DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 19     <-- 19 -->        PDF

PROSLAVA 125 GODINA ŠUMARSKE NASTAVE I ZNANSTVENOG
RADA U SR HRVATSKOJ


Mr Nikola LUKIĆ,


znanstveni asistent


U vrijeme burnih povijesnih događaja, davnog 19. dana mjeseca studenoga
1860, godine, otvoreno je Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima,
prva takva institucija na slavenskom jugu i na Balkanu. Tih 125 godina šumarskog
školstva bio je povod da se 17. i 18. prosinca 1985. godine, pod pokroviteljstvom
SABORA Socijalističke republike Hrvatske, održi proslava
ovog nemalog jubileja.


Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu slaveći ovaj naš i svoj vrlo
vrijedni jubilej, formirao je Organizacijski odbor u sastavu:


Predsjednik
Ivo Knežević, dipl. ing.
predsjednik Poslovodnog odbora Šumarskog fakulteta,


Članovi
Prof. dr Boris Ljulj ka
dekan šumarskog fakulteta,
Prof. dr Slavko Matić
prodekan Šumarskog odjela,
Prof. dr Božidar Petrić
prodekan Drvno-tehnološkog odjela,
Prof. dr Mirko Vidaković, akademik
predstojnik Zavoda za istraživanja u šumarstvu,
Prof. dr Mladen Figurić
predstojnik Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji,
Prof. dr Dušan Klepac, akademik
predsjednik Odbora za nastavno-pokusne šumske objekte,
Prof. dr Simeun Tomanić,
Mr Nikola Lukić, znanstveni asistent,
Mr Ivica Grbac, znanstveni asistent,
Boško Pavlović, student,
predsjednik Saveza socijalističke omladine Šumarskog fakulteta.


Organizacijski odbor pripremio je Program svečane sjednice i Program
znastvenog savjetovanja, koje je odobrilo Znanstveno-nastavno vijeće i Savjet
Šumarskog fakulteta.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— nove proizvodnje, modernih dizajna visoke kvalitete
— nova tehnička i tehnološka rješenja
— novi i savršeniji oblici vlastite organiziranosti
— mnogo značajnije mjesto u međunarodnoj podjeli rada.
Evo novih izazova za znanost za obrazovanje. Za sve ove zadatke treba
ideja, treba programa i projekata, a prije svega adekvatnih kadrova.


Uvjeren sam, da će naši jubilarci uspješno izvršavati i sve buduće zadatke
kao što su to uvijek uspjevali, i na taj način dati svoj puni doprinos
brzom razvoju šumarstva i prerade drva a time ubrzati i ukupni društveni
razvoj — razvoj samoupravne Socijalističke Jugoslavije.


Hvala!




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Pozdravni govor đipl. inž. IVANA PUŠKARA, predsjednika Poslovne zajednice
šumarstva, prerade drva i prometa »EXPORTDRVO«


Drugarice i drugovi!


Ćini mi veliku čast i zadovoljstvo, da mogu u ime 80 tisuća radnika šumarstva,
prerade drva i prometa drvnim proizvodima kao i svoje lično čestitati
vam ovaj veliki jubilej — 125 godišnjicu šumarske nastave — Šumarskog
fakulteta.


Veliko je to razdoblje u kojem su mnogi neimari obrazovanja i znanstvenog
rada uložili, a i danas ulažu svu svoju energiju, sve svoje vrijeme i
svoju veliku ljubav za razvoj struke. Naoružavali su generacije i generacije
savremenim znanjima i usađivali ljubav prema zvanju, prema struci.


Bez tako obrazovanih i odgojenih tisuća i tisuća tehničara, inžinjera,
magistara i doktora znanosti, ne bi bilo moguće u proteklim složenim i teškim
vremenima ostvariti rezultate kakove danas imamo i koji služe na čast
svima nama, a posebno našim učiteljima.


Imademo uređene i očuvane šume, stotine tvornica za preradu drva,
obrazovanu i brojnu radničku klasu, koja daje veliki doprinos društvenim
potrebama, kako u proizvodnji potrebnih dobara za potrebe u zemlji, tako
i u izvozu.


Pred nama je period još bržeg razvoja, u kojem moramo rezultate kvantitativnog
razvoja oplemenjivati i povećavati novim kvalitetama, što znači


129




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Nakon izvojevane pobjede nad fašizmom, neprijatelj nam je ostavio
opustošenu i popaljenu zemlju. I tada su naše prve nade bile okrenute prema
šumi. Šumarski kadrovi svrstali su se u prve redove na obnovi zemlje,
a eksploatacijom šuma akumulirana su značajna sredstva za obnovu i industrijalizaciju
zemlje. Zato i zbog toga možemo danas biti ponosni na dugogodišnju
i svijetlu tradiciju šumarstva i šumarske struke kako u SA flrvatskoj
tako i u ostalim socijalističkim republikama i autonomnim pokrajinama
naše Zemlje.


Sudionici smo vremena kada se je došlo do neosporne spoznaje, da šuma
nije samo sirovinska baza i izvor neposrednih materijalnih dobara već
izvor i pretpostavka zdrave i kvalitetne životne sredine. Degradacija i odumiranje
šume kao složenog i kompleknog ekosistema vodi nesagledivim posljedicama.


Neke od njih se u svijetu već danas svrstavaju u red ekoloških katastrofa.
Zato je moralna, stručna i društvena obaveza nas šumara da više neg^>
ikada do sad čuvamo, njegujemo i razvijamo stabilne šumske sisteme i da
budemo tumači njihovog značaja u narodu.


Čuvanje šume ne znači odricanje od njenog iskorišćavanja i dobivanju
drvnih sortimenata za podmirenje materijalnih potreba društva. Suprotno
od toga, čuvanjem i stručnim gospodarenjem šumom stvaraju se pretpostavke
za veću i kvalitetniju proizvodnju drvne sirovine i zdravu životnu sredinu.
Eksploatacija šuma ne može niti smije više biti isključivo ili primarno
u funkciji alimentiranja postojećih drvno-prerađivačkih kapaciteta, već prvenstveno
stručna mjera njege i obnove šume.


Zbog toga danas su nam više nego jučer potrebni visokostručni šumarski
kadrovi koji su dorasli postavljenom cilju kompleksnog gospodarenja
šumama i optimalnog korišćenja potencijala šumskih staništa. Pretpostavka
za obrazovanje takvih kadrova je dobro organizovana šumarska nastava na
srednjim školama i fakultetima sa razvijenom šumarskom naukom.


