DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 52 <-- 52 --> PDF |
KNJIGE i ČASOPISI GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE Vol. 23., Zagreb 1985. Glavni urednik prof, dr Đuro Rauš, urednik za šumarstvo prof, dr Branimir Prpić, urednik za drvnu industriju prof, dr Stanko Bađun, tehnički urednik mr Želimir Borzan. Izdavač Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao glasilo — godišnjak znanst venih radnika tog Fakulteta. Ovaj svezak Glasnika za šumske poku se sadrži sedam radova. To su: A. Fr a n j i ć: Hipotetski razvoj sastojina hrasta lužnjaka (str. 1—23), VI. Hi tree : Matematički modeli i rješenja nekih problema u šumarstvu i tehnologiji drva (str 25—94, više sedam listova grafikona), J. V u k e 1 i č : Doprinos fotointerpretacijske analize vegetacijskom istraživanju šumskih zajednica Nacionalnog parka »Risnjak« (str. 95—140 više 8 stranica fotografija, jedne karte i jedne tablice izvan teksta), R. Križance: Jedinstvena opća formula za računjanje etata glavnog prihoda u visokim regularnim šumama (str. 141—175), S. Sever, D. H or vat i VI. Golja: Razvojno istraživanje bušilice za tlo IVA-lm (str. 177—222), Đ. Rauš, N. Š e g u 1 j a i J. Topič: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske (str. 223—355) i D. P i č m a n : Tehničko-biološka sanacija šumske putne mreže (str. 357—381). A. Pranjić je »na osnovi poznatih matematičkih modela, odnosno, zakonitosti, koje postoje u sastojim hrasta lužnjaka s običnim grabom izradila sedam razvojnih modela hrasta lužnjaka, a razvojnih modela hrasta lužnjaka«, a debljinskog i visinskog prirasta, željenom konstantnom širinom goda tijekom cijele ophodnje, te normalne udaljenosti stabla u stotoj godini. . . Temeljnica i volumen prije i poslije prorede ustanovljeni su na uobičajen način uz pretpostavku da je njega sastojine izvedena točno u sredini dobnog razreda te da mortalitet nije bilo. « »Matematički modeli« V. H i t r e c a namijenjeni su u prvom redu pilanarima. ali i šumarima zaposlenim na eksploataciji. Naime, u radu su saopćeni rezultati istraživanja o odnosu rasporeda proreza s promjerom i punodrvnosti trupaca koji pokazuju da je »sortiranje potrebno vršiti prema grupama koje su optimalni za isti raspored«, ali da za to »nije dovoljno promatrati samo srednjii promjer trupca «. Šumarima je namijenjeno na radu prikrajanja deblovine i da već kod prvog pokreta trupca iz šume vode računa o sortiranju te tako sudjeluju i u daljnjem racionalnijem korišćen.ja sirovina i doprinesu pozdtivnijoj bilanci društvenog gospodarstva. S druge strane rezultati ovih istraživanja upućuju na potrebu, svojedobno izrečenu po ing. ČOPU1, da i pilanari »zavire« u šumu u vremenu sječe šume O primjeni fotointerpretacije pri kartiranju šumske vegetacije J. Vukeli ć pisao je u Šumarskom listu (br. 5—6/1985) a u ovom radu iznio je rezultate primjene te metode za analizu vegetacije šumskih zajednica u Nacionalnom parku »Risnjak«. 1) B. Cop: Pilanska prerada i odnosi sa šumarstvom. Šumarski list CVII (1983.) br. 1—2 i 3—4. koji je izdan i kao separat. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 53 <-- 53 --> PDF |
»Jedinstvena opća formula za računanje ctala glavnog prihoda u visokim regularnim šumama« (i ne samo takvih) R. Križanc a ujedno je i vrlo jednostav- Vx na. Formula naime glasi EK = K u gdje E„ znači traženi etat. K faktor izračunat po formuli 2 1 — 0.0053 x — 1.0065 x2 x odabrana dobna granica unutar ophodnje (u). Konačno autor zaključuje, da se ta formula može primijeniti pri računanju etata glavnog prihoda: — u plantažama i kulturama, — u niskim i srednjim šumama, te u makijama, — za procjenu šteta uslijed elementarnih nepogoda, — pri utvrđivanju vrijednosti šume kod otkupa ili kupoprodaje, — pri valorizaciji namjenski smanjenog etata u odnosu na mogući, — pri valorizaciji zaštitne uloge šume npr. očuvanje vodnog režima za potrebe elektroprivrede ili vodoprivrede), — pri valorizaciji višestrukih općekorisnih funkcija šuma, te u mehanografskoj obradi podataka.« Bušilica IVA-lm domaća je bušilica proizvođača »Metal« u Vinkovcima koja se koristi za bušenje rupa za sadnju ali i u ostale svrhe (ukopavanje stupova i dr.). S. Seve r et al. ispitali su karakteristike rada ove bušilice, njezin utjecaj na stabilnost pogonskog traktora te na vibracije na sjedalu vozača. Za ovo posljednje »iz rezultata istraživanja se vidi da i bušenje i rad traktora ergonomski opterećuje radnika ne samo u granicama narušavanja komfora, već se nalaze i na granici dozvoljenog izvrgavanja (treba ograničiti vrijeme djelovanja)«. Rad »Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske « Đ. li. a u š a el al. izrađena je u okviru projekta »Vegetacijsko i pedološko kartiiranje SRH«, kojega financira Republički SIZ IV. Stoga su u njemu opasane sve zajednice koje se nalaze na obrađenom području, nizinskom dijelu Slavonije te u Baranji, njih 64, od kojih je 17 šumskih (uključivo 2 zajednice šibljaka), Navodimo sve opisane šumske zajednice: 1. Querco-Carpinetum croaticum caricetosum pilosae Ht. 1942 — šuma hrasta kitnjaka L običnog graba, 2. Carpino betuli — Quercetosum roboris typicum Rauš 1971 — tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba, 3. Carpino betuli — Quercetum roboris Jagetosum Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s bukvom, 4. Carpino betuli — Quercetum roboris Quercetosum cerris Rauš 1969 — šuma hrasta lužnjaka i običnog graba s cerom, 5. Carpino betuli — Quercetum roboris Tilietosum tomentosae Rauš 1969 — lužnjakovo- grabova šuma s lipom, 6. Corno — Ligustretum croaticum Ht. 1956 — šibljak kaline đ sviba, 7. Genisto elatae — Quercetum roboris Caricetosum remotae Ht. 1938 — šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašom, 8. Genisto elatae — Quercetum roboris Aceretosum tatarici Rauš 1971 — šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkorn i žestiljem2 9. Leucoio — Fraxinetum angustifolia typicum Glav. 1959 — tipična šuma poljskog jasena. 10. Frangulo — Alnetum glutinosae typicum Rauš 1971 — tipična šuma crne johe s trušljikom, 2) Na rasprostranjenju žestilja u Hrvatskoj, a posebno u Slavoniji, osvrnuo se 1885. godine Đuro Koča. Tekst ovog osvrta nalazi se na str. 149 ovog sveska Šumarskog lista. 139 |