DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 19 <-- 19 --> PDF |
tTDK 050*331.021. (497.13) Sum. list CX (1986) 189 STRUČNO USAVRŠAVANJE I INVENTIVNI RAD VISOKOSTRUCNOG KADRA U ŠUMARSTVU SR HRVATSKE Anđelka ŠAJKOVIĆ* SAŽETAK. Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Odjelom za razvoj »Slavonske šume« organizirao je istraživanje kako se koriste visokostručni kadrovi u šumarstvu SR Hrvastke, koliko se stručno usavršavanja, koliko se bave inovatorstvom i u vezi s tim koju periodiku prate, odnosno koliko su svojih radova objavili. Istraživanje je obavljeno putem ankete, prema subjektivnoj procjeni samih ispitanika, na području cijele SR Hrvatske. Donosimo rezultate tog istraživanja. UVOD Čovjek je stvaralačko biće sposobno da iznalazi nove mogućnosti, da mijenja postojeće stanje, da bude u stalnom revolucionarnom traženju, ne zbog nužde (jer nužda pretpostavlja alijenaciju), već zbog njegove stvaralačke potrebe, potrebe kojom sebe dokazuje u radu. »Predmet rada je stoga opredmećenje čovjekova rodnog života: time što se on ne udvostručuje samo intelektualno, kao u svijesti, nego djelatno, zbiljski, i stoga sebe sama promatra u svijetu koji je sam stvorio.« (3) Imajući u vidu Marxovu viziju kreativnog čovjeka, nameće se potreba stvaranja uvjeta i stimuliranja inventivnog i istraživačkog rada. Ukoliko imamo na umu da su šume naša veliko bogatstvo i potreba, onda je i sasvim opravdano pitanje koliko se koristi novog znanja, koliko se usavršavaju kadrovi u šumarstvu. »Zbog toga velika važnost leži na šumarskoj znanosti koja treba što bolje rasvijetliti procese šume, sintetizirati ta saznanja i dati odgovore kako uspostaviti najbolje odnose između eksploatacije i obnove.« (6) U sociološkim istraživanjima u šumarstvu pošli smo od pitanja koliko su visokostručni kadrovi zainteresirani i motivirani za vlastito usavršavanje i inventivni rad, odnosno za unapređenje proizvodnje u šumarstvu u SR Hrvatskoj. Poznato je da se jedino praćenjem naših i svjetskih dostignuća, te * Anđelka Šajković. prof, sociologije i filozofije, stručni suradnik u Kabinetu za marksizam i samoupravljanje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U istraživanja sudjelovali su i Branko Ranogajec, prof, psihologije i mr Vlado Terzin, dipl. inž. šumarstva iz Odjela za razvoj »Slavonske šume« u Osijeku. 189 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 20 <-- 20 --> PDF |
stvaranjem vlastitih, može unaprijediti i humanizirati proizvodnja i iskoristiti svi postojeći resursi. Jer´, znanje i kreativnost jedini su bitan faktor kojim se to može postići. UZORAK I METODE Istraživanje je provedeno pomoću znanstvene ankete koja je bila anonimna. Anketirano je 250 radnika sa visokom stručnom spremom, što iznosi 26,403/o zaposlenih inžinjera u šumarstvu SR Hrvatske. Uzorak je bio reprezentativan je prema broju visokostručnih kadrova u šumarstvu obuhvatio područje SR Hrvatske. Anketari su bili psiholozi, sociolozi i studenti Filozofskog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prethodno upućeni ´u posao. Anketiranje je provedeno upitnikom S-3 koji je obuhvatio 33 pitanja. Ovdje obrađujemo samo odgovore koji se odnose na invetivni rad i usavršavanje u struci visokostručnih kadrova. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Na početku utvrdili smo koliki je radni staž anketiranih, a time smo indirektno dobili i podatak o njihovoj starosnoj dobi. Budući da je uzorak velik, s velikim stupnjem sigurnosti podatke možemo generalizirati na cijelo šumarstvo u SR Hrvatskoj. Dajemo prikaz distribucije radnog staža pomoću slijedeće tablice: TABLICA 1 Redni Godine radnog staža Frekvencija Postotak broj (f) C/o) 1. Do 5 godina 50 20,0 2. 6 — 10 godina 40 16,2 3. 11 — 15 godina 44 17,6 4. 