Polazeći od činjenice da u zemlji imamo pet šumarskih fakulteta i mnogo
više nego što je to objektivno potrebno srednjih šumarskih škola, nameće
se pitanje racionalizacije šumarske nastave i nauke na jugoslovenskom
nivou. Cilj te racionalizacije treba da bude usaglašeni nastavni i naučni program,
koncentracija naučno-nastavnog kadra i financijskih sredstava. Izvjesna
ponavljanja i paralelizmi u naučnom radu, koji su danas na žalost evidentni,
moraju se što prije isključiti, jer iz njih rezultiraju umanjeni efekti
uz neracionalno angažiranje naučnih kadrova i trošenje finansijskih sredstava.


U nadi da će šumarska nauka i nastava u SR Hrvatskoj svojom tradicijom
i nivoom primjerno, kao što je to i do sada radila, doprinijeti razrješavanju
spomenutih i drugih zajedničkih problema, ja vam još jednom srdačno
čestitam ovaj praznik i zahvaljujem na vašoj pažnji.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Pozdravni govor prof, dr BOŽIDARA KULUŠIĆA, dekana Šumarskog fakulteta u


Sarajevu


Dragi kolege, poštovani gosti, drugarice i drugovi!


Povodom proslave 125. godišnjice šumarske nastave u SR Hrvatskoj
dodijeljena mi je prijatna dužnost i čast da u ime Zajednice fakulteta i instituta
šumarstva i drvne industrije Jugoslavije, kao i u svoje lično ime, izrazim
srdačne čestitke i istinske želje za dalji razvoj i prosperitet šumarske
nauke i nastave u SR Hrvatskoj.


Šumarska nauka i nastava kao nerazdvojne sprege i nosioc osmišljenog
i racionalnog gospodarenja našim šumama i šumskim zemljištima, odnosno
nacionalnim bogatstvom od posebnog društvenom značaja, imala je u prošlosti,
ima danas, a imat će i u budućnosti veliki značaj u materijalnom i sveukupnom
razvoju naše društvene zajednice.


Sudbina naših naroda oduvijek je bila usko vezana za šumu. Ona je pored
materijalne koristi vjekovima pružala zaštitu i utočište borcima za slobodu,
ljudsko dostojanstvo i pravdu. Šumarski kadrovi, u nekada teško dostupnim
i zabačenim, a danas u otvorenim i razvijenim provincijama širom
naše zemlje, nisu bili samo stručnjaci, već i narodni prosvjetitelji, nosioci
kulturne i slobodarske misli. To su dokazali i u toku narodnooslobodilačke
borbe. Mnogi od njih su ugradili svoje živote u temelje naše socijalističke
domovine.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 40     <-- 40 -->        PDF

O svemu tome treba razmisliti i IUFRO kongres iskoristiti te na naučnim
ekskurzijama prikazati naše bisere. Time bi postigli ne samo međunarodno
priznanje nego ćemo i snažnije stupiti na put korisne međunarodne
suradnje. Nije na zadnjem mjestu ni to, što ćemo se na kulturan način odužiti
svim učiteljima i naučnicima — kreatorima, koji su omogućili da je
ovaj jubilej zagrebačkog Šumarskog fakulteta suštinski veliki ponos sviju
nas!




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 39     <-- 39 -->        PDF

mara, a pogotovo učitelja, u tom prostoru ogoljeli krš i slične biljne formacije
uzeli bi maha i danas se ne bi mogli ponositi istinskom šumom na
vrhu evropske očuvane šume. Zato tim profesorima iskazujem visoko priznanje!
Ne govorim to iz oportunizma, jer sam došao na proslavu Šumarskog
fakulteta u Zagrebu , nego kao šumar koji se, obilazeći po kontinentima, sve
više učvršćuje u uvjerenju, da ne znamo što imamo i da je zbog toga naša
odgovornost prema našim narodima i prema svijetu neobično velika. Zbog
toga nam neki srednjovjekovni eksperimenti sa šumarskom strukom ni malo
nisu na čast.


Da je na našem prostoru postignut visok nivo šume i šumarstva bile su
potrebne lekcije iz historije šuma i šumarstva. Šumarstvo mora historijski
misliti, jer u suprotnom se ne može zvati šumarstvom. Zagrebački fakultet
je to u mnogočemu postigao. Danas je jasna koncepcija da nauku i nastavu
treba integralno povezati u jednu cjelinu, što je također postignuto u ovoj
školi. Primjećujem, da je situacija u mnogim zemljama drugačija i da tek
noviji trendovi upozoravaju da se zablude oko separiranja nauke i nastave
polako shvaćaju. Ovo spominjem zato, jer želim upozoriti, da se u našoj
zemlji slijedeće godine održava XVIII svjetski kongres Međunarodnog saveza
naučno-istraživačkih organizacija šumarstva i prerade drva (IUFRO).
Ova organizacija, koja uskoro slavi stogodišnjicu svog postojanja, osnovana
je u našoj neposrednoj blizini, u Beču. Smatram, da se tom prilikom moramo
iskazati i na dostojnoj visini pokazati, što je kod nas u prošlosti stvoreno;
moramo pokazati ono, što drugi nemaju. Trebamo podvući da naša snaga
nije u pertektuiranim biološkim laboratorij ama, jer za to nemamo financijske
snage, nego da stvaramo u našem permanentnom laboratoriju — u
šumi (na pr. očuvane i njegovane hrastove šume, obnova šuma na Kraškom
području, fenomen šume na visokom kršu, itd.). Iz svih tih primjera, koji
nisu Potemkmova sela, jer zauzimaju relativno velika prostranstva, proizlazi
potvrda o holističkoj koncepciji naše nastave, a to je ono što se sve više
traži. Tvrdim, da je srž šumarske struke još uvijek zdrava, da je i šuma zdrava
unatoč bolesnim deformacijama modernih vremena. Za te činjenice potrebno
je zahvaliti Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Naša je dužnost, da pred
svjetskom javnošću prilikom kongresa sve to prikažemo, da izložimo naš
rad svjetskoj kritici s namjerom perfektuiranja našeg budućeg rada.


