DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 48 <-- 48 --> PDF |
na u županijskoj dvorani; »Svečano slovo« održao je ravnatelj G. Vichodil a profesor I. Potočnjak pročitao je raspravu: Upliv prirodnih nauka na razvoj gospodarstva i šumarstva. Poslije sjednice u dvorani narodne čitaonice bio je svečani banket a u 8 sati u istoj dvorani koncert s vjenčićem. 20. studenoga od 10 — 12 sati održana je »svečana povorka« ulicama grada Križevca »istim redom, kojim i bakljada« dan prije. Četvrti dan proslave, 21. studenoga, prije podne bilo je »pregledavanje kr. gospodarskog i šumarskog učilišta i ratarnice te čitavog gospodarstva«, u 1 sal bio je izlet u zavodski vinograd, a u 4 sata poslije podne mužarima je dan znak završetka svečanosti uz obilazak gradske glazbe ulicama od škole do gradske kuće. O održanoj proslavi u Šumarskom listu (br. 10/1885.) nalazi se kratki izvještaj, jer je »obećano potanje izvješće čitave svečanosti«, koje vjerojatno uredništvo nije ni primilo, jer ga nema u Š. 1. 1886. godine. Međutim i iz tog kratkog izvještaja saznajemo, da je »profesorski zbor zavoda, kao j svečanostni odbor, nastojao iz svih sila, da zadovolji zadatku — a povoljno vrijeme — omogući, da se obsežan program svečanosti mogao doista u svih točka podpunoma provesti. Velika zasluga ide također i slušatelje i građanstvo grada Križevca, koje nije štedilo ni muke, samo da dokaže privrženost, odnosno interes, prema zavodu«. Proslava nije ostala u lokalnim okvirima, jer je »Ravnateljstvu zavoda stiglo za svečanost sa raznih sličnih zavoda, gosp. i šum. društava, kao raznih ličnosti silesija brzojavnih i pismenih pozdrava«. Tako su stigli pozdravi Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Društva inžinjera i arhitekta u Zagrebu, grofa Đure Jelačića, narodnih zastupnika dra Franje Markovića i Tadije Smičiklasa, urednika »Gospodarskog pO´UČnika« Petra Biankinija (iz Šibenika) iz tuzemstva, a iz inozemstva rektora Visoke škole za kulturu tla u Beču Gustava Hempela, vlasnika časopisa »Oestereichische Forst-Zeitunga« H. Hitschmanna (iz Beča), Češkog šumarskog društva, Galičkog šumarskog zavoda, Kranjskojprimorskog i austrijskog šumarskog društva i dr. Opravdanost postojanja Gospodarsko-šumarskog učilišta bila je ; osporavana. Bila je osporavana, ikako pokazuje članak u Gospodarskom listu, br. 121. iz 1885. godine, »Za dvadeset i petogodišnjiou križevačkog zavoda«. Tu čitamo da je osporavana od »onih vječitih naših sudaca i koritelja, kojim je dovoljno jamstvo za neuspješnost ma koje institucije već to njezino jedino svojstvo, što je domaća, što je naša«. Takvo osporavanje vrijednosti križevačkog zavoda proizlazi i iz članka V. K-y (Vladoja Kereškenija) »Čemu nam gospodarsko-šumarsko učilište (Gospodarski list, 1870., str. 70.). U tom članku Kereškenji navodi, kako križevački apsolventi šumarstva teško nalaze mjesto, jer nisu vani školovani pa su mnogi bili prisiljeni zaposliti se i izvan šumarstva, iako su io za´nimanje izabrali iz entuzijazma. Dalje poziva vladu, da poradi na tome, da se križevčani zaposle u zemaljskoj i općinskim službama.1 Gospodarski list u navedenom članku suprotstavlja se takvom mišljenju i veli: »Da nije taj zavod ništa drugo učinio, već što je zbližio seljačku mladež čitave domovine2 te se na njem množina slavonskih i krajiških mladićah upoznala me 1 O vrijednosti križevačkih šumara i njihovom značenju u našem šumarstvu bit će riječi u posebnom članku. ^ Misli se na polaznike ratarnice, koju su polazila seljačka djeca, da se nakon školovanja vrate kući kao, u današnjem smislu, kvalificirani radnici. 134 |