16 — 20 godina 32 12,8 5. Vaše od 20 godina 81 32,7 (i. Bez odgovora 3 0,6 Ukupno: 250 100 Iz tablice se vidi da 32,7% od ukupno anketiranih ima više od 20 godina radnog staža, a to znači da taj dio kadrova nije više u stvaralačkom naponu. Manje od 5 godina radnog staža ima 20,0%> anktetiranih. To je mladi kadar koji bi trebao biti i najperspektivniji dio visokostručnih kadrova, ali jedan je njegov dio bez potrebnog praktičnog iskustva. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ako pokušamo podatke grupirati od 0 —15 godina radnog staža prema broju zaposlenih, tada dobivamo rezultat da 134 od ukupno anketiranih ili 53,8% ima manje od 15 godina radnog staža što dokazuje da postoji proces podmlađivanje kadrova. (1) Slijedeće pitanje odnosilo se na obrazovanje nakon studija i glasilo je: »Jeste li nakon završetka studija bili na nekom organiziranom obliku obrazovanja ili usavršavanja u struci?« TABLICA 2 Oblici organiziranog _ , ... _ , , m,. « ~ obraz, nakon studija Frekvenoja (f) Postotak f´,,) a; 2 K -a 1. Nisu se obrazovali nakon studija 162 65,04 2. Seminari 42 16,71 3. Magisterij 39 15,65 4. Postdiplomski 1 god. 7 2.60 Ukupno: 250 100 Prema navedenim odgovorima 39 ispitanika ili 15,65%» ima završen magisterij, jednogodišnju specijalizaciju je završilo 2,60% ispitanika, stručne seminare je pohađalo 16,7P/o anketiranih, a 162 ili izraženo u postotku 65,04% se nije uopće obrazovalo nakon završetka studija niti je sudjelovalo u bilo kom drugom obliku organiziranog obrazovanja. Dakle, više od polovine visokostručnih kadrova se ni na koji način nakon završetka studija nije usavršavalo u struci. Može se reći da je taj dio kadrova koristio samo ona znanja koja je stekao u toku studija, a iz odgovora na neka druga pitanja proizlazi da inžinjeri šumarstva koriste oko 56% znanja koja su stekli u toku studija (1). Ako se pod organiziranim obrazovanjem smatra ono koje stimulira radna organizacija tada bi prema ovoj tablici bila logična pretpostavka da permanentno obrazovanje nije osobito stimulirano. Poznato nam je da je uloga permanentnog obrazovanja golema, jer saznanja u nauci konstantno se mijenjaju (moderne tehnologije zastarjevaju za 5 godina), a za bolju produktivnost i za unapređenje rada neophodno je permanentno obrazovanje (2). Iz tablice se također vidi da u uzroku nema ni jednog vrhunskog stručnjaka, odnosno doktora nauka. Jedan dio ispitanika bio je na organiziranim seminarima, i to 16,71%´ što bi se moglo shvatiti kao oblik praćenja dostignuća, ali ne i kao konstantno obrazovanje. Slijedeći zahtjev u anketi bio je: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 22 <-- 22 --> PDF |
^Navedite koje stručne časopise i publikacije redovno pratite?- Naslov Frekvencija (f) Naslov Frekvencija (f) šumarski list 186 Drvna industrija 3 Šumarstvo 42 Glasnik za šum. pokus: 3 Mehanizacija 37 Priroda 2 Topola 21 Nathional Geographic 2 Informator 15 Gozdarski vestnik 2 Bilten 1! Genetika Ekonomska politika 8 Šumarski glasnik Privreda 8 Agrokum Šumarstvo i prerada drveta 7 Hortikultura Lovački vjesnik 0 Acta entomologica Naša zakonitost 5 Lovačke novine Radovi instituta i Naučni radovi 4 Bez odgovora ili ništa ne čita i u 27 Iz ovog pregleda vidi se da se od stručnih časopisa najviše prati ŠUMARSKI LIST i to 74,3% ispitanika, zatim slijedi Šumarstvo (16,8%) i Mehanizacija (14,8" ii). Ostali časopisi su manje zastupljeni, a strani skoro zanemarivo. Naučni radovi i radovi instituta prate se u veoma malom broju slučajeva. Dakle ni tu ne možemo biti zadovoljni! Visokostručni kadrovi ne koriste dovoljno ni mogućnost ova vrste samoobrazovanja. Slijedeće pitanje odnosilo se na objavljivanje vlastitih radova. »Jeste li u nekom časopisu objavili neki svoj rad?« Na to pitanje pozitivno je odgovorilo 16,71% ispitanika, a nije objavilo niti jedan rad 83,28´"" ili 208 ispitanika. Objavljivanje radova znači prezentiranje javnosti vlastitih ideja, novih rješenja i iskustava. Postoci ovih odgovora kazuju nam da se u šumarstvu SR Hrvatske ne objavljuje znatan broj vlastitih radova visokostručnih kadrova. »Da li ste na bilo koji način stimulirani da se usavršavate u struci i primjenjuie kvalitetnija rješenja, racionalizacije i unapređenja koja pridonose proizvodnosti rada i dohotka?