Svjetski kongres o naučnom radu naših struka je pred vratima. Sve je
u toku priprema. I više nego neki to shvaćaju. Zašto? Naime, naše struke
(šumarstvo i drvarstvo) u buduće više ne mogu biti bez pojačanog naučnoistraživačkog
rada, koji se s jedne strane naslanja na egzaktan eksperiment,
a s druge strane na mudrost historijskog iskustva. Ovaj jubilej dokazuje,
da je šumarskim naukama zagrebačkog Fakulteta taj postulat dat. . . . Ne
mogu naše struke u buduće bez internacionalizacije svoga rada, a pogotovo
naučnog. Jedino tim putem moguće je očuvati vlastita dostignuća u šumi i
iskoristiti tuđe znanje. Sretnom okolnošću Zagreb ima izgrađen profil šumarske
nauke i zbog toga mu je moguć zdrav pretok tuđih naučnih dostignuća
u korist naših šuma. Nadalje, ne može više nauka i nastava bez stalnog
međunarodnog konfrontiranja, što je slijedeći korak za kroz decenije profiliranu
vlastitu nastavu i naučni rad u prošlosti. Za to je primjer i fakultet,
rođen u,bivšoj, Vukotinovićevoj ulici br. 2.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Pozdravni govor prof, dr DUŠANA MLINSEKA, predsjednika IUFRO


Iskreno se radujem prisustvovanju ovoj jubilarnoj svečanosti, svečanosti
proslave jednog od naših fakulteta za šumarsku nauku, kada proslavlja veoma
častan jubilej. Posebno sam zadovoljan, jer sam nekadašnji student ovog
Fakulteta, student Sveučilišta u Zagrebu a danas predsjednik Međunarodnog
saveza naučno-istraživačkih organizacija šumarstva i prerade drva
(IUFRO). Isporučujem i čestitke Biotehničke fakultete u Ljubljani i brojnih
šumarskih i drvarskih stručnjaka Slovenije, koji su stekli znanja na Šumarskom
fakultetu u Zagrebu!


Promatrajući relativno kratku historiju šumarskih nauka u svijetu, ponavljam,
da je za šumarske nauke ovo veoma značajan jubilej. Još više pobuđuje
respekt, gledajući globalno uništavanje šuma, činjenica da se na
ovim prostorima uspjelo očuvati šumu u svojoj prvobitnosti. Mislim, da to
zaslužuje najviše priznanje i duboko poštovanje. U prostoru između Alpa,
Dinarida i mediteranskog krša odigrana je historijska uloga u konstruktivnom
radu u šumi. Inače bi bilo nemoguće da šuma poslije rata dade ono,
što je dala. Tome sam i sam učesnik kao student prvih poslijeratnih godina,
sjećajući se velikog broja učitelja, koji su nam predavali znanje o šumi s
velikim entuzijazmom, velikom predanošću šumi; predavali stvaralački: jasnim
konceptom i, osobito, bez kratkoročne politikanske orijentacije. Pri tom
se pitam, kako su mogli ti ljudi u onim teškim vremenima stvarati uspoređujući
s trenutnim sve više i više mlakim stavovima mnogih u neprimjerno
povoljnijim uvjetima danas. Stoga se pomalo i stidim! Da nije bilo tih šu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 37     <-- 37 -->        PDF

novnu sirovinu. Mislim da je upravo tu baza obrazovanje i znanost u Vašem
području.


Prateći razvitak Vaše kadrovske strukture od 1959. do 1984. godine
uočio sam da je broj nastavnika 2,5 puta veći, a da je broj asistenata skoro
isti. Ta činjenica treba da nas upozori da veliku pažnju treba posvetiti na
obnovu mladog znanstvenog podmlatka, jer to je bitna garancija za sigurniju
budućnost.


Sveučilište kao i čitavo naše društvo cijeni Vaš doprinos kojeg ste dali
u formiranju visokih kadrova u okviru Vaše struke: 3051 diplomiranog inženjera
i oko 230 magistara i doktora znanosti. Ta snaga je dovoljna garancija
za sagledavanje još bolje i razvijenije budućnosti. Vaši kadrovi biti će
oslonac i za opći daljnji razvitak našeg Sveučilišta. Mi smo ponosni da jedno
učilište sa tako dugom tradicijom kao Vaše može doprinijeti daljnjem
razvitku posebno u ovom momentu ekonomskih poteškoća. Htio bih završiti
sa riječima, koje je drug Tito uputio našem Sveučilištu povodom proslave


300. godišnjice Sveučilišta:
»S obzirom na svoj specifičan položaj u društvenoj podjeli rada naša
je inteligencija sposobna i može da daje odgovore na mnoga ključna pitanja
našeg razvoja. U svakom modernom društvu, a pogotovo kod nas inteligencija
treba da dođe do punog izražaja kao aktivan i konstruktivan faktor
društvenog i opšteg progresa.«


V1VAT, CRESCAT, FLOREAT FORESTITIAE FACULTAS!




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 36     <-- 36 -->        PDF

nastave koja je, nažalost, kao praktična nastava bila zanemarena u čitavom
nizu drugih Fakulteta. Zbog loga prigovor cia svršeni studenti dodiplomske
nastave imaju dobar teoretski, a slab praktični osnov ne može se primijeniti
za Vaš Fakultet. Međutim, nije to jedini vid Vaših ulaganja u znanstveno-
obrazovni lik Vašeg Fakulteta. Suočeni sa problemima izgradnje naše zemije
iza oslobođenja shvatili ste potrebu da se Vaši stručnjaci trebaju obrazovati
u dva smjera, u osnovni šumarski i šumarsko industrijski, tj. drvni smjer.
Na taj načm ste već u samom početku iza oslobođenja pokazali da šumsko
bogatstvo se ne iskorištava samo kao sirovina nego da su mnogo važniju
daljnji proizvodi industrijske prerade toga drveta. Daljnji važan momenat
je bila uska suradnja sa udruženim radom kod kojega ste bili glavna motorna
snaga razvitka i kao prisutni partner u poslovnoj zajednici Exportdrvh
mogli ste uočiti ne samo sadašnji trenutak nego i ono što je bitnije kakp
reagirati na probleme budućeg razvoja. Te kompleksne odnose u svojoj grupaciji
prema društvu kao cjelini i šumskom gospodarstvu kao specifikumu
mogli ste ispuniti jer ste još u samom početku 1960. godine u punom zamahu
razvijali znanstvenu stranu svoje institucije preko postdiplomskih studija,
trajne edukacije i znanstvenih odjela koji su postali rasadnici novih ideja
i mjesta gdje su se mogla razvijati istraživanja upravo ona koja su bila u
žiži interesa udruženog rada. Međutim, ne trebamo zaboraviti i jednu ola.kotnu
okolnost da ste bili jedini u Republici i da ste mogli puno bolje sagledati
potrebe, kadrove i racionalno korištenje sredstava i opreme.


