DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 9 <-- 9 --> PDF |
U UK 6JU"J78.094 »311/2« Sum. list CX (1985) 95 125 GODINA ŠUMARSKE NASTAVE I ZNANSTVENOG RADA U SR HRVATSKOJ Prof. đr. Boris LJULJKA, dekan Šumarsksor fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prošlo je 125 godina od dana kada je osnovana prva šumarska škola u Hrvatskoj. 125 godina je kratak period u burnoj povijesti naših naroda, ali značajan u razvoju i djelovanju pojedinih škola i struka, posebno ako se uzmu u obzir rezultati koji su u tom vremenu u području šumarstva postignuti. Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima započelo je radom 19. studenoga 186U. godine, no početku nastave prethodile su mnoge aktivnosti, počevši još od 1840. godine. U to vrijeme, vrijeme hrvatskog narodnog preporoda, kada se razvija misao o jedinstvu naroda, u krugovima šumara i krugovima koji su njima bliski razvijaju se napredne misli i aktivnosti. 1&41. godine osniva se Gospodarsko društvo, u kojem se okupljaju i šumari. U mjesečniku Gospodarskog društva objelodanjen je prijedlog Franje Šporera o potrebi osnivanja Narodnog šumarskog zavoda kao stručnog ureda i odgojne ustanove. 1846. godine osniva se Odsjek za šumarstvo u sklopu Gospodarskog društva. U njemu se okupljaju poznata imena: Franjo Šporer, Ante Tomić, Dragutin Kos, Nikola Lovrenčić i dr. Sekcija održava prvi sastanak, na kojem se raspravlja o porastu cijena, opadanju produkcije, prekomjernom krčenju, sušenju hrastika, nepoznavanju šumarstva i nestašici literature i škole. 1847. izlazi knjiga Dragutina Kosa Das Forstwesen in Croatien, kojom se želi skrenuti pažnju posjednika šuma na veču pažnj/u prema šumarstvu. U istoj knjizi Kos se zalaže i za osnivanje šumarskog društva. U knjizi se govori o namještanju domaćih sinova i osnivanju Šumarskog učilišta. 1853. godme ministarstvo unutrašnjih poslova u Beču pozvalo je bansku vlast u Hrvatskoj da izvidi u kojem bi kraju Hrvatske bilo najbolje osnovati Gospodarsko učilište. Tek na ponovljeni poziv 1856. godine Gradsko poglavarstvo u Križevcima ponudilo je zemljište za izgradnju i uređenje Gospodarskog učilišta. Varaždinski župan Skender Šimunčić i namjesnički tajnik Mojsije Baltic daju povoljnu ocjenu mjesnih uvjeta u Križevcima za otvaranje škole. Zbog nepovoljnih financijskih prilika učilište se ne otvara sve do 1860. godine, kada se dopušta otvaranje učilišta uz uvjet da Hrvatska podmiri troškove njegova uređenja i da ga uzdržava. Govor održan na Svečanoj sjednici dne 17. prosinca 1985. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
19. studenoga 1860, u prisutnosti savjetnika Mojsija Baltića, otvoreno je Gospodarsko-šumarsko učilište, prvo šumarsko učilište na slavenskom jugu. U nj su se mogli upisati kandidati koji su imali 1? godina, svjedod/.bu o poštenom i ćudorednom vladanju i odobrenje roditelja, te završena tri razreda realke. Kasnije se uvjeti za primanje sve više pooštravaju. Šumarski odjel Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima odgojio je velik broj vrsnih stručnjaka šumarstva i udarnio temelje Šumarskoj stručnoj i znanstvenoj misli i knjizi. Zahtjevi koji su preda nj postavljeni rasli su usporedo s napretkom šumarstva. Stručna sprema onih koji su takav učinak željeli postići morala se kontinuirano širiti i produbljivati. Nakon 39 godina Šumarski se odjel ukida. Nastava šumarstva unapređuje se otvaranjem Šumarske akademije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Time se ostvaruje mogućnost visokoškolskog obrazovanja šumara, koje se traži i Zakonom o uređenju