DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 89 <-- 89 --> PDF |
IN MEMORIAM Prof, mr DIONIZIJE SVAGEEJ U ponedjeljak 17. XI 1985. pokopan je na Vinkovačkom groblju prof, dr Dionizije Švagelj, upravitelj Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima. Od pokojnika su se oprostili predsjednik općine Vinkovci Nikola Delaš, direktor Radne Organizacije Slavonska šuma ing. Mirko Andrašek i dr Jelčić. U ime JAZU na odar prof. D. Svagelja položio je vijenac akademik Hrvoje Požar, glavni tajnik JAZU a u ime Centra JAZU u Vinkovcima izvanredni član JAZU i voditelj tog Centra Dušan Klepac održao je ovaj oproštajni govor: Sve nas koji smo radili s prof. Dionizijem Švagelj om duboko je potresla tužna vijest da je u subotu — 16. XI — u 4 sata poslije podne u Vinkovačkoj bolnici preminuo taj plemeniti i dobar čovjek, književnik i pjesnik te upravitelj Centra za znanstveni rad JAZU u Vinkovcima. Primivši ovu žalosnu vijest, došli smo (Akademik Požar i ja) iz JAZU iz Zagreba da se oprostimo od našeg upravitelja i da mu odamo počast koju on zaslužuje. Ima tome 16 godina kako je JAZU osnovala u Vinkovcima Centar za znan stveni rad. Taj je Centar imao zadatak da u ovom dijelu Slavonije razvije znanstveno- istraživačku djelatnost na području šumarstva, drvne industrije, poljoprivrede i ostalih djelatnosti koje su karakteristične za ovu regiju. Poslije osnivanja tog Centra, JAZU je odmah izabrala rukovodioca Centra. Bio je to rođeni Vinkovčanin mr prof. Dionizije Švagelj. On je zaista imao sve kvalitete za to mjesto: — završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, grupu za narodnu književnost (1946); — nakon završenog postdiplomskog studija iz književne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stekao je znanstveni stupanj magistra; — bio je više godina profesor gimnazije i profesor Savezne poljoprivredno-teničke škole; — djelovao je vrlo uspješno kao vrsni prosvjetni savjetnik za kulturu i za srednje i više škole u Zavodu za obrazovanje; — bio je direktor i viši kustos Muzeja u Vinkovcima; — organizirao je više Simpozija: »Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti« 1966, »Slavonska Vojna krajina« 1967; — napisano je veći broj studija, rasprava, članak i pjesama od kojih su neke prevedene na talijanski jezik. Dakako, da je čovjek tako velikog obrazovanja, golemog znanja i velike erudicije — kao što je bio prof. Švagelj — mogao kao novoimenovani upravitelj Centra JAZU u Vinkovcima razviti uspješnu djelatnost. Ta se djelatnost očitovala u različitim sektorima: književnosti, povijesti, poljoprivredi, šumarstvu, medicini, veterinari itd., jer je prof. Švagelj imao sposobnost da privuče i okupi ljude oko sebe svojom širokogrudnošću, ljubazS7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 90 <-- 90 --> PDF |
nošću i dobrotom koje su ga vrline resile cijelog njegova života. Ali ono što će ostati kao trajna vrijednost, koju nam je ostavio prof. Svagelj kao — upravitelj Centra JAZU — to su znanstveni i stručni radovi koji su pod njegovom uredničkom rukom objavljeni u Centru u Vinkovcima: — Redovita izdanja »Radovi«; — Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije 1974; — Simpozij sto godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvu jugoistočne Slavonije 1975; — Đakovački Zbornik 1976. Još su nam u sjećanju oni dani kad smo pod rukovodstvom prof. Švageija pred desetak godina proslavili stotu godišnjicu organiziranog šumarstva u jugoistočnoj Slavoniji. Tada nam je prof. Svagelj govorio o šumaru i književniku Josipu Kozarcu i predstavio nam je njegovu izvornu »Slavonsku šumu«. Tada smo slušali o gospodarenju hrastovih šuma koje su dale velik doprinos kulturnom i znanstvenom razvoju ne samo u Slavoniji nego i u jednom dijelu Hrvatske. Iz prihoda od hrastovih šuma sagrađene su mnoge željeznice, škole, zgrade, Šumarski Dom u Zagrebu (poslije Šumarski fakultet) itd. Radom Centra JAZU u Vinkovcima oživjela je tradicionalna veza šumarstva i poljoprivrede sa znanošću i kulturom Slavonije. Najveću zaslugu za to ima baš prof. Svagelj. On se dobro razumno sa svojim Slavoncima a naročito sa šumarima, a oni su ga poštivali i voljeli. I upravo nedavno uspio je prof. Svagelj smjestiti i lijepo urediti Centar JAZU u reprezentativnoj zgradi Jugobanke u Vinkovcima zahvaljujući razumijevanju i velikoj pomoći Jugobanke. šumarskih i drv noindustrijskih organizacija te Općine Vinkovci. No. prof. Svagelj nije bio samo inicijator i organizator različitih Simpozija, sastanaka, razgovora za okruglim stolom, on je istovremeno bio znanstvenik, istraživač, historik, kritičar, pisac i pjesnik. Posebno su zapaženi njegovi radovi: Stefan Možeš i Hrvati (1969), Studija o Vinkovcima u Zborniku liječnika Hrvatske za Slavoniju (1965), Bujice i bune jedne poezije (1968), Ilirci i Slavonija, Od Orfeja do Reljkovića, Matija Antun Reljković (1967), Nepoznata narodna sveska Ivana Kozarca (1967), Tamburica bugaii u Mraku (1958), Slavonske književne komunikacije (1975), Scena i vrijeme (1981) itd. Prof. Svagelj je u svemu objavio preko 70 članaka, studija, eseja, feljtona a među njima se ističu lijepe »Dikine« pjesme. Za svoj plodni rad prof. Svagelj primio je mnoga priznanja u nas i u Svijetu; prekoračio je granice svoje lijepe i drage Slavonije, Hrvatske i Jugoslavije, te mu je ime zabilježeno u mnogim zemljama Svijeta: Poljskoj. Velikoj Britaniji. Italiji, SAD-u i drugdje. Za sve što je učinio prof. Svagelj. upravitelj Centra JAZU u Vinkovcima velika mu hvala! Supruzi prof. Svagelja i njegovij obitelji iskrena sućut! Slava prof. Dioniziju Svagelj u! Prof. đr Dušan Klepac |