Sveučilište će u budućnosti imati mnogo veću i odgovorniju obavezu
u oblikovanju života u svim sferama, jer će biti suočeno s pravom revolucijom
u znanstveno-istraživačkom radu. Nalazimo se u kritičnom periodu
koji je obilježen revolucionarnim napretkom u znanosti i tehnologiji, posebno
razvojem mikroelektronike, biotehnologije, automatizacije, robotizacije
i drugih znanstvenih disciplina. Započelo je doba kompjuterske pismenosti
bez koje bismo poput analfabeta u nedavnoj prošlosti ostali na marginama
ljudskog stvaralaštva. Vama kao ustanovi ova preorijentacija neće biti teška,
jer postoji većina preduvjeta za ubacivanje u moderan trend razvitka. Osobito
to vrijedi za vaše fundamentalne discipline koje će sa istim ili sličnitu
na našem Sveučilištu morati naći zajednički pristup u istraživanju i korištenju
sredstava. U Vašoj Spomenici stogodišnjice šumarske nastave u Hrvatskoj
stoji, da su još 1908. godine predmete kao botaniku, matematiku, nacrtnu
geometriju, geologiju i neke druge predmete predavali profesori i docenti
sa Sveučilišta. Lijep primjer iz davne prošlosti koji se danas može na
jedan drugi način uskladiti i razvijati.


Dozvolite mi da još spomenom druge bitne stvari za budućnost ovo:]
Fakulteta, tako je do sada Vaša suradnja bila sa inozemstvom na visini,
smatram da bi Vaši znanstveno-nastavni kapaciteti trebali u budućem razdoblju
izvršiti još jedan veliki prodor u svijet posebno u nesvrstane i prijateljske
zemlje da Vaša diplomska, a posebno da postdiplomska nastavp
postane centar za mnoge kadrove iz trećeg svijeta, gdje je problem šuma
odnosno drva upravo na onom stupnju kakav je bio kod nas neposredno
nakon oslobođenja. Razvoj šumske privrede treba uskladiti s općim razvojem
i perspektivnim planom cjelokupne privrede vodeći naročito računa u
razvoju drvne industrije i o kemijskoj preradi drva, jer ove dvije industrijske
grane upućene su u prvom redu na šumarstvo koje im isporučuje DS




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Pozdravni govor prof, dr ZVONIMIRA KRAJINE, rektora Sveučilišta u Zagrebu


Sretan sam da u ime Sveučilišta mogu pozdraviti ovaj svečani skup povodom
125 godina šumarske nastave u SR Hrvatskoj. Ova obljetnica (se
poklapa sa 4U. godišnjicom oslobođenja našega grada i zemlje pa na taj način
ovaj jubilej dobiva svoje puno značenje.


Vaš Fakultet u okviru našeg Sveučilišta kao Gospodarsko-šumarski fakultet
bio je u čitavoj našoj zemlji prvi fakultet za izobrazbu šumarskih
stručnjaka s najvišom spremom. Njegov razvitak tekao je uz mnoge probleme,
nedaće, i trebalo je ovladati mnogim predradnjama da se stvori prvo
Gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima 1860. Uz sve to trebali su vlastodršci
u Beču dati svoju privolu za početak rada. Te povijesne činjenice
trebali bi imati stalno na umu kada govorimo o razvitku obrazovanja i znanosti
kod nas, a posebno pri usporedbi sa narodima koji su živjeli i stvarali
izvan tih prisila i nedaća povijesne stvarnosti. Nakon Šumarske akademije
u Zagrebu i osnivanja 1919. godine zajedničkog fakulteta Gospodarsko-šumarskog
došlo je ponovno 1926. i 1927. godine do velikih problema u smislu
biti ili ne biti. Snaga Vaših kadrova bila je odlučujuća da ta velika znanstveno
nastavna jezgra ostane i da dobije svoj puni razvitak poslije oslobođenja
kao i čitavo naše Sveučilište. U tome treba istaknuti razumijevanje i pomoć
našeg socijalističkog društva, koje je omogućilo da taj razvitak dobije
svoju punu dimenziju: nova lokacija fakulteta u Maksimiru i dobivanje
nastavno pokusnih šumskih objekata u čitavoj Republici. Pažnje je vrijedan
podatak da ste u dodiplomskoj nastavi uveli 4 mjeseca terenske praktične




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

POZDRAVNI GOVORI


Pozdravni govor prof, đr EGONA BAUMANA, predstavnika Sabora SK Hrvatske


Drugarice i drugovi!


Dozvolite, da sve prisutne pozdravim u ime pokrovitelja ove proslave,
Sabora SR Hrvatske dr inž. Josipa Zmaića (koji je spriječen i danas ne mo,"e
prisustvovati ovoj proslavi) i da čestitam jubilej, 125 godina nastave i znanstvenog
rada iz područja šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj.


Stotinu dvadeset i pet godina kontinuiranog rada u nastavi i znanosti
impozantan je jubilej, ne samo u našim, već i u svjetskim razmjerima, Criga


o šumama, plućima svijeta, predstavlja jednu od osnova za uspješan ekonomski
i ekološki razvoj i opstanak svake zemlje. Vaša je djelatnost na tom
području, kako proizlazi iz uvodnog izlaganja, a i iz sadržaja simpozija koji
prati ovu proslavu, opširna, sveobuhvatna i na visokoj znanstvenoj razini.
Uspjesi koje ste ostvarili na polju obrazovanja kadrova, koji su osposobljeni
da vode brigu o svim aspektima uzgoja, unapređenja, eksploatacije i očuvanja
šuma i koji u svoj rad ugrađuju sva nova znanstvena dostignuća, ukazuju
da ovu svoju zadaću u najvećoj mogućoj mjeri uspješno izvršavaju.
Još jednom čestitam svima ovaj jubilej i želim mnogo uspjeha u daljnjem
radu!




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 33     <-- 33 -->        PDF

O postojanju 125 godina šumarske nastave u nas i samoj proslavi bila
je obavještena i najšira javnosl posredstvom televizije, radija i novina. Na
RTZ, uz vijesti, govorio je dipl. ing. Ivo Knežević , predsjednik Kolegijalno-
poslovodnog odbora Šumarskog fakulteta, a na radiju prof. B. L j ulj ka,
dekan Šumarskog fakulteta i prof. S. M a t i ć, prodekan Šumarskog odjela.
Po dva puta bilo je riječi u zagrebačkim dnevnicima »V jesn i k« i »V e č e rnji
list«, a prikaz su donijele i »Školske novine«. Svoje čitatelje o
ovom jubileju obavijestili su i »Goranski lis t« te »S 1 a v onska š u-
m a«.*/


Okupljen.je učesnika pred zgradom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu


´´´/Fotografije na str. 114. i 115. K. Lovrića, ostale N. Pernara.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 32     <-- 32 -->        PDF

VII Projekt: Istraživanja na području krša SR Hrvatske


Prof. dr Šime Meštrović:
Istraživanja na kršu SR Hrvatske,


Mr Andrija Vranković:
Mogućnosti korištenja tala na kršu,


Prof. dr Šime Meštrović:
Prostorno uređivanje šuma,


Mr Ante Tomašević:
Metode melioracije primorskog dijela krša.