šumskotehničke službe od 1894. godine. Prema tom Zakonu za mjesta viša od 10. činovničkog razreda zahtijeva se akademsko obrazovanje. O pitanju gdje i kako da se uredi ustanova koja će obrazovati stručnjake s visokoškolskim obrazovanjem, odnosno da li u Zagrebu ili u Križevcima, bilo je dosta polemike. Na kraju je prevladalo mišljenje onih koji |su smatrali da profesori visoke škole trebaju biti u trajnom kontaktu sa znanstvenicima prirodoslovnih, matematičkih, fizičkih, pravnih i socijalnih znanosti, i da slušači, uz stručno znanje, trebaju steći i određeni stupanj opće kulture i tako postati visokoobrazovani ljudi sposobni za rješavanje složenih i raznovrsnih zadataka u šumarstvu. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu takva se nastava, osim ostalog, mogla koristiti bibliotekom, botaničkim vrtom, laboratorijem, zbirkama i menzom. Neprihvaćanje takve visokoškolske nastave od strane ugarske vlade slomljeno je zahvaljujući upornosti banskog savjetnika dr Ive Mallina i prof. Franje Kesterčaneka. 20. listopada 1898. Šumarska akademija pri Filozofskom fakultetu svečano je otvorena u domu kojeg je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarskodruštvo za potrebe osnivanja šumarske nastave u Zagrebu. Dekan Filozofskog fakulteta bio je ujedno i dekan Šumarske akademije. Po želji vlade u Budimpešti studij je trajao tri godine i bio je sličan onom na Šumarskoj akademiji u Šćavnici. Već 1900. godine mijenja se nastavni program, a 1908. godine nastava se produžuje na četiri godine. Stručne šumarske discipline predavali su stalni profesori Šumarske akademije, a pripremne predmete, kao botanika, matematika, nacrtna geometrija, geologija, meteorologija, klimatologija i dr., predavali su profesori i docenti sa Sveučilišta. Šumarska akademija imala je zbor nastavnika čiji je prvi pročelnik bio prof. Franjo Ke;> terčanek. Akademiju, koja je bila prislonjena uz Filozofski fakultet, zvali su »trajan provizorij«. Taj provizorij trajao je dvadeset godina. Ipak, na Akademiji je otvoren i dvogodišnji geodetski tečaj, koji 1918/19. prelazi na Visoku tehničku školu u Zagrebu. Tako Šumarsku akademiju možemo smatrali pretečom visokoškolske tehničke naobrazbe u Zagrebu. 96 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tadašnji šumarski sveučilišni profesori dr Andrija Petračić i dr Đuro Nenadić, koji su predavali i radili na Šumarskoj akademiji, osjećali su ipak potrebu da se šumarska nastava potpuno osamostali. Uz pomoć svojih kolega poljoprivrednika u tome su uspjeli kada je 31. kolovoza 1919. godine izdan ukaz o osnivanju Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prvi profesori na Šumarskom odjelu bili su prof. A. Petračić i prof. Đ. Nenadić, a na Gospodarskom odjelu prof. S. Ulmanski i prof. F. Jesenko. Prvi dekan Fakulteta bio je prof. Petračić. Daljnji razvoj Fakulteta nije bio lagan, jer tek što je bio osnovan i počeo raditi, pojavila se ideja o njegovu ukidanju. Tako 1926. i 1927. Ministarstvo prosvjete u Beogradu ne predviđa dotacije za Fakultet. Broj asistenata je reduciran. To je kadrovski osiromašilo mnoge zavode. Fakultet nije ukinut zahvaljujući javnom mnjenju, energičnom stavu profesora i studenata i posebno aktivnostima profesora Petračića i Nenadića. Za vrijeme drugog svjetskog rata Fakultet je ponovo proživljavao teške dane. Rad je na Fakultetu zamro, okupator je zaposjeo zgrade, nastavnici su odvođeni, zatvarani i penzionirani, a slušaoci i inženjeri šumarstva tadašnjeg Fakulteta sudjeluju u borbama za oslobođenje. Mnogi od njih postali su nosioci partizanske