DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 80 <-- 80 --> PDF |
si o razvitku gospodarstva i šumovitosti. U godinama 1925—1970. po osobi iznosila je 0,82 m3, sada iznosi 0,94 m:>, od čega troši industrija 0,254—0,577 m:>». dakle potrošnja za ogrjev je opadala od 0,50 do 0,24 m´\ a danas iznosi 0,26 m:l po osobi. Potrošnja najvažnijih drvnih proizvoda za vrijeme dugoročnih planova: crnogorične piljene robe od god. 1955. se povisuje godišnje od 0,44 do 6,3% (danas iznosi 0,118 m3 po osobi) a piljene robe listača od 2,9 do 3,3°/o. Uvoz i izvoz drva Mađarske u 000 m´-´: šumski drvni sortimenti god. 1950. uvoz 1711. izvoz 3, god. 1970. uvoz 1767, izvoz 681, a sada uvoz 4735, izvoz 1733; piljena roba god. 1950. uvoz 1059, izvoz 3.2. god. 1970. uvoz 1537, izvoz 381,2, a sada uvoz 825, izvoz 165. Prognoza drvnih proizvoda u budućnosti: temelji se na poznavanju šumskih sastojina pojedine vrte drveća, stupnja tehničkog razvitka primarne i finalne prerade drva; moguće proizvodnje piljene robe četinjača i listača te furnira, drvnih ploča, papira i kartona, ostalog; procjene potrošnje industrijskog i tehničkog drva u godini 2000. U Literaturi navedeni su upotrebljeni izvori na mađarskom, engleskom, njemačkom, čehoslovačkom, poljskom, ruskom i hrvatskosrpskom jeziku (jedino knjiga prof, dr Branko Kraljić. Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb 1952). Abonyi Ist vän, Budapest A FAGAZDASÄGI VALLATOK ÖKONÖMIAI ÄLAPJAI (Osnove ekonomike šumsko-drvnih poduzeća) Uredili: dr Keresztesi Bela i dr Markus Läszlö Autori: Abonyi Istvän, Benedek Attila, Dr Bondor Antal, Fila Jözsef, Dr Gäl Jä nos, Herneczki Istvän, Dr Illyes Benjamin, Dr Kassai Jenö, Killiän Sändor. Dr Kocsmar Ferenc, Dr Leskö Jänos. Dr Markus Läszlö, Ott Jänos. Dr Pankotai Gabor, Dr Sali Emil. Dr Speer Norbert, Dr Szabö Jözef. Dr Szabö Käroly, Dr Szäsz Tibor, Dr Urleich Jözsef. Zeln´k Istvän Mezögazdasägi Kiadö — Budapest 1976. str. 1—223. Knjiga je napisana kao udžbenik i priručnik prema privrednim prilikama Mađarske oko godine 1976. U poglavljima 1—11. obuhvaćena je za poduzeća: organizacija, rukovođenje i upravljanje, trgovina drvom, novčano gospodarenje i knjigovodstvo, operativna istraživanja s matematskim suvremenim metodama. Istaknuti su pritom i najvažniji propisi, analize i iskustva s tog velikog područja — suglasno s odnosnom svjetskom literaturom (pa i knjigom prof, dr Branka Kraljića iz god. 1952). Na tom temelju knjiga prikazuje najvažnija znanja i spoznaje u slijedećim poglavljima. 1. Opće karakteristike privređivanja poduzeća. Grupe poduzeća za proizvodnju sredstava i onih potrošnih roba; privredne grane; prema upravljanju (ministarska i savjetska), karakteru djelovanja (proizvodna, prometna, uslužna), posebno u privređivanju drvom: šumarsko-drvoprerađivačka, šumarsko-lovna, šumarsko- parkovna gospodarstva, drvnoindustrijska poduzeća, poduzeća za skladištenje i promet drva. Njihov djelokrug reguliraju zakonski propisi. Vlasnik im je socijalistička država. Djelovanje se ostvaruje putem službenika, pri čemu se direktora imenuje uz sudjelovanje odnosnog ministarstva. Samostalnost organizacijskih jedinica unutar poduzeća. Perspektivno se vrši decentralizacija djelomičnih djelokruga u sistemu državnih poduzeća. 2. Organi i upravljanje te rukovođenje poduzeća. Mjesto poduzeća u narod |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 81 <-- 81 --> PDF |