U okviru Istraživanja i razvoja u preradi drva održani su slijedeći referati:


Prof. dr Božidar P e t r i ć : — prof, dr Stanislav B a đ u n :
Strukturne karakteristike i svojstva juvenilnog drva (str. 91—112),2


Prof. dr Marijan B r e ž n j a k — doc. dr Đorđe Butković:
Piljenje jelovih trupaca i procjena kvalitete piljenica (str. 33—49),


Prof. dr Boris L j u 1 j k a — mr Ivica Grbac:
Istraživanje interakcije čovjek ležaj (str. 51—90),


Dr Tomislav P r k a :
Transfer i primjena znanstveno-istraživačkog i istraživačko-razvojnog rada
u preradi drva (str. 113—124),


Prof, dr Stanislav Sever — Dr Vlado Golja:
Tehnička znanja u obrazovnom i istraživačkom procesu — jučer, danas, sutra
(str. 125—137),


Doc. dr Vladimir S e r t i ć :
Integralno korišćenje drvne sirovine (str. 139—151),


Prof. dr Rudolf S a b a d i :
Doprinos znanstvenih istraživanja u drvnoj industriji formulaciji realističke
gospodarske politike (str. 153—161),


Dr Vladimir H i t r e c :
Elektronička računala u nastavi i znanosti (str. 163—170).


Ne analizirajući navedene referate i diskusije koje su se vodile nakoln
njihovog izlaganja, jer nam to nije bio ni cilj, možemo zaključiti da Šumarska
znanost i visokoškolsko obrazovanje kao svojevrstan lux verilatis uz
strpljenje i razumijevanje te brigom svojega udruženog rada u šumarstvu
i drvnoj industriji biti će u mogućnosti unaprijediti naše struke i time pomoći
daljnjem razvoju kulturne i materijalne baze našeg samoupravnog socijalističkog
društva.


2/Stranice »Biltena Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji« br. 6 1985.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Prof. dr Katica 0 p a 1 i č k i:
Sadržaj hranjiva u iglicama jele i njihov utjecaj na promjenu gustoće populacije
jelina moljca igličara (Argyresthia fundella F. R.),


Mi Milan G I a v a š:
Važnije bolesti hrasta lužnjaka, borova i čempresa.


V Projekat: Iskorišćavanje šuma, mehanizacija šumarstva i šumske prometnice.


Prof. dr Stevo B o j a n i n :
Stanje i perspektiva iskorišćivanja šuma,


Prof, dr Stanislav Sever :
Strategija razvoja mehanizacije u šumarstvu,


Mr Ante Krpan:
Pregled provedenih istraživanja iskorišćivanja šuma i neki rezultati ostvareni
u razdoblju od 1981. do 1985. godine,


Mr Dubravko Horvat :
Neki problemi atestnog ispitivanja šumskih traktora.


VI Projekat: Istraživanje organizacijskih, ekonomskih i socioloških činilaca
unapređenja samoupravne organizacije udruženog rada u šumarstvu SR
Hrvatske


Prof. dr Simeun Tomanić:
Organizacijska, ekonomska i sociološka istraživanja u šumarstvu SR Hrvatske,


Prof. dr Branko Kraljić:
Organizacijsko-ekonomske reminiscencije o »Zakonu o šumama SR Hrvatske
« u svjetlu rezultata vlastitih istraživanja,


Prof dr Rudolf S a b a d i :
Doprinos znanstvenih istraživanja u šumarstvu formulaciji realističke gospodarske
politike,


Dr Uroš Golubović , znanstveni savjetnik:


Odnosi šumarsko-ekonomskih zakonitosti i zakonitosti »prirodne šume«,


Vondra V e n c 1, dipl. ing.


Teškoće mjerenja rada pri sječi i izradi drva,


Prof. dr Josip Biskup :
Stupanj angažiranosti visokostručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu
SR Hrvatske.


117




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Prof. dr Ante K r s t i n i ć, tajnik Zavoda za istraživanje u šumarstvu:
»Istraživanja aktuelnih problema u šumarstvu«,


Prot, dr Mladen F i g u r i ć, predstojnik Zavoda za istraživanja u drvnoj industriji:


»Znanstvena istraživanja u drvnoj industriji« (Bilten str. 17—32).


Predavanja po Projektima:


/ Projekat: Proučavanje strukture, funkcioniranja i proizvodnje šumskih
ekosistema SR Hrvatske


Prof. dr Branimir P r p i ć:
Struktura i funkcioniranje ekosistema SR Hrvatske,


Prof. dr Dušan K 1 e p a c:
Uređivanje šuma u svjetlu oblikovanja višenamjenske šume,


Prof. dr Slavko M a t i ć:
Intenzitet prorede i njegov utjecaj na stabilnost, proizvodnost i pomlađivanje
sastojina hrasta lužnjaka,


Prof. dr Đuro R a u š:
Sinekološko-biološka istraživanja na trajnim plohama šumskih ekosistema
SR Hrvatske,


Mr Zvonimir Seletković:
Stabilnost i ekološka ugroženost nekih šumskih ekosistema kontinentalnog
područja SR Hrvatske,


Prof. dr Ante K r s t i n i ć:
Oplemenjivanje listača,


Mr Željko B o r z a n:
Oplemenjivanje četinjača,


Zvonimir Kalafadžić, dipl. ing.:
Primjena kolornih infra-crvenih snimaka u istraživanju vegetacije,


Prof. dr Ivo T r i n a j s t i ć:
Karta prirodne potencijalne vegetacije Jugoslavije


IV Projekat: Zaštita šuma — Istraživanje činilaca koji ugrožavaju stabilnost
šumskih ekosistema


Prof. dr Ivan M i k 1 o š:
O nekim detolijatorima jasena i posljedicama defolicije,


116




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 29     <-- 29 -->        PDF

U svom govoru dr J. Z m a i ć pozdravio je sudionike proslavio,
čestitao jubilej i biranim riječima odao priznanje Šumarskom fakultetu i
svim šumarskim stručnjacima za razvitak šumarstva i njegov doprinos narodnom
gospodarstvu. A šumarstvo i drvna industrija, naglasio je dr Z m a-
j i ć, u gospodarstvu SR Hrvatske i SFR Jugoslavije imaju veliko značenje
kao jedan od osnovnih privrednih kompleksa u ovom trenutku Programa
ekonomske stabilizacije. Na kraju govora, u kojem je evocirao i dosadašnju


suradnju sa šumarima, zaželio je svima prisutnima mnogo uspjeha uSavjetovanja, a kolektivu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebumnogo ovakvih jubileja.
radu
još
Prije prelaska na predavanja Savjetovanja dekančitao je primljene brzojavne čestitke za ovaj jubilej.
prof. B. Ljuljka proNa
plenarnoj sjednici Savjetovanja održana su predavanja:1/
Prof. dr Mirko Vidaković , akademik:


»Uloga suvremene znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne
proizvodnje«,


Akademik Mirko Vidaković izlaže »ulogu suvremene
znanosti u visokom obrazovanju i razvitku materijalne
proizvodnje«


´/Predavanja s područja šumarstva bit će objavljena u »Glasniku za šumske
pokuse«, ona s područja prerade drva objavljena su u »Biltenu Zavoda z,a
istraživanja u drvnoj industriji« br. 6/1985.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Radno predsjedništvo savjetovanja: dekan prof, dr B. Ljuljka te
prodekani prof, dr S. Matić i prof. B. Petrić


Učesnici plenarne sjednice Savjetovanja




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 27     <-- 27 -->        PDF

U drugom dijelu svečane sjednice održan je umjetnički program. Program
su izveli posebno nadahnuti izvrsni solisti HNK-a Krunoslav Cigoj ,
Mirjana Bohanec — Vidović. Branka Beretovac i Stojan S t o j an
o v, poletni baletni ansambl, te izvrsni Zbor i orkestar HNK-a. Program se
sastojao od: arije Va pensiero iz opere Nabucco, dvije arije i duet iz opere
Traviata talijanskog kompozitora Giuseppe V e r d i-ja te dueta Đule i Miče
sa završenim kolom iz opere >;Ero s onog svijeta« poznatog hrvatskog i jugoslovenskog
skladatelja Jakova Go t o v c a.


Cijelu Svečanu sjednicu i program vodila je izvrsna Helga V 1 a h o v i ć —
li r n o b i ć, mače velik zaljubljenik cvijeća i ljepote prirode.


ZNANSTVENO SAVJETOVANJE


U srijedu, 18. prosinca 1985. godine, na Šumarskom fakultetu u Šimunskoj
cesti br. 25, održano je Savjetovanje o razvoju šumarstva i prerade
drva, o šumskim ekosistemima u Hrvatskoj, o zaštiti i iskorišćivanju šuma
pod naslovom DOPRINOS ZNANOSTI RAZVOJA ŠUMARSTVA I PRERADE
DRVA. Savjetovanje je održano dijelom u plenarnoj sjednici a dijelom po
»projektima«. Naime, znanstveno-istraživački rad šumarstva i drvne industrije
ostvaruje se u okviru t.zv. Projekata, u kojima su okupljeni timovii
stručnjaka.


Dr Josip Zmaić, predsjednik Sabora SR Hrvatske


Savjetovanje i plenarnu sjednicu, koja je održana u velikoj, IVa, dvorani
otvorio je dekan prof, dr Boris L j u 1 j k a. Otvarajući sjednicu posebno
je pozdravio dra Josipa Z m a i ć a, predsjednika Sabora Socijalističke Republike
Hrvatske, koji je dan prije bio spriječen, a svakako je htio sudjelovati
u proslavi preko stoljeća stare šumarske nastave u Hrvatskoj.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 26     <-- 26 -->        PDF

112




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Prof. dr Zvonimira Špoljarića i
Ing. Ive Bastjančića
Molim sve prisutne da minutom šutnje odamosu kroz ovo dugo vremensko razdoblje pridonijelistruke, a koji više nisu među živima.
počast svima onima, kojirazvoju naše znanosti i
SLAVA IM!


Nakon odane počasti pokojnim velikanima šumarske znanosti i struke,
prof, dr Boris Ljul j k a pročitao je ODLUKU Znanstveno-nastavnog vijeća
Šumarskog takulteta Sveučilišta u Zagrebu od 14. studenoga 1985. godine


o dodjeli
POČASNE DIPLOME u znak priznanja i zahvalnosti za doprinose razvoju
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, za ostvarenje uloge Fakulteta u obrazovanju
visoko stručnih kadrova i znanstvenih radnika, za uspjehe postignute
u znanstvenom radu, za doprinos u razvoju svestrane suradnje i ugledaŠumarskog fakulteta u našoj zemlji i inozemstvu, z.a doprinose razvoju šumarstva
i prerade drva.


Ovo priznanje primili su:


Prof. dr Drago Andrašić
Prof. dr Milan Android
Prof. dr Roko Benić
Prof. dr Stjepan Bertovic
Prof. dipl. ing. Mirko Biljan
Prof. dr Ivo Dekanić
Prof. dipl. ing. Đuro Hamm
Prof. dr fvo Horvat
Prof. dr Josip Kišpatić
Prof. dr Dušan Klepac
Prof. dr Branko Kraljić
Prof. Miroslav Kugler
Prof. dr Ninoslav Lovrić
Prof. dr Ivo Opačić
predavač dipl. ing. Ivan Popp
Prof. dr Zvonimir Potočić
Prof. dr Ivo Spaić
Prof. dr Dragutin Sremec
Prof. dr Zdenko Tomašegović i
General dipl. ing. Franjo Knebl.


Time je bio završen prvi dio svečane sjednice te je uslijedila pauza.


Za vrijeme pauze u svečanom salonu Hrvatskog narodnog kazališta dekan
prof, dr Boris Ljuljka s prodekanima prof, dr Slavkom Matićem i prof,
dr Božidarom Petrićem upriličili su svečan i prije m za istaknute uzvanike
na kojem su i podijeljene počasne diplome navedenim zaslužnim
stručnjacima i znanstvenicima. Ostali učesnici proslave imali su predah u
foajeu kazališta u okviru kojeg je bila servirana zakuska.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Prof. dr Božidar Kulušić, predstavnik Zajednice fakulteta i instituta
šumarstva i prerade drveta Jugoslavije.
Dr Marijan Strbašić, predsjednik Republičkog komiteta za poljoprivredu
i šumarstvo SR Hrvatske,
Ivo Puškar, dipl. ing., predsjednik Poslovne zajednice šumarstva,
prerade drva i prometa »EXPORTDRVO«.