spomenice, dok su diplomirani inženjeri Franjo Knebl, Velimir Jakić, Rade Janjanin i Čedo Grbić proglašeni narodnim herojima. Nakon oslobođenja šumarstvo i prerada drveta dobivaju nove poticaje i nove mogućnosti za razvoj. Opustošenu zemlju trebalo je obnoviti. U tome su šumarstvo i prerada drva odigrali značajnu ulogu. Sudjelujući u unapređivanju struke i prilagođujući se potrebama napretka, Fakultet, koji je do tada bio razvijen samo u jednom smjeru i obrazovao stručnjake samo za šumarstvo, nastoji popuniti nedostatak u kadrovima za drvnu industriju. 1947. godine provedena je prva bifurkacija, kojom je nastava podijeljena u dva smjera: šumsko uzgojni i šumsko industrijski ili biološki i tehnički. Prvi je smjer trebao odgajati stručnjake za uzgajanje šuma i upravu, a drugi za tehničke radove u šumarstvu i drvnoj industriji. Nastavni planovi napravljeni su prema traženju operative, koja se, međutim, i prva počela tužiti na nedostatke tih planova. Mladi inženjeri biološkog smjera morali su u to vrijeme rješavati veliki broj tehničkih zadataka za koje nisu bili dovoljno obrazovani. 1951. usvojena je druga bifurkacija, po kojoj su inženjeri šumsko gospodarskog smjera trebali raditi na poslovima »do osovine javnog saobraćaja «. Nastavni planovi druge bifurkacije bitno mijenjaju rad Fakulteta. Nastava se specijalizira, intenzivira, favoriziraju se vježbe na račun predavanja i praktični predmeti na račun teoretskih. Od 1947. uvodi se i obavezna, tzv. školska praksa, koja kasniji dobiva naziv terenska nastava. Izvođenje suvremene i kvalitetne nastave omogućuje i povećani broj nastavnog kadra. Šumarski odjel dobiva 1949. novi smještaj u Maksimiru i svoje nastavnopokusne šumske objekte. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Odmah poslije oslobođenja otvaraju se i srednje škole za izobrazbu tehničara šumarstva i drvne industrije: Šumarska škola za krš u Splitu, Srednja šumarska škola u Plaškom, koja kasnije seli u Karlovac, Srednja tehnička škola drvne struke u Virovitici i Drvnoprerađivačka tehnička škola u Zagrebu. Šumarstvo i drvna industrija zauzimaju sve važnije mjesto u privredli naše zemlje, posebno zbog izvoza šumskih i drvnoindustrijskih proizvoda. Izvršavanje postavljenih zadataka zahtijeva visokokvalificirane stručnjake i institucije koje će pomoći u daljnjem razvoju šumarstva i drvne industrije. 1945. godine osnovan je Institut za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske u Zagrebu sa zadatkom da radi na unapređivanju šumske privrede, uzgajanju i zaštiti šuma, ekonomici i lovstvu. Taj institut ima svoje stanice u Rijeci i Vinkovcima. 1947. godine osniva se Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu sa zadatkom da znanstveno istražuje uvjete pod kojima se ogoljele i devastirane površine krša mogu pokriti šumskom vegetacijom i da istražuje i proučava sve načine šumskih melioracija na području krša. 1950. godine osniva se Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU, koji preuzima veći dio djelatnosti Instituta za pošumljavanje i melioracijiu krša. 1959. godine osniva se Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci. 1960. osniva se Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom sa zadatkom da znanstveno istražuje uzgoj, selekciju i oplemenjivanje četinjača. 