DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 84     <-- 84 -->        PDF

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI


ZAPISNIK


6. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA DRUŠTAVA inženjera i tehničara šumarstva
i drvne industrije Hrvatske, održane 23. studenoga 1085. godine u Zagrebu.
Prisutni : dr Nikola Komlenović, dr Đuro Kovačić, dr Branimir Prpić,
Slavko Šarčević, dipl. inž.. Alojz Frković, dipl. inž.. Tomislav Starčević, dipl. inž..
Eduard Tomas, dipl. inž., Mladen Tonković. dipl. inž.. Vera Ivančić. dipl. inž.,
Adam Pavlović, dipl. inž... Oskar Piškorić. dipl. inž.. Ivan Maričević, dipl. inž.
i Vlatka Antonie.


Nakon utvrđenog dnevnog reda nastavljen je rad:


Ad 1


Usvajanje zapisnika s 5. sjednice Predsjedništva Saveza.


Zapisnik je usvojen bez posebnih primjedbi.


Ad 2


Ostvarenje financijskog plana za razdoblje siječanj — rujan 1985. godine.
Predsjednik dr Nikola Komlenović ukratko govori o ostvarenim rezultatima
za proteklo razdolje i naglašava važnije zadatke za naredno razdoblje.
Nakon nekoliko napomena i datih objašnjenja o pojedinim stavkama ostvarenog
prihoda i rashoda sadržanim u priloženoj dokumentaciji Predsjedništvo je
prihvatilo izvještaj o izvršenju financijskog plana u vremenu od 1. 1. — 30. 9.
1985. godine i ocjenu da se očekuju pozitivni rezultati i za četvrto tromjesečje,
kao i za cijelu 1985. godinu.


Ad 3


Suma u funkciji zaštite čovjekove okoline (kisele kiše — rezultati istraživanja
na ovu temu kao i drugi podaci biti će objavljeni u Šumarskom listu).


Prof. dr Branimir Prpić prije svega obavještava prisutne da će se u uvodnom
izlaganju osvrnuti na rezultate istraživanja koja je u toku ljeta 1985. godine obavio
u suradnji s prof. Vjekoslavom Glavačom (SR Njemačka) i odgovarajućim ekipom
naših stručnjaka na području Gorskog Kotara i Like te na druge podatke i saznanja
iz naše i svjetske literature i prakse.


Industrijski i ukupni razvoj društva bitno utječe na uravnoteženi razvoj
biljnih zajednica i šuma. Negativni utjecaji posebno su se odrazili na opstanak
brijesta u našim nizinskim šumama, a sve je više ugrožena jela, posebno u Gorskom
Kotaru, gdje se etat na pojedinim gospodarskim jedinicama isključivo ostvaruje
sječom sušaca. I na drugim područjima naše republike sve se češće utvrđuju
nepovoljni utjecaji na šume a registrirano je naglo sušenje hrasta kitnjaka na
pojedinim predjelima Papuka i Psunja.