DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 53     <-- 53 -->        PDF

»Jedinstvena opća formula za računanje
ctala glavnog prihoda u visokim regularnim
šumama« (i ne samo takvih) R.
Križanc a ujedno je i vrlo jednostav-


Vx
na. Formula naime glasi EK = K
u


gdje E„ znači traženi etat. K faktor izračunat
po formuli


2


1 — 0.0053 x — 1.0065 x2


x odabrana dobna granica unutar ophodnje
(u). Konačno autor zaključuje, da se
ta formula može primijeniti pri računanju
etata glavnog prihoda:


— u plantažama i kulturama,
— u niskim i srednjim šumama, te u
makijama,
— za procjenu šteta uslijed elementarnih
nepogoda,
— pri utvrđivanju vrijednosti šume
kod otkupa ili kupoprodaje,
— pri valorizaciji namjenski smanjenog
etata u odnosu na mogući,
— pri valorizaciji zaštitne uloge šume
npr. očuvanje vodnog režima za potrebe
elektroprivrede ili vodoprivrede),
— pri valorizaciji višestrukih općekorisnih
funkcija šuma, te u mehanografskoj
obradi podataka.«
Bušilica IVA-lm domaća je bušilica
proizvođača »Metal« u Vinkovcima koja
se koristi za bušenje rupa za sadnju ali i
u ostale svrhe (ukopavanje stupova i dr.).


S. Seve r et al. ispitali su karakteristike
rada ove bušilice, njezin utjecaj na
stabilnost pogonskog traktora te na vibracije
na sjedalu vozača. Za ovo posljednje
»iz rezultata istraživanja se vidi da
i bušenje i rad traktora ergonomski opterećuje
radnika ne samo u granicama narušavanja
komfora, već se nalaze i na
granici dozvoljenog izvrgavanja (treba ograničiti
vrijeme djelovanja)«.
Rad »Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske
« Đ. li. a u š a el al. izrađena je u okviru
projekta »Vegetacijsko i pedološko
kartiiranje SRH«, kojega financira Republički
SIZ IV. Stoga su u njemu opasane
sve zajednice koje se nalaze na obrađenom
području, nizinskom dijelu Slavonije
te u Baranji, njih 64, od kojih je 17
šumskih (uključivo 2 zajednice šibljaka),
Navodimo sve opisane šumske zajednice:


1. Querco-Carpinetum croaticum caricetosum
pilosae Ht. 1942 — šuma hrasta
kitnjaka L običnog graba,
2. Carpino betuli — Quercetosum roboris
typicum Rauš 1971 — tipična šuma
hrasta lužnjaka i običnog graba,
3. Carpino betuli — Quercetum roboris
Jagetosum Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka
i običnog graba s bukvom,
4. Carpino betuli — Quercetum roboris
Quercetosum cerris Rauš 1969 — šuma
hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom,
5. Carpino betuli — Quercetum roboris
Tilietosum tomentosae Rauš 1969 — lužnjakovo-
grabova šuma s lipom,
6. Corno — Ligustretum croaticum Ht.
1956 — šibljak kaline đ sviba,
7. Genisto elatae — Quercetum roboris
Caricetosum remotae Ht. 1938 — šuma
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i
rastavljenim šašom,
8. Genisto elatae — Quercetum roboris
Aceretosum tatarici Rauš 1971 — šuma
hrasta lužnjaka s velikom žutilovkorn i
žestiljem2
9. Leucoio — Fraxinetum angustifolia
typicum Glav. 1959 — tipična šuma poljskog
jasena.
10. Frangulo — Alnetum glutinosae typicum
Rauš 1971 — tipična šuma crne johe
s trušljikom,
2) Na rasprostranjenju žestilja u Hrvatskoj,
a posebno u Slavoniji, osvrnuo se 1885. godine
Đuro Koča. Tekst ovog osvrta nalazi se na str.
149 ovog sveska Šumarskog lista.


139