DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 78 <-- 78 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Da pelud topole nekim osobama prouzrokuje dišne teškoće (peludnu hunjavicu, polinozu). poznato je. Međutim i na pelud drugih vrsta drveća neke osobe su alergične. Prema opažanjima u Alergološkoj ambulanti u Dubrovniku, kako izvješćuje dr Nikša Sindik u »Liječničkom vjesniku« br. 1 1986.. tijekom 1981. i 1982. godine POLINOZU MOŽE UZROKOVATI PELUD crnog jasena, bijelog graba, smrdljike (Pistacea terebinthus). čempresa, borovice (J. oxycedrus), alepskog i crnog bora te brnistre (Spartium junceum). Od 130 ispitanih na kutanu reakciju u 10% ta je reakcija bila pozitivna na pelud crnog jasena, 5´Vo bijelog graba, a ostalih vrsta ispod 5´Vo. Na pelud masline reakcija je bila pozitivna u 30% ispitanih. Sve one vrste premašio je pelud trajnice Parietaria officinalis (crkvine, u Dubrovniku drijenak, da navedem samo dva od 35 narodnih naziva ove biljke). Stanište ove biljke su stari zidovi ili napuštene livade. ARNOLD ARBORETUM Harvardskog sveučilišta (Boston, USA) na površinu od 108 ha sadrži 6 500 vrsta drveća. To sveučilište, koje nosi ime po osnivaču Joh Harwardu, osnovano je prije 350 godina (1636) i najstarije je u USA. Prve godine studirala su samo četiri studenta, dok ih je danas na 9 fakulteta (sa 17 odvojenih odsjeka) oko 16 000. Nastavno vijeće broji 7 000 članova. Nedaleko sela Kotišina poviše Makarske u srpnju prošle. 1985.. godine za javnost otvoren je BIOKOVSKI BOTANIČKI VRT. Vrt se nalazi na površini od 16,5 ha a osnovan je na inicijativu prirodnjaka dra fra Jure Radića, odlukom od 2. listopada 1984. godine Skupštine općine Makarske. U osnivanju ovog botaničkog vrta doprinosom sudjelovali su Centar za kulturu Općine Makarska. Institut »Planina i more« i ŠUMARIJA MAKARSKA. F. Halpa i W. Knigge, s Instituta za iskorišćivanje šuma Šumarskog fakulteta na Sveučilištu u Göttingenu, ispitali su SVOJSTVA ČVRSTOĆE DRVA sa stabala duglazije razlih u sastojinama s raznim intenzitetima proreda i došli do rezultata, da intenzitet proređivanja nema utjecaja na ta svojstva duglazijevine. Ispitani uzorci »pokazali su visoku čvrstoću sasvijanja a vrlo visoku čvrstoću na vlak«. RISOFAN je novi materijal za pakovanje proizveden iz dotrajalih (ćelavih) guma i drvnih otpadaka. Tehnologija je pronađena u Institutu u Kalugi (SSSR) i u korišćenju za izradu sanduka odlikuje se manjom težinom u odnosu na drvo. većom čvrstoćom i dobrom otpornošću na vlaga (vodu). U Švedskoj je KORISCENJE ARBORICIDA I PESTICIDA u nadležnostima općina. To znači, da o pojedinoj općini ovisi, da li će se ta sredstva koristiti ili ne. To je jedna od mjera za zaštitu prirode. Kako državne šume zbog pomanjkanja radne snage nisu u mogućnosti obaviti čišćenje šuma uprava tih šuma i organizacije za zaštitu prirode sporazumdle se da to obave članovi tih organizacija. Trošak ovog načina čišćenja iznosi oko 300 šv. kruna po 1 ha. (hr) |