DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
mara, a pogotovo učitelja, u tom prostoru ogoljeli krš i slične biljne formacije uzeli bi maha i danas se ne bi mogli ponositi istinskom šumom na vrhu evropske očuvane šume. Zato tim profesorima iskazujem visoko priznanje! Ne govorim to iz oportunizma, jer sam došao na proslavu Šumarskog fakulteta u Zagrebu , nego kao šumar koji se, obilazeći po kontinentima, sve više učvršćuje u uvjerenju, da ne znamo što imamo i da je zbog toga naša odgovornost prema našim narodima i prema svijetu neobično velika. Zbog toga nam neki srednjovjekovni eksperimenti sa šumarskom strukom ni malo nisu na čast. Da je na našem prostoru postignut visok nivo šume i šumarstva bile su potrebne lekcije iz historije šuma i šumarstva. Šumarstvo mora historijski misliti, jer u suprotnom se ne može zvati šumarstvom. Zagrebački fakultet je to u mnogočemu postigao. Danas je jasna koncepcija da nauku i nastavu treba integralno povezati u jednu cjelinu, što je također postignuto u ovoj školi. Primjećujem, da je situacija u mnogim zemljama drugačija i da tek noviji trendovi upozoravaju da se zablude oko separiranja nauke i nastave polako shvaćaju. Ovo spominjem zato, jer želim upozoriti, da se u našoj zemlji slijedeće godine održava XVIII svjetski kongres Međunarodnog saveza naučno-istraživačkih organizacija šumarstva i prerade drva (IUFRO). Ova organizacija, koja uskoro slavi stogodišnjicu svog postojanja, osnovana je u našoj neposrednoj blizini, u Beču. Smatram, da se tom prilikom moramo iskazati i na dostojnoj visini pokazati, što je kod nas u prošlosti stvoreno; moramo pokazati ono, što drugi nemaju. Trebamo podvući da naša snaga nije u pertektuiranim biološkim laboratorij ama, jer za to nemamo financijske snage, nego da stvaramo u našem permanentnom laboratoriju — u šumi (na pr. očuvane i njegovane hrastove šume, obnova šuma na Kraškom području, fenomen šume na visokom kršu, itd.). Iz svih tih primjera, koji nisu Potemkmova sela, jer zauzimaju relativno velika prostranstva, proizlazi potvrda o holističkoj koncepciji naše nastave, a to je ono što se sve više traži. Tvrdim, da je srž šumarske struke još uvijek zdrava, da je i šuma zdrava unatoč bolesnim deformacijama modernih vremena. Za te činjenice potrebno je zahvaliti Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Naša je dužnost, da pred svjetskom javnošću prilikom kongresa sve to prikažemo, da izložimo naš rad svjetskoj kritici s namjerom perfektuiranja našeg budućeg rada. Svjetski kongres o naučnom radu naših struka je pred vratima. Sve je u toku priprema. I više nego neki to shvaćaju. Zašto? Naime, naše struke (šumarstvo i drvarstvo) u buduće više ne mogu biti bez pojačanog naučnoistraživačkog rada, koji se s jedne strane naslanja na egzaktan eksperiment, a s druge strane na mudrost historijskog iskustva. Ovaj jubilej dokazuje, da je šumarskim naukama zagrebačkog Fakulteta taj postulat dat. . . . Ne mogu naše struke u buduće bez internacionalizacije svoga rada, a pogotovo naučnog. Jedino tim putem moguće je očuvati vlastita dostignuća u šumi i iskoristiti tuđe znanje. Sretnom okolnošću Zagreb ima izgrađen profil šumarske nauke i zbog toga mu je moguć zdrav pretok tuđih naučnih dostignuća u korist naših šuma. Nadalje, ne može više nauka i nastava bez stalnog međunarodnog konfrontiranja, što je slijedeći korak za kroz decenije profiliranu vlastitu nastavu i naučni rad u prošlosti. Za to je primjer i fakultet, rođen u,bivšoj, Vukotinovićevoj ulici br. 2. |