DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
19. studenoga 1860, u prisutnosti savjetnika Mojsija Baltića, otvoreno je Gospodarsko-šumarsko učilište, prvo šumarsko učilište na slavenskom jugu. U nj su se mogli upisati kandidati koji su imali 1? godina, svjedod/.bu o poštenom i ćudorednom vladanju i odobrenje roditelja, te završena tri razreda realke. Kasnije se uvjeti za primanje sve više pooštravaju. Šumarski odjel Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima odgojio je velik broj vrsnih stručnjaka šumarstva i udarnio temelje Šumarskoj stručnoj i znanstvenoj misli i knjizi. Zahtjevi koji su preda nj postavljeni rasli su usporedo s napretkom šumarstva. Stručna sprema onih koji su takav učinak željeli postići morala se kontinuirano širiti i produbljivati. Nakon 39 godina Šumarski se odjel ukida. Nastava šumarstva unapređuje se otvaranjem Šumarske akademije pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Time se ostvaruje mogućnost visokoškolskog obrazovanja šumara, koje se traži i Zakonom o uređenju šumskotehničke službe od 1894. godine. Prema tom Zakonu za mjesta viša od 10. činovničkog razreda zahtijeva se akademsko obrazovanje. O pitanju gdje i kako da se uredi ustanova koja će obrazovati stručnjake s visokoškolskim obrazovanjem, odnosno da li u Zagrebu ili u Križevcima, bilo je dosta polemike. Na kraju je prevladalo mišljenje onih koji |su smatrali da profesori visoke škole trebaju biti u trajnom kontaktu sa znanstvenicima prirodoslovnih, matematičkih, fizičkih, pravnih i socijalnih znanosti, i da slušači, uz stručno znanje, trebaju steći i određeni stupanj opće kulture i tako postati visokoobrazovani ljudi sposobni za rješavanje složenih i raznovrsnih zadataka u šumarstvu. U sklopu Sveučilišta u Zagrebu takva se nastava, osim ostalog, mogla koristiti bibliotekom, botaničkim vrtom, laboratorijem, zbirkama i menzom. Neprihvaćanje takve visokoškolske nastave od strane ugarske vlade slomljeno je zahvaljujući upornosti banskog savjetnika dr Ive Mallina i prof. Franje Kesterčaneka. 20. listopada 1898. Šumarska akademija pri Filozofskom fakultetu svečano je otvorena u domu kojeg je podiglo Hrvatsko-slavonsko šumarskodruštvo za potrebe osnivanja šumarske nastave u Zagrebu. Dekan Filozofskog fakulteta bio je ujedno i dekan Šumarske akademije. Po želji vlade u Budimpešti studij je trajao tri godine i bio je sličan onom na Šumarskoj akademiji u Šćavnici. Već 1900. godine mijenja se nastavni program, a 1908. godine nastava se produžuje na četiri godine. Stručne šumarske discipline predavali su stalni profesori Šumarske akademije, a pripremne predmete, kao botanika, matematika, nacrtna geometrija, geologija, meteorologija, klimatologija i dr., predavali su profesori i docenti sa Sveučilišta. Šumarska akademija imala je zbor nastavnika čiji je prvi pročelnik bio prof. Franjo Ke;> terčanek. Akademiju, koja je bila prislonjena uz Filozofski fakultet, zvali su »trajan provizorij«. Taj provizorij trajao je dvadeset godina. Ipak, na Akademiji je otvoren i dvogodišnji geodetski tečaj, koji 1918/19. prelazi na Visoku tehničku školu u Zagrebu. Tako Šumarsku akademiju možemo smatrali pretečom visokoškolske tehničke naobrazbe u Zagrebu. 96 |