tlom gospodarstvu (zadaće poduzeća utvrđuje vodstvo, uzimajući u obzir zahtjeve države i tržišne prilike, država ostvaruje javni interes putem kontrola i uz pomoć sistema regulatora privređivanja (porez, takse, odbici, fondovi itd.)). Rukovodioci poduzeća organiziraju svoja djelovanja putem sistema planiranja, organiziranja rada, kontroliranja, komuniciranja. Osnovni elementi upravljanja (sredstvo je informacija). Važnost komunikacija. 3. Funkcije upravljanja-rukovođenja. Uloga informacija koje trebaju pripraviti donošenje odluka a djeluju i na izvršenje, ako ispunjavaju kvalitativne i kvantitativne uvjete. Sistem mreža, karakteristike i uloga informacija: stanje je bolje u preradi nego u šumarstvu. Greške u privređivanju kasno se ustanovljuju, veze s okolinom su nedovoljne. Informacijski sistem drvne privrede u zemlji: jedini izvor obavezna zemaljska statistika. Taj se sistem razvija u zemlji putem osnivanja banaka podataka za razne teritorije, uz pomoć elektroničkih računala. Neposredno informiranje. Planiranje: privredni planovi; uređajni elaborati su dio narodno-privrednog plana, a služe šumarstvu i dugočnom razvijanju prerade drva (sastavljanje i odobravanje, izvršenje njihovih propisa, otvaranje šuma) ; centralni plan narodne privrede sastavlja se zbrajanjem planova koje utvrđuju poduzeća na temelju zemaljskih koncepcija odnosnog ministarstva; faktori se osiguravaju planom, na temelju svestranih informacija; tehničko-privredno planiranje kod primarne prerade drva (utvrđivanje proizvodnog kapaciteta, kapaciteta balvaništa. piljene robe; optimalnog vremena održavanja stalnih osnovnih sredstava; normativa drvne sirovine; normativa energije i ljudskog rada). Donošenja odluka u poduzećima: >decentralizira se na neposredne rukovodioce, koji su odgovorni za izvršenje (u tu svrhu oni trebaju upoznati situaciju, usporediti i analizirati činjenice, uvažiti moguće varijante i izabrati optimalne). Raspolaganje: rjeđe na temelju naloga, češće na temelju uputa (pretpostavlja se primanje, preduzimanje, pristanak uz uvažavanje mišljenja i inicijative izvršioca). Kontroliranje: na svakoj razini rukovođenja, unutrašnje i vanjsko. Tehnička i privredna analiza: odnosi se na uspješnost privređivanja s obzirom na uzroke i posljedice, suradnju između organa, organizacijskih jedinica; svrha analize i načini analize (matematske metode upoređivanja. funkcije proizvodnje, grafičko prikazivanje); prikupljanje i prerada podataka, procjenjivanje podataka i zaključaka; načini analize u šumarstvu; sistem tipova organizacijskih jedinica u šumarstvu, s obzirom na način gospodarenja, djelokruge i razne u vjete. 4. Ekonomija uzgajanja: proizvodnja sadnica (cijena koštanja i prodajne cijene), pošumljivanje (obnova, nova pošumljivanja. analize troškova za krčenje panjeva, pripremu zemljišta, sijanje i sađenje, njegu pošumljenih površina), uzgajanje šuma (tu su nužni po obujmu najveći radovi, ekonomičnost ispravno se cijeni u doba sječne zrelosti), šumsko- zaštitni pojasevi (protiv erozije uz 15—40 m-*5 godišnjeg drvnog prirasta po hektaru i kratku ophodnju ekonomičnost je osigurana). 5. Ekonomija iskorišćivanja šuma i prerade drva. Iskorišćivanje šuma: a) Glavni proizvodi: Malovrijednih vrsta dma danas čak 18,4%. a četinjača samo 15,2 % i to slabije kvalitete; još je lošija slika u sadašnjem godišnjem iskorišćivanju (cer 19%, četinjača 10.6D/0). Postotak industrijskog drva oko god. 1970. iznosi je 52%, danas 58%; na trupce otpada oko trećina tehničkog drva; na iznošenje od sječne drvne mase otpada 9,5% na daljinu 10—15 m, 41,5% na daljinu 60—150 m, 42,9% na daljinu 160—400 m i 6,1% na još veću daljinu; na daljnji transport drva od sječne drvne mase otpada 45,7% na 1—10 km, 39,4%) na 11—20 km i 6.1% na veće da 79 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 82 <-- 82 --> PDF |