1974. spojili su se Institut za šumarska istraživanja, Zavod za kontrolu šumskog sjemena i Jugoslovenski institut za četinjače u Šumarski institut sa sjedištem u Jastrebarskom. Za potrebe drvne industrije osnovan je 1949. godine Institut za drvnoindustrijska istraživanja u Zagrebu sa zadatkom na vrši tehnička ispitivanja, proučava primjenu i upotrebu novih strojeva, usavršava mehaničku preradu drva i vrši istraživanja na sektoru praktične primjene kemijske tehnologije. Razvoj poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije utjecao je na razvoj Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, kako u oblasti obrazovanja, tako i u oblasti znanosti. Za daljnje unapređenje nastavnog i znanstvenog rada sve se više osjećala potreba osamostaljivanja Poljoprivrednog i Šumarskog odjela u samostalne fakultete. Zakonom o osnivanju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta oba tadašnja odjela postaju samostalni fakulteti. Tako je prije 25 godina — 1. siječnja 1960. godine — počeo funkcionirati samostalni Šumarski fakultet. Bilo je to u stotoj godini šumarske nastave u Hrvatskoj. Prvi dekan samostalnog Fakulteta bio je prof, dr Dušan Klepac, a prvi predsjednik fakultetskog savjeta inž. Franjo Knebl. Prvi fakultetski savjet činili su predstavnici struke izvan Fakulteta i predstavnici Fakulteta. Članovi prvog savjeta bili su: a) izvan fakulteta: Stevo Radanović, inž. Drago Kirasić, inž. Stanko Tomaševski, inž. Ivo Pothorski, inž. Josip Peternel i inž. Malija Butković, 98 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 13 <-- 13 --> PDF |
b) s Fakulteta: prof. dr. Dušan Klepac, prof. dr. Zvonimir Špoljarić, prof. dr. Milan Anić, prof. dr. Milan Android, prof. dr. Juraj Krpan, prof. dr. Ivo Horvat i prof. dr. Nikola Neidhardt. Od tada pa do danas Fakultet je rastao i razvijao se povezujući se sve više sa svojom operativom. Teško je u kratkom pregledu prikazati sve značajne događaje iz života Fakulteta u tom razdoblju. Spomenimo ipak neke od njih na koje nailazimo u kronici o radu Fakulteta. U školskoj godini 1959/60. na Fakultetu je radilo 7 redovnih profesora, 6 izvanredovnih profesora, 5 docenata, 18 asistenata, 1 znanstveni suradnik, 2 viša znanstvena suradnika i 23 honorarna nastavnika. Nastava je organizirana na dva odsjeka: Šumskogospodarskom i Drvnoindustrijskom. Organizacijske jedinice odsjeka bili su zavodi. Te godine bilo je na Fakultetu upisano 555 studenata, od čega 96°/o muških. Izvanredni studij započinje u školskoj godini 1960 61. Za taj studij prijavilo se 65 studenata na oba odsjeka. Iduće školske godine bilo je svega 10 novoupisanih studenata na izvanredni studij. Broj studenata na izvanrednom studiju smanjivao se zbog velikih teškoća u svladavanju terenske nastave i vježbi. Iako su organizatori seminari (blok-nastava) iz pojedinih predmeta, samo nekoliko studenata uspjelo je završiti studij na taj način. Neki su od njih prešli na redoviti studij i tako diplomirali. Studij na III stupnju započeo je u školskoj godini 1961 62. Vijeće i Savjet Fakulteta razmotrili su potrebe za kadrovima s najvišim obrazovanjum i donijeli odluku da se raspiše natječaj za ova znanstveno-nastavna područja: — melioracija krša, — očetinjavanje, — plantažiranje, — ozelenjavanje i parkiranje, — suvremene metode uređivanja šuma, — zaštita šuma, — uređivanje bujica i konzerviranje tla, — šumarska ekonomika, — pilanska prerada drva, — proizvodnja furnira i šperovanog drva, — kemijska prerada drva, — mehanizacija i automatizacija u drvnoj industriji, — ekonomika i organizacija. Na natječaj se nije prijavio nijedan kandidat. No iste godine, nešto kasnije, na osnovi predstavki Zavoda za kulturu četinjača u Jastrebarskom i Instituta za drvnoindustrijska istraživanja iz Zagreba, upisano je 6 kandidata na 6 područja. Iduće godine upisuje se samo 1 kandidat, a školske godine 1963/64. 