« TABLICA 3 Redni Način stimuliranja Frekvencija (f) Postotak C/o) broj 1. Nisam ničim stimuliran 165 66,10 2. Društveno 40 16,03 3. Napredovanjem u OUR 25 10,06 4. Materijalno 13 5,19 5. Bez odgovora 7 2.62 Ukupno 250 100 192 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Ako se ima na umu da se radi o kadru sa visokom stručnom spremom onda je to onaj dio zaposlenih koji je prema znanju sposoban i zadužen da kreira poslovnu politiku u udruženom radu. Logično je očekivati da se njihovo usavršavanje adekvatno stimulira, ali brojke navedene u tablici govore da 165 ili 66,10°/o ispitanika nije ni sa čim stimulirano da se usavršava u struci, a samim tim nisu stimulirani ni da primjenjuju kvalitetnija rješenja koja doprinese povećanju rada i dohotka. Međutim, nije zanemariva činjenica da je jedan dio visokostručnog kadra ipak stimuliran da poboljšava proizvodnju. Materijalno je stimulirano samo 5,19´;V» ispitanika. Iz toga se može zaključiti da taj oblik stimulacije nije uobičajen. Vjerojatno postoje opravdani razlozi za takvo stanje. Što se tiče društvene stimulacije i napredovanja u OUR, tu su podaci nešto povoljniji. Može se protumačiti da i pored toga što je materijalna stimulacija zanemariva, ipak postoji zainteresiranost visokostručnih kadrova ukoliko postoji društveno stimuliranje i vezano uz napredovanje u OUR. Ako se povezu ovi podaci, jasno je da uz napredovanje ide i poboljšanje materijalnog položaja. »Sto mislite o kriterijima vrednovanja rada koji se primjenjuju u Vašoj OUR-a«? TABLICA 4 Redni Subjektivna procjena Frekvencija (f) Postotak (»/») broj kriterija vrednovanja rada 1. Loši 99 39,45 2. Nerazradeni (i!) 27,41 3. Dobri 35 14,13 4. Nejasni odgovori 25 10,23 5. Bez odgovora 22 8,78 Ukupno 250 10(1 Prema subjektivnoj procjeni ispitanika kriteriji vrednovanja rada su samo u 14,13% slučajeva dobri. Budući da se radi o subjektivnoj procjeni postoji vjerojatnost da ovaj dio ispitanika radi na poslovima i zadacima koji su dobro vredovani. To je jedini odgovor s pozitivnim predznakom. 99 ispitanika ili 39,45% smatra da su kriteriji loši a 27.41% nerazradeni. Dakle, može se reći da su kriteriji vredovanja rada izražen problem u OUR-ima šumarstva u SR Hrvatskoj. »Kad govorimo o korištenju ljudskih potencijala, ne mislimo samo na to cla li članovi kolektiva »delaju« na svojim radnim mjestima kako im je naređeno, već prvenstveno na to da li i koliko razmišljaju o tome kako poboljšati i unaprijediti posao — i da li predlažu razna poboljšanja i unapređenja. Ako. dakle, korištenje ljudskih izvora shvatimo prvenstveno u smislu inovacija i inventivnog rada. moramo se upitati koliko naša privreda iskorišćuje svoje potencijale.« (8) 193 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Poznato je da se u razvijenim zemljama velik dio sredstava troši na istraživački rad i unapređenje proizvodnje u privredi (4). Postavlja se pitanje koliko su visokostručni kadrovi u šumarstvu u SR Hrvatskoj angažirani u inovatorskom i kreativnom radu. Prema odgovorima ispitanika u ovoj anketi 76,52% radnog vremena diplomirani inžinjeri šumarstva koriste na obavljanje poslova na razini rutinskih zadataka, a samo 23,47% radnog vremena na razini kreativnih zadataka. Dakle, stručnjaci u šumarstvu, a slično je i u drugim granama privređivanja, više su angažirani na obavljanju rutinskih zadataka. Može se protumačiti da su to oni poslovi i zadaci za koje nije potreban neki veći intelektualni napor. Evidentno je da je kreativni rad zanemaren, a poznato je da je samo kreativan rad osnova napretka udruženog rada. Jednoličan rad stvara monotoniju i dosadu, a samim time nema ni motiviranosti za rad. Osim materijalnih uvjeta, koji su bitni za egzistenciju svakog pojedinca, važan faktor je i posao koji pojedinac obavlja. Samo materijalna stimulacija neće biti dovoljna da bi se stručnjak motivirao na kreativan rad. Potrebna je i pravilna organizacija poslova i da ljudi sa znanjem i sposobnošću budu stimulirani za stvaralački rad i da se uvažavaju njihova rješenja i znanja. U prilog toj tvrdnji navodimo i odgovore na slijedeće pitanje koje je postavljeno u questionaru: »Da li vaši pretpostavljeni traže Vaše stručno mišljenje kad je ono potrebno za donošenje neke odluke?