Nijedan jubilej nije vrijedan, ako se prilikom življenja i osvrtanja una


je, kada se ekolozi grčevito bore da dokažu da su prirodna bogat


trag ne sjetimo svojih prethodnika. Tako je i na ovoj svečanojvelikanima šumarske znanosti i struke odana počast sljedećim
sjednici
IN M E M O R I A M
U VREMENU kada se nad ljudski rod nadvila mogućnost ekološke kulaši ro


stva ograničena,


A SJETIVSJ SE onih koji su na slavenskom jugu prvi započeli znanstvena
istraživanja šume kao prirodnog fenomena od posebnog značaja
za opstanak ljudskog roda (jer šuma pored zodovoljavanja potreba
ljudi za drvom, mnogostruko veću korist pruža ljudskomrodu sa ostalim korisnim funkcijama kao stabilizator mnogihprirodnih procesa neophodnih za opći opstanak života na z.emlji)


ONIH na čije smo djelo bili ponosni za vrijeme njihova života, a sada osjećamo
duboko poštovanje i pietet prema njihovu djelu i životu,
jer su ga ugradili u temelju Šumarskog fakulteta, nastavnici i
studenti Šumarskog fakulteta su dana 16. prosinca 1985. položili
vijence na grobove:


Prof. dr Andrije Pet račića
Prof. dr Đure Nenadića
Prof. dr Antuna Levakovića
Prof. dr Aleksandra Ugrenovića
Prof. dr Mihovila Gračanina
Prof. dr Ive Pevaleka
Prof. ing. Stanka Flögla
Prof. ing. Rajmonda Fant oni ja
Prof. dr Marka Mohačeka
Prof. dr Željka Kovačevića
Prof. dr Nikole Neidhardta
Prof. dr Milana Anića
Prof. dr Borivoja Emrovića
Prof. ing. Augusta Horvata
Prof. dr Juraja Krpana
Prof. dr Milenka Plavšića
Prof. dr Božidara Rogiue


110




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 23     <-- 23 -->        PDF

industrije u inozemstvu u njima bude najvrijedniji dio: naša pamet, duh i
invencija!


Prof. dr Boris Ljuljka, dekan Šumarskog
fakulteta za vrijeme govora


Nakon pozdravnog govora dekan Šumarskog fakulteta Prof. dr Boris
Ljuljk a prikazao je »125 godina šumarske nastave i znanstvenog rada u
SR Hrvatskoj« govorom koji se objavljuje u ovom broju Šumarskog lista.
Ovdje iz govora druga dekana izdvajamo sljedeće misli:


«Mnogo je bilo uloženih napora u tom razvoju. Mnogi od njih urodili su rezultatima
koji su bili i bit će temelj šumarske i drvnolehnološke nastave,
šumarske znanosti, razvoja cjelokupnog šumsko-prerađivačkog kompleksa.


Ova 125 godišnja tradicija i postignuti uspjesi obvezuju nas da nastavimo
dalje, da svemu što su učinili naši prethodnici dodamo i mi svoj doprinos
i da naša struka šumarstvo i prerada drva raste i razvija se na dobrobit
budućih generacija«.


Prisutne uzvanike, radne ljude i studente pozdravili su i zaželjeli daljnji
napredak Šumarskom fakultetu, nastavi i nauci i cjelokupnom šumarstvu:


Prof. dr Egon Bauman, predstavnik Sabora SR Hrvatske


lito Kosty, predsjednik Skupštine grada Zagreba
Prof. dr Zvonimir Krajina, rektor Sveučilišta u Zagrebu
Prof. dr Dušan Mlinšek, predsjednik InternacionalForestry Research Organisations
Union of
109




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Đr Marijan Strbašić, predsjednik Tito Kosty, predsjednik Skupštine
Republičkog Komiteta za poljoprivredu grada Zagreba


i šumarstvo


Prot, đr Milan Androić zahvaljuje se u ime svih koji su primili
Počasne diplome




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 21     <-- 21 -->        PDF

2.
Člana Predsjedništva SR Hrvatske, narodnog heroja Marijana Cvetk
o v i ć a ,
3.
Predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, akademika
Jakova Sirotkovića,
4. Rektora Sveučilišta u Zagrebu, prof, đr Zvonimira Krajinu,
5. Predsjednika
Republičkog komiteta za znanost, tehnologiju i informatiku,
prof, dr Uroša Peruška,
6. Predsjednika Republičkog savjeta za zaštitu prirode, narodnog heroja
dr Slavka K o mar a ,
7. Narodnog heroja, generala, šumarskog inženjera Franju Kn e b l a,
8. Predsjednika
Republičkog komiteta za poljoprivredu i šumarstvo,
dr Marijana Strbašića,
9. Predsjednika Skupštine grada. Zagreba, Tita Kos ty ja,
10. Dekana
filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof, dr Stjepka
Težaka,
11.
Dekana fakulteta poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof, dr
Milana Maceljskog,
12.
Dekana Prirodoslovno-matemalskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
prof, dr Gaju Alagu,
13. Direktora Poljoprivrednog instituta u Križevcima, dipl. ing. Josipa
S elaš a,
14. Dekana Šumarskog fakulteta u Sarajevu, prof, dr Božidara Kulušić a,
15. Predstavnika Šumarskog fakulteta u Beogradu, prof, dr Voju S t a m e n-
k o v i ć a,
16. Predstavnika
Biotehniške fakultete u Ljubljani, prof, dr Jožeta K o-
v ač a,
17. Profesora
Biotehniške fakultete u Ljubljani i predsjednika IUFRO-a,
prof, dr Dušana Mlinšeka,
18. Predsjednika
Zajednice fakulteta i instituta šumarstva i prerade drva
Jugoslavije, prof, dr Dušana J o v i ć a ,
19. Prof. dr. Borisa Grujoskog, profesora Šumarskog fakulteta u
Skoplju,
20. Predsjednika
Poslovne zajednice šumarstva i prerade drva i prometla
»Exportdrvo«, dipl. ing. Ivu Puškara,
21.
Drage goste i kolege iz svih krajeva Jugoslavije,
22.
Predstavnike sredstava informiranja i
23.
Sve nastavnike, suradnike, studente i ostale članove Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.
Dozvolite mi izreći želju, da današnja svečana akademija i sutrašnjiznanstveni simpozij budu nadahnuće i poticaj, da se u ovo doba informatike
na Šumarskom fakultetu u Zagrebu obrazuju kadrovi takovoga kvaliteta,
koji će biti kadri gospodariti šumama tako, da zadovoljimo potrebe naroda
i društva u ovom trenutku a da šume ostanu budućim generacijama onakve,
kakve smo ih i mi naslijedili od prethodnih generacija (a što je, uostalom,
osnovni postulat naše šumarske znanosti)!


