DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 53 <-- 53 --> PDF |
»Jedinstvena opća formula za računanje ctala glavnog prihoda u visokim regularnim šumama« (i ne samo takvih) R. Križanc a ujedno je i vrlo jednostav- Vx na. Formula naime glasi EK = K u gdje E„ znači traženi etat. K faktor izračunat po formuli 2 1 — 0.0053 x — 1.0065 x2 x odabrana dobna granica unutar ophodnje (u). Konačno autor zaključuje, da se ta formula može primijeniti pri računanju etata glavnog prihoda: — u plantažama i kulturama, — u niskim i srednjim šumama, te u makijama, — za procjenu šteta uslijed elementarnih nepogoda, — pri utvrđivanju vrijednosti šume kod otkupa ili kupoprodaje, — pri valorizaciji namjenski smanjenog etata u odnosu na mogući, — pri valorizaciji zaštitne uloge šume npr. očuvanje vodnog režima za potrebe elektroprivrede ili vodoprivrede), — pri valorizaciji višestrukih općekorisnih funkcija šuma, te u mehanografskoj obradi podataka.« Bušilica IVA-lm domaća je bušilica proizvođača »Metal« u Vinkovcima koja se koristi za bušenje rupa za sadnju ali i u ostale svrhe (ukopavanje stupova i dr.). S. Seve r et al. ispitali su karakteristike rada ove bušilice, njezin utjecaj na stabilnost pogonskog traktora te na vibracije na sjedalu vozača. Za ovo posljednje »iz rezultata istraživanja se vidi da i bušenje i rad traktora ergonomski opterećuje radnika ne samo u granicama narušavanja komfora, već se nalaze i na granici dozvoljenog izvrgavanja (treba ograničiti vrijeme djelovanja)«. Rad »Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske « Đ. li. a u š a el al. izrađena je u okviru projekta »Vegetacijsko i pedološko kartiiranje SRH«, kojega financira Republički SIZ IV. Stoga su u njemu opasane sve zajednice koje se nalaze na obrađenom području, nizinskom dijelu Slavonije te u Baranji, njih 64, od kojih je 17 šumskih (uključivo 2 zajednice šibljaka), Navodimo sve opisane šumske zajednice: 1. Querco-Carpinetum croaticum caricetosum pilosae Ht. 1942 — šuma hrasta kitnjaka L običnog graba, 2. Carpino betuli — Quercetosum roboris typicum Rauš 1971 — tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, 3. Carpino betuli — Quercetum roboris Jagetosum Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom, 4. Carpino betuli — Quercetum roboris Quercetosum cerris Rauš 1969 — šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom, 5. Carpino betuli — Quercetum roboris Tilietosum tomentosae Rauš 1969 — lužnjakovo- grabova šuma s lipom, 6. Corno — Ligustretum croaticum Ht. 1956 — šibljak kaline đ sviba, 7. Genisto elatae — Quercetum roboris Caricetosum remotae Ht. 1938 — šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašom, 8. Genisto elatae — Quercetum roboris Aceretosum tatarici Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkorn i žestiljem2 9. Leucoio — Fraxinetum angustifolia typicum Glav. 1959 — tipična šuma poljskog jasena. 10. Frangulo — Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971 — tipična šuma crne johe s trušljikom, 2) Na rasprostranjenju žestilja u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, osvrnuo se 1885. godine Đuro Koča. Tekst ovog osvrta nalazi se na str. 149 ovog sveska Šumarskog lista. 139 |