« Samo 22.36° (i ispitanika je odgovorilo da se stručno mišljenje uvijek traži. U ostalim slučajevima se traži ponekad, vrlo rijekto ili nikada. Dakle, već je tu evidentno da pretpostavljeni, a to znači rukovodeći kadar ne konzultira stručnjake u donošenju važnih odluka. Podaci su još simptomatičniji ako uzmemo u obzir da je dio anketiranih (30%) na rukovodećim mjestima. Prema podacima u literaturi, koji se odnose na 1970. godinu, istraživača koji rade u samoj privredi bilo je 26,5%. Tako nizak postotak istraživača u privredi karakterističan je za nerazvijene zemlje. (4) Stoga nas je zanimalo koliko su visokoobrazovani kadrovi u šumarstvu SR Hrvatske angažirani u inovatorskom i istraživačkom radu. Pitanje je glasilo: »Jeste li u toku Vašeg rada prijavili (unutar OUR ili van nje) neku inovaciju (pronalazak, racionalizaciju ili tehničko unapređenje)?« TABLICA 5 Odgovori Frekvencija (f) Postotak («´/«) DA li! 6,95 NE 230 92,17 Bez odgovara 2 0,88 Ukupno 250 100 Iz sumiranih odgovora se vidi da je samo 6,95%> anketiranih prijavilo inovacije. Prema nekim podacima u literaturi, u suvremenom industrijskom društvu 80% prijavljenih patenata potječe od privrednih organizacija kao rezul |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 25 <-- 25 --> PDF |
tat timskog rada. U našoj privredi ta brojka izražena u postocima iznosi 11% (8). Situacija u našem šumarstvu bitno se ne razlikuje. »Jeste li u toku rada imali takvih rješenja koja bi se mogla smatrati inovacijom? « Na to pitanje 26´% odgovorilo je pozitivno, 71,30% negativno, a 1,73% bilo je bez odgovora. Dakle, ako usporedimo odgovore iz prethodnog pitanja, vidi se da postoji raskorak između prijavljenih inovacija i rješenja koja su pojedini stručnjaci imali i smatrali ih inovacijom. Prema subjektivnom stavu takvih je rješenja mnogo više. Narednim pitanjem željelo se saznati opće raspoloženje za primjenu novih rješenja. Pitanje je glasilo: »Ocijenite klimu u vašoj OUR za primjenu novih rješenja inovacija?« TABLICA 6 Redni Odgovori Frekvencija (f) Postotak (»/o) broj 1. 2. Nepovoljna Dobra 93 76 37,39 30,43 3. Povoljna 43 17,39 4. Vrlo nepovoljna 20 7,82 5. Vrlo povoljna 7 2,60 (i. Bez odgovora 11 4,37 Ukupno 250 100 Prema subjektivnoj procjeni ispitanika, klima za primjenu novih rješenja u šumarstvu nije tako loša. Ako se promatraju podaci bez rangiranja, tada 126 ili nešto više od polovine ispitanika smatra da su okolnosti za pri mjenu novih rješenja dobre. Postavlja se pitanje: zbogpitanje daje djelomičan odgovor. Rangirajte po značenju predu Vašem VUR-u nisu dovoljno čegaložene iskor nema mogućeišteni: više u kreatzorkeivnog zbog rada. kojih Slijedeće stručnjaci TABLICA 7 UZROCI RANG Opća nebriga za napredak poduzeća I Nedostatak timskog rada 11 Velike društvene obaveze III Rukovodioci, koji imaju zadnju riječ i kod stručnih stvari IV Loša organizacija V Proizvodni program je takav da stručnjak i ne može biti potpuno iskorišten VI Podjela rada nije dobro izvršena VII Nedovoljna stimulacija VIII |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Prema ovom rangiranju, odnosno subjektivnoj ocjeni ispitanika, na prvom mjestu je opća nebriga za napredak poduzeća. Dakle, ako se radi o općoj nebrizi to znači da su svi zaposleni podjednako odgovorni za takvu situaciju. Na drugom mjestu je nedostatak timskog rada. Jasno je da je timski rad neophodan u privredi. Za istraživački rad potrebno je interdisciplinarno znanje, dakle, znanje koje uključuje više područja, a to se može postići samo timskim radom. Na trećem mjestu su velike drutvene obaveze. Tek na posljednjem