23 kandidata. 9´) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tih godina organizacija Saveza studenata vrlo je aktivna. Tako je npr. u 1961 62. održano 26 sastanaka na kojima se raspravljalo o 10 tema i na kojima je bilo ukupno 1177 studenata, od čega 207 diskutanata. Studenti sudjeluju u radu organa upravljanja, imaju razvijen kulturno-prosvjetni rad u okvirima sekcije za kazališnu umjetnost i sekcije za likovnu umjetnost. U sportu postižu na Sveučilištu značajne uspjehe. Niz godina uzastopce nogometna momčad osvaja prvo mjesto. 1962. odbojkaši i stolnotenisači osvajaju kup Rektorata Sveučilišta. Zapaženi se rezultati postižu i u rukometu, košarci, plivanju, šahu i streljaštvu. U razdoblju od 1960. do 1964. dolazi na Fakultet 12 novih asistenata i stručnih suradnika. Statutom Fakulteta od 1. srpnja 1967. osnovane su radne jedinice za znanstveni rad: Zavod za istraživanja u šumarstvu i Zavod za istraživanja u drvnoj industriji. Zavodi imaju predstojnika, tajnika, izvršni odbor i znanstveni kolektiv. Prvi predstojnik i tajnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu bili su prof. dr. Milan Androić i prof. dr. Branimir Prpić, a prvi predstojnik i tajnik Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji bili su prof. dr. Juraj Krpan i prof. dr. Božidar Petrić. Sredstva za obavljanje znanstvenoistraživačkog rada dobivala su se na osnovi sklopljenih ugovora s naručiocima radova, posredstvom Poslovnog udruženja šumskoprivrednih organizacija, Poslovnog udruženja proizvođača drvne industrije te od Republičkog i Saveznog fonda za naučni rad. U školskoj godini 1973 74. organizirana je redovita nastava za stjecanje više stručne spreme pod nazivom Posebna nastava I stupnja iz proizvodnje namještaja. Upis u prvu godinu studija bio je slobodan, a upisalo se 40 do 50 studenata. 1976. godine dogovoren je na području SR Hrvatske jedinstveni petogodišnji program znanstvenoistraživačkog rada na području šumarstva i prerade drva, u koji su uključene sve znanstvene i stručne institucije, kao i organizacije materijalne proizvodnje šumarstva i prerade drva. Program koji su zajednički koncipirali Fakultet, instituti i udruženi rad ostvarivao se preko znanstvenih projekata, potprojekata i zadataka. Fakulteta koordinatori su istraživanja u 11 projekata38 zadataka. Znanstveni radnici i bili su nosioci vi Program je sadržavao ove projekte: — Proučavanje struke i funkcioniranje šumskih ekosustava SRH — Zaštita šuma — Vegetacijska karta Jugoslavije — Pedološko i vegetacijsko karti ranje — Mehanizacija radova u šumarstvu (6 zadataka)» (5 zadataka), (1 zadatak), (1 zadatak), (6 zadataka), |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— Istraživanje ekonomike i organizacije u šumarstvu (2 zadatka), — Istraživanja na području znanosti o drvu (3 zadatka), — Istraživanje tehnologije masivnog drva (4 zadatka), — Istraživanje na području tehnologije turnira i ploča (5 zadataka), — Istraživanje na području tehnologije namještaja (6 zadataka), i — Istraživanje tehnologije proizvoda za građevinarstvo. Taj program financirao je SIZ IV za znanstveni rad i Zajednica Šumarstva, prerade drva, prometa drvnim proizvodima i papirom SRH, a neke zadatke neposredno OUR-i šumarstva i drvne industrije. Takav jedinstveni program bio je od velike važnosti, posebno za racionalno korištenje kadrovskog potencijala, opreme i sredstava. Nastavni se plan i program II i III stupnja od 1960. stalno poboljšavao, unošene su inovacije da se postigne potrebna razina znanja u slušača II i III stupnja. Te