Isto tako želim da se obrazuju takovi drvarski inženjeri koji će oplemeniti
naše najvrijednije drvo na način da prilikom plasiranja proizvoda drvne




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 20     <-- 20 -->        PDF

SVEČANA SJEDNICA


Na najljepšem trgu u Zagrebu, na Trgu Maršala Tita, u zgradi hrvatske
Thalie, koja također slavi 125. godišnjicu podizanje prve zgrade Hrvatskog
narodnog kazališta, održana je u utorak 17. prosinca svečan a sjednica .
Sjednici je prisustvovalo oko 800 uglednih stručnih i društveno-političkih
radnika, gosti iz SR Hrvatske i iz ostalih Republika te radni ljudi i studenti
Šumarskog fakulteta.


Svečana sjednica počela je s himnom SFRJ i SRH, koje su izveli Zbor
i Orkestar Hrvatskog narodnog kazališta. Sve prisutne uzvanike na prelijepo
ukrašenoj pozornici ispred Bukovčevog zastora — Ilirski preporod, pozdravio
je predsjednik Poslovodnog odbora Šumarskog fakulteta Ivo K n ež
e v i ć, dipl. inž. sljedećim govorom:


Poštovane drugarice i drugovi,


Sastali smo se danas ovdje na proslavi 125. godišnjice šumarske nastave
u Hrvatskoj, koja se održava pod pokroviteljstvom Sabora SR Hrvatske, a
u godini kada cijela zemlja slavi 40-tu godišnjicu oslobođenja.


Kad se vratimo danas pogledom u povijest, — upravo se iznenadimo
da se u jednoj maloj zemlji, tada na periferiji evropskih zbivanja i u jednommalom narodu, neposredno nakon Bachova apsolutizma i razočaranja zbogsloma ilirskih ideala, našlo ljudi koji su realnijom procjenom prilika, odmah
nakon povratka ustavnog stanja 1860. godine počeli oblikovati osnovne političke
pravce u tadašnjoj Hrvatskoj. U to doba pored osnivanja mnogihdrugih kulturnih ustanova, pada i osnivanje Gospodarsko-šumarskog učilišta
u Križevcima.


Mi smo se danas ovdje okupili da svojim prisustvom obilježimo 125. godišnjicu
(da se grubo izrazim) vlastite proizvodnje stručnih kadrova za
šumarsku struku, svima na prvi pogled blisku i prepoznatljivu, a čije vrednovanje
ili valorizacija i nakon 125 godina još uvijek izaziva nedoumicu:



da li je vrednovati po broju zaposlenih u šumarstvu i drvnoj industriji,

ili po ukupnom društvenom proizvodu,

ili rad u šumi i samu šumu prije svega smatrati tvornicom kisika
(plućima naroda), stabilizatorom vodnog režima ili stabilizatorom
mnogih prirodnih procesa, a onda je njihova vrijednost nemjerljiva.
Sastali smo se danas u ovoj lijepoj zgradi Hrvatskog narodnog kazališta
na ovom dragom trgu Maršala Tita, koja nas nostalgično podsjeća na našu
mladost, na zgradu uz Kazališnu kavanu ni pedesetak metara udaljene od
ove pozornice, u kojoj je bio smješten dekanat našeg Fakulteta, ili na zgradu
u Vukotinovićevoj ulici ni stotinjak metara južno od ove zgrade, gdje
smo slušali prva predavanja na Šumarskom fakultetu. Mnogi od nas proveli
su mnoge sate na »Zdencu života« ispred zgrade našeg Sveučilišta.


Pripala mi je posebna čast da otvorim ovu našu zajedničku proslavu i
da vas sve srdačno pozdravim, a posebno naše ugledne i drage goste:


1.
Predstavnika Sabora SR Hrvatske, prof, dr Egona B a u m ana ,
106




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 45     <-- 45 -->        PDF

125 Years of Forestry Education and Scientific Work in Croatia


Summary


At the end of 1860 the Forestry-Management School was opened in the town
of Križevci. It was the first school for the education of agricultural and forestry
experts not only in Croatia but on the Balkans. This volume of Šumarski list
commemorates the anniversary of Zagreb, on the 17th and 18th December 1985
in Zagreb.


The first part of the anniversary celebration was a formal academy which
took place in the Croatian National Theatre and the second part consisted of a
Symposium held at the Faculty of Forestry in Zagreb. At the formal academy
Prof. Boris Ljuljka, Dean of the Forestry, gave a historic review on forestry education
and scientific work during the past 125 years, which can be found in this
volume of the Šumarski list. Papers on forestry read at the symposium will be
published in the »Glasnik za šumske pokuse«, while those dealing with wood conversion
have already been published in the »Bilten Zavoda za istraživanja u drvnoj
industriji«, Volume 6/1985.


The Forestry-Management School in Križevci began work in 1860, although
the national spirit was recorded 17 years previously. Namely, the forester, Franjo
Sporer, in the Gospodarski list of 1843, suggested founding a Croatian-Slavonian
Peoples´ Institute of Forestry, with the task of implementing rational management
of forests and training of foresters, hunters and land surveyors. At that time and
until 1877, conditions for enrollment in the Križevci school was a minimum of
three years´ schooling and at least two years of work in the profession. Schooling
lasted for two years. With the legislation in 1877 conditions for enrollment were
lour forms ot grammar school, and the training was exteided to three years. The
third phase occurred in 1898 when the Križevci school for foresters was changed
into a Forestry Academy within the jurisdiction of Zagreb University, with a
three-year training with previous completion of eight forms of grammar school
education, the Forestry Academy existed until 1919, when the Agricultural and
Forestry Faculty was founded within the University of Zagreb. After 40 years, in


1960, the combined Agricultural and Forestry Faculty was replaced by separate


I acuities for each branch. Accordingly, in 1985, the Faculty of Forestry marked 25


years of independant existence. Today, there are two fields of specialization;


lorestry (siivicultural) and industrial conversion of wood.


Paralleliy with the development of the training, Scientific-research work has
developed, especially since 1919. Namely, in 1925, scientific-research work at the
faculty was united into the Institute for Forestry Experiments, which publishes
already mentioned »Glasnik za šumske pokuse«. Due to the bifurcation of teaching
the need appeared for relevant buildings for scientific work, and in 1967 the
Institute for Research in Forestry and the Institute for Research in the Timbeir
Industry were founded. Besides these two institutes, the Forestry Institute in Jastrebarsko
and the Institute for Timber in Zagreb are today in operation.


NOTE: Graph on page 102/1 presents the number of graduates for each period
of development of the Faculty, and the Graph on page 102 2 illustrates the
ratio of graduate engineers in forestry and the woood industry. (The latter are in
the minority).


131




ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Dipl. inž. Drago Bartovčak u raspravi Projekta I


Učesnici Savjetovanja po Projektu V