mjestu kao uzorak nedovoljne iskorištenosti stručnjaka je stimulacija. ZAKLJUČAK Ovo sociološko istraživanje provedeno je s ciljem da se utvrdi koliko se visokostručni kadrovi usavršavaju u struci i koliko je zastupljen inventivni rad u šumarstvu SR Hrvatske. Rezultati istraživanja pokazali su da u šumarstvu postoji dovoljan broj visokostručnih mlađih kadrova koji bi trebali biti i najperspektivniji. Analiza pokazuje da obrazovanje i samoobrazovanje nakon studija nije dovoljno zastupljeno. Stručni časopisi i publikacije prate se, ali ne u dovoljnoj mjeri. Najviše se prati »Šumarski list«. Vlastite radove objavilo je samo 16.71´ o ispitanika. Zatim smo utvrdili da usavršavanje u struci i primjena novih rješenja nije dovoljno stimulirano. Inovaciju, racionalizaciju ili tehničko unapređenje prijavilo je samo 6,95°/o ispitanika, ali inovacija je bilo znatno više. Okolnosti za primjenu novih rješenja nisu loše, s obzirom da je to izjavilo 126 anketiranih od ukupno 250. Prema rangiranju uzroka zbog kojih stručnjaci nisu dovoljno iskorišteni, ispitanici su na prvo mjesto stavili opću nebrigu za napredak poduzeća, zatim slijedi nedostatak timskog rada, a tek na zadnjem mjestu nedovoljna stimulacija. Može se na kraju zaključiti da bi u šumarstvu SR Hrvatske trebalo povesti više brige o visokostručnim kadrovima, više ih stimulirati na kreativan rad. a prvenstveno omogućiti uvjete za stalno obrazovanje i usavršavanje u struci. Jedino znanje primjenjeno u praksi osnova je napretka proizvodnosti rada i dohotka. Sami pak inžinjeri trebali bi više pratiti stručnu literaturu i nastojati na svom samoobrazovanju. LITERATURA 1. Biskup , J.: »Stupanj angažiranosti visokostručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu SR Hrvatske« referat na savjetovanju povodom 125. godišnjice šumarske nastave u SR Hrvatskoj. Zagreb. 1985., str. 14. 2. Filipov i ć, D.: »Permanentno obrazovanje i obrazovanje Inženjersko-tehničkih kadrova«, Konferencija saveza inženjera i tehničara Jugoslavije, referati. Sarajevo, b. g.. str. 19 3. Marx, K.: »Rani radovi«. Naprijed — Zagreb, Sloboda — Beograd. 1973. g. 196 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1986 str. 27 <-- 27 --> PDF |
4. Maksimović , D.: »Inženjeri i istraživači i razvojni rad«, Konferencija saveza inženjera i tehničara Jugoslavije, referati, Sarajevo, b. g., str. 8 fi. Š o 1 a j a, V.: »Korišćenje inženjersko-tehničkih i drugih kreativnih kadrova kao bitan faktor koncepcije razvoja šumarstva i prerade drveta u BiH«, Konferencija saveza inženjera i tehničara Jugoslavije, referati, Sarajevo, b. g. str. 12 6. V i d a k o v i ć, M.: »Uloga znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne proizvodnje«, referat na savjetovanju povodom 125. godina šumarske nastave u SRH, Zagreb, 1985., str. 14 7. Županov , J.: »Inventivni rad i socioprofesionalni položaj tehničkog kadra u industriji«. Problemi i perspektive interdisciplinarnog rada i obrazovanja, Zagreb, 1977., str. 121—132 8. Županov , J.: »Egalitarizam i induslrijalizam«, Psihologija i sociologija organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1982. Further Professional Improvement and Inventive Work of Highly Qualified Forestry Personnel in Croatia S u rn m a r y The Department for Marxism and Self-management of the Forestry Faculty, University of Zagreb, in co-operation with the Department for the Development of the enterprise Slavonska Suma in Vinkovci, organised an investigatio into the utilization of highly qualified forestry personnel in Croatia: to what extent they are engaged in further reducation or inventive work, and in this connection what professional literature they read and how many original papers they published. This work summarises the results of these investigations, on the basis of which the author concludes hat better conditions or further education and professional improvement are needed, together with more adequate stimulation of creative work. |