ljine; troškovi iskorišćivanja iznose: šumska taksa 33%, materijali i radionico 5,5"Vo, energija 25%>, plaće 22,1"/», amortizacija 2,7"/», opći tereti 5,(V"II, ostalo 6%. b) Sporedni proizvodi i užici: šumsko voće, gljive, ljekovito bilje sakuplja se, vozi, podvrgava djelomičnoj ili punoj preradi; smola i grančice za dekoraciju, pijesak, šljunak i dr. sakupljaju se; izrađuju se držalice za alat, ruda, motke, kolje i si.; ukupni prihod u posebnim poduzećima za sve to iznosi oko 5% čitava šumskog gospodarenja; c) lovstvo se ostvaruje posebno putem davanja lovišta u zakup ili putem pojedinačnih ulova te uzgajanja i zaštite divljači. Primarna prerada drva u šumskom gospodarstvu: pored ručne izrade željezničkih pragova, cjepanog drva, tesanog drva, šindre, kolja i si., poslije godine 1950. postupno su se sa šumarijama udružile i male pilane ili tzv. strojevni preradbeni pogoni (s tračnom pilom i kružnom pilom) zbog boljeg iskorištenja drvne mase za seljačke i mjesne potrebe domaće gradnje, a osobito neobrubljene daske za rudnike. Nastoji se da šumarstvo što više sudjeluje u totalnoj preradi drva sve do finalne prerade (drvni uređaji, pokućstvo). Pomoćni pogoni u šumskom gospodarstvu: remonti, mašinske stanice, transportne jedinice, građevinske operative, proizvodnja energije, lovstvo, uslužne djelatnosti; upotreba stočnih zaprega ostvaruje se u približavanju drva strojevima i njihova važnost opada; na vodeni transport otpada 1%, na žičare 0,2%; struktura troškova stočnih zaprega: materijali i radionice 41°/<», energija 2%, plaće 42"V»´, javne dažbine 11%», amortizacija 2%, ostali troškovi 2°/o. (i. Načini gospodarenja u vezi sa shvaćanjem proizvođačke prodaje (realizacije). Temelj gospodarenja je — marketing koncepcija: strategija privređivanja polazi od unovčenja proizvoda kojih realiziranje treba kontinuirano kontrolirati. Sistem gospodarenja drvom i mjesto poduzeća u šumarstvu: bez suvremenog organiziranja gospodarenje ne može biti uspješno. Organizacijsko djelovanje drvnog gospodarstva na tržištu. Budućnost šumarskih poduzeća. Informacione djelatnosti: naučno istraživanje tržišta (ekoskopski, semoskopski), plansko gospodarenje moguće je uskladiti s djelovanjem tržišta. Prognoziranje u naučnom istraživanju tržišta. Planiranje strategije poduzetničkih prodaja, uz optimalne zalihe i prikladnu kreditnu politiku i politiku cijena. Sredstva utjecanja na tržište. 7. Organizacija i značaj trgovine drvom. Temelje postavljaju propisi vlade, osobito za piljenu robu i uvezenu količinu oblovine četinjača. Zadaci, razvitak upravljanja trgovine drvom. Djelovanje vanjske trgovine. Vrste poduzeća trgovine drvom, ostalim šumskim proizvodima. Trgovačko djelovanje šumsko-drvnih poduzeća. Transport drva i trgovinske cijene. Kooperacije raznih organizacija. Na temelju međunarodnog ugovora, uvoz drva ostvaruje se približno 90% iz SSSR i 10% iz susjednih zemalja. R. Troškovi prozvodnje, cijena koštanja i načini kalkulacija. Osnovni pojmovi (među inim šumska taksa za fond održavanja i obnove šume, 5% dažbine za obavezne zalihe). Grupiranje troškova. Karakteristike računanja cijena. Kalkulacije u iskorišćivanju šuma, strojevnim radovima i radovima ostalim sredstvima. Kalkulacije u uzgajanju šuma, u rasadnicima, u pošumljivanju (vrijednosti posađenih sadnica jednake su njihovim troškovima). Kalkulacije za drvnoindustrijske proizvode: neposredni, režijskinedjeljivi troškovi; zbog tehnoloških uvjeta vrlo otežane kalkulