DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 56 <-- 56 --> PDF |
400.000 ha, od čega oko 200.000 ha nasada oraha u turističkim kraškim područjima. To bli, prema njihovim računima (stanje 1982.), koštalo oko 114 milijardi dinara. Međutim sve to nije okosnica knjige, to su zapravo autori u određenom kontekstu samo uzgred napomenuli, dok su okosnica knjige pravi problemi poljoprivrede i problemi njezine stabilizacije. To nije ni čudo, jer se radd o proizvodnji hrane za 23 milijuna stanovnika i poljoprivednoj obradivoj površini od 7,897.000 ha, odnosno sa livadama 9,917.000 ha ukupne površine. Pisci knjige ističu, što je široj čitalačkoj publici malo poznat podatak, da je od te površine samo 15,7% u društvenom vlasništvu i da je na toj površini teško organizirati modernu poljoprivrednu proizvodnju, odnosno suvremenu agrotehniku. Pod modernom proizvodnom i suvremenom agrotehnikom oni, prije svega, razumijevaju dodavanje potrebnih količina mineralnih gnojiva (N, P. K) kako bi se postigli optimalni, ako ne i maksimalni, prinosi po jedinici površine. U knjizi se navodi zanimljiv podatak, da su prinosi u poljoprivredi sa 2/3 ili 67% ovisni o mineralnim gnojivima, a samo sa 1/3 ili 33% o sortama, kvaliteti sjemena, bolestima i zaštitnim sredstvima. Osim toga navode podatak da čovjek godišnje odnosi sa oranica, uz proizvodnju pšenice od 10 dt/ha, oko 50 kg mineralnih, gnojiva (N, P, K) i da bi oranicama prvo to trebalo vratiti a zatim dodavati do željenih visina prinosa. Pored toga navode podatak da iznad svakoga hektara površine u atmosferi lebdi 79.000 tona dušika koji se u našoj poljoprivredi dovoljno i racionalno ne koristi putem nitrofiksatora, kao što su soja i neke druge plodoredne biljke. U tabelarnim pregledima autori iznose za našu zemlju zanimljive podatke o potrošnji mineralnih gnojiva po jedinici površine, pa kažu ako želimo imati 50 dt/ha pšenice i 70 dt/ha kukuruza, onda je nužno potrošiti i odgovarajuću količinu mi neralnih gnojiva (500 kg/ha N + P + K) izračunatu na temelju poznatih regresijskih jednadžbi. Uz to napominju da se od toga može odstupiti za oko 20% niže zato, što su naše oranice (Vojvodina, Slavonija) nešto prirodno plodnije, pa su to čiste uštede. Da bi se stabilizirala poljoprivredna proizvodnja, odnosno proizvodnja žitarica u našoj zemlji — autori smatraju da prethodno treba stabilizirati poljoprivredne površine, a onda potrošnju mineralnih gnojiva po jedinici površine.2 Godine 1959. u nas je pod pšenicom bilo 2,130.000 ha, a 20 godina kasnije, odnosno 1979. 1.524.000 ha ili 40°/o manje. U istom tom razdoblju površine pod kukuruzom su se smanjile za 15"Vo. Stabilizacijom ova dva elementa prinosi kukuruza po jedinici površine u SAD su se povećali od 33,3 dt/ha u 1959. godini na 68,7 dt/ha u 1979. godini ili čak za 106a/o. Takvim i sličnim podacima krcata je predmetna knjiga iako pri tome autori ne negiraju postignute rezultate i u našoj zemlji. O tome, više od svih riječi, govore i priložena tri grafikona, što smo ih izvadili iz knjige za pšenicu, kukuruz i cerealtje (graf. 1, 4 i 5.) Poznavajući naše uvjete i komparirajući ih sa svijetom, autori preferiraju i dokazuju da je naša zemlja prirodno pšenično- kukuruzna i da smo odavno trebali biti izvozna, a ne uvozna zemlja poljoprivrednih proizvoda. Čitaoci nam neće oprostiti na ovim brojkama, ali one su nužne ne samo za razumijevanje problema u poljoprivredi, nego i zato što ti problemi i sve nas skupa tište. Naprosto je neshvatljivo da postotak šećera ili digestija šećerne repe u Osijeku iznosi 14—15%, a u susjednoj planinskoj i sjevernijoj Austriji 19—20"/o. Tu su, osim ostalog, u pitanju i sunčani 2) A korištenje organskih gnojiva (stajskog, zelena gnojidba i dr.) ? (Nap. urednika) |