promjene vršene su uz neposredne i posredne kontakte s operativom. Veliko značenje za razvoj nastave, nastavnih programa i tiskanje skripata i udžbenika za visoko i srednje obrazovanje u području šumarstva i prerade drva imale su aktivnosti SlZ-a za odgoj i obrazovanje u šumarstvu i preradi drva SRH. Do 1977. godine vršene su u dodiplomskoj nastavi manje promjene, a te godine stupa na snagu novi nastavni program na oba odjela, kojim je značajno modernizirana nastave. Taj je program, uz neznatna poboljšanja, i danas na snazi. Prava slika razvoja Fakulteta može se dobiti usporedbom nastavnih planova 1960. i 1985. godine, upisanih studenata, nastavnog osoblja, znanstveno- nastavnih jedinica, nastavno-pokusnih šumskih objekata, terenske nastave, organizacije i rezultata znanstvenog rada, međunarodne suradnje i dr. Od tada je na fakultetu osnovano 8 znanstveno-nastavnih jedinica, i 5 zajedničkih jedinica obaju odjela. Razvio se postdiplomski studij za znanstveno usavršavanje i razvija se studij za specijalizaciju. Za obavljanje terenske nastave i znanstvenih istraživanja Fakultetu su dodijeljena tri nova nastavnopokusna šumska objekta. Tako se teoretska nastava nadopunjava praktičnom terenskom nastavom na pet nastavnopokusnih šumskih objekata. To su Zagreb, Zalesina, Lipovljani, SI. Požega i Rab. Ti objekti predstavljaju gotovo sve tipove šuma i zauzimaju ukupnu površinu od 3483 ha. Na objektima se, osim nastave, vrše i znanstvena istraživanja. Terenska nastava izvodi se i u mnogim pogonima drvne industrije i šumarskim radnim organizacijama. Primjena računala u znanstvenoistraživačkim i stručnim radovima Fakulteta započinje nakon 1965. godine. Od tada do danas učinjen je velik korak naprijed u tom području. Znanstvenoistraživački rad na području šumarstva i prerade drva organizirao se i intenzivirao na jedinstvenim programima za SRH. Značajnu ulogu u tome odigralo je Opće udruženje šumarstva i prerade drva, a zatim Poslovna zajednica EXPORT—DRVO, u koju je Fakultet učlanjen. Razvila se intenzivna međunarodna suradnja u međunarodnim organizacijama IUFRO, FAO, SEV, ECE, ILO i drugima, zatim u okviru međuunir 101 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 16 <-- 16 --> PDF |
102 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 17 <-- 17 --> PDF |
verzitetskc suradnje našeg Sveučilišta s drugim sveučilištima i preko biletaralnih ugovora s fakultetima i institutima u inozemstvu. Naš Fakultet i nastavnopokusne objekte posjećuju svake godine mnogobrojne ekskurzije i pojedinci iz inozemstva. Svake godine na Fakultetu se organizira stručno usavršavanje znanstvenih radnika i studenata iz inozemstva. Razvoj Fakulteta popraćen je jugoslavenskim i međunarodnim priznanjima znanstveno-nastavnim radnicima Fakulteta. U razdoblju od 1960. godine do danas prof. dr. M. Anić i prof. dr. M. Vidaković izabrani su za redovite članove JAZU, prvi 1968, a drugi 1981. Prof. Vidakoviću dodijeljen je počasni doktorat Sveučilišta u Sopronu. Prof. dr. D. Klepac izabran je 1977. za izvanrednog člana JAZU. Prof. Klepac izabran je za počasnog člana osnivača Meksičke akademije šumarskih znanosti i dopisnog člana Talijanske akademije šumarskih znanosti. Fakultetu i njegovim članovima dodijeljena su i mnoga druga priznanja. Od osnivanja Poljoprivredno-šumarskog fakulteta do danas studij šumarstva i drvne tehnologije završio je 3051 diplomirani inženjer i 125 (inženjera za proizvodnju namještaja. Promovirana su 123 magistra znanosti i 75 doktora znanosti. Na Fakultetu je sada upisano 1200 studenata. Broj