unapređenje proizvodnje u privredi (4). Postavlja se pitanje koliko su visokostručni kadrovi u šumarstvu u SR Hrvatskoj angažirani u inovatorskom i kreativnom radu. Prema odgovorima ispitanika u ovoj anketi 76,52% radnog vremena diplomirani inžinjeri šumarstva koriste na obavljanje poslova na razini rutinskih zadataka, a samo 23,47% radnog vremena na razini kreativnih zadataka. Dakle, stručnjaci u šumarstvu, a slično je i u drugim granama privređivanja, više su angažirani na obavljanju rutinskih zadataka. Može se protumačiti da su to oni poslovi i zadaci za koje nije potreban neki veći intelektualni napor. Evidentno je da je kreativni rad zanemaren, a poznato je da je samo kreativan rad osnova napretka udruženog rada. Jednoličan rad stvara monotoniju i dosadu, a samim time nema ni motiviranosti za rad. Osim materijalnih uvjeta, koji su bitni za egzistenciju svakog pojedinca, važan faktor je i posao koji pojedinac obavlja. Samo materijalna stimulacija neće biti dovoljna da bi se stručnjak motivirao na kreativan rad. Potrebna je i pravilna organizacija poslova i da ljudi sa znanjem i sposobnošću budu stimulirani za stvaralački rad i da se uvažavaju njihova rješenja i znanja. U prilog toj tvrdnji navodimo i odgovore na slijedeće pitanje koje je postavljeno u questionaru: »Da li vaši pretpostavljeni traže Vaše stručno mišljenje kad je ono potrebno za donošenje neke odluke?« Samo 22.36° (i ispitanika je odgovorilo da se stručno mišljenje uvijek traži. U ostalim slučajevima se traži ponekad, vrlo rijekto ili nikada. Dakle, već je tu evidentno da pretpostavljeni, a to znači rukovodeći kadar ne konzultira stručnjake u donošenju važnih odluka. Podaci su još simptomatičniji ako uzmemo u obzir da je dio anketiranih (30%) na rukovodećim mjestima. Prema podacima u literaturi, koji se odnose na 1970. godinu, istraživača koji rade u samoj privredi bilo je 26,5%. Tako nizak postotak istraživača u privredi karakterističan je za nerazvijene zemlje. (4) Stoga nas je zanimalo koliko su visokoobrazovani kadrovi u šumarstvu SR Hrvatske angažirani u inovatorskom i istraživačkom radu. Pitanje je glasilo: »Jeste li u toku Vašeg rada prijavili (unutar OUR ili van nje) neku inovaciju (pronalazak, racionalizaciju ili tehničko unapređenje)?« TABLICA 5 Odgovori Frekvencija (f) Postotak («´/«) DA li! 6,95 NE 230 92,17 Bez odgovara 2 0,88 Ukupno 250 100 Iz sumiranih odgovora se vidi da je samo 6,95%> anketiranih prijavilo inovacije. Prema nekim podacima u literaturi, u suvremenom industrijskom društvu 80% prijavljenih patenata potječe od privrednih organizacija kao rezul |