diplomiranih, što se vidi na slici 1, mijenjao se u svakom razdoblju razvoja Fakulteta. Najveći broj studenata diplomiralo je u razdoblju samostalnog Fakulteta. Na slici 2. vidi se odnos diplomiranih inženjera šumarstva i drvne industrije. U posljednjih 7 godina diplomiranih inženjera drvne industrije bilo je manje nego diplomiranih inženjera šumarstva i manje nego u prethodnom razdoblju. Danas je na Fakultetu u stalnom radnom odnosu: 14 redovnih profesora, 12 izvanrednih profesora, 3 docenta, 22 asistenta, 14 predavača i viših predavača, 2 profesora i predavača viših škola, 18 suradnika u nastavi, 99 administrativnih, stručnih i pomoćnih radnika, ukupno 184 osobe. U dopunskom radu zaposleno je 12 predavača. Pregled broja nastavnog osoblja u razdoblju 1959. do 1984. godine Nastavnici u stalnom radnom odnosu Nastavnici Školska godinaProfesori, docenti, jiredavači Asistenti u dopunskom radu 1959/60. 1965/66. 1970/71. 18 26 26 18 30 27 29 19 17 1974/75. 1979/80. 1983/84. 32 41 45 26 20 23 9 10 13 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Iz pregleda broja nastavnog osoblja od 1959. do 1984. godine vidi se da se u tom razdoblju broj nastavnika u zvanju profesor, docent i predavač povećao za dva i po puta, što je velik korak naprijed. Broj asistenata u lom razdoblju najprije povećavao i 1965. dosegao broj 30; sada asistenata ima 23, dakle neznatno više nego 1959. Broj je nastavnika u dopunskom radu smanjen. Fakultet je vrlo aktivan u publicističkoj djelatnosti. Sada se izdaje Glasnik za šumske pokuse, Mehanizacija u šumarstvu, Bilten Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji, Fakultet aktivno sudjeluje u izdavanju časppisa »Šumarski list« i »Drvna industrija«. Tiskaju se stručne i znanstvene knjige, izdaju se zbornici radova istraživanja za svako petogodišnje razdoblje i distribuiraju korisnicima rezultata istraživanja. Transfer rezultata znanstvenoistraživačkog rada omogućuje se i brojnim savjetovanjima. Podaci o objavljenim radovima u području šumarstva i prerade drva mogu se naći u bibliografijama. A. Kauders u okviru Šumarske sekcije DIT-a Hrvatske izradio je 1947. i 1958. Šumarsku bibliografiju 1846—1946. i Šumarsku bibliografiju 1946—1955. Godine 1876. izlazi »Povijest šumarstva Hrvatske 1846— 1976. na stranicama »Šumarskog lista«. Šumarski fakultet izdao je: — Bibliografiju znanstvenih i stručnih radova nastavnika i suradnika Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1960—1969; — Bibliografiju radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1976—1980; — Bibliografiju radova istraživača Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1976—1980. Znanstveni radnici Fakulteta i instituta aktivno su sudjelovali u pivom izdanju Šumarske enciklopedije. Isto su tako aktivni u prilozima za drugu izdanje te Enciklopedije, čija su dva toma već izašla iz liska. To je sažeti prikaz 125 godina razvoja i rada šumarske nastave i šumarske znanosti u Hrvatskoj. Mnogo je bilo uloženih napora u tom progresivnom razvoju. Mnogi od njih urodili su rezultatima koji su bili i bit če temelj šumarske nastave, šumarske znanosti, razvoja šumarstva i prerade drva. Oni će omogućiti da šumarstvo i prerada drva zadovolje potrebe društva za šumskim i drvnim proizvodima, kao i za općim koristima od šuma. Ta 125-godišnja tradicija i postignuti uspjesi obavezuju nas da ostvarimo svoju povijesnu ulogu, da svemu što su učinili naši prethodnici dodamo i mi svoj doprinos i da naSa struka — šumarstvo i prerada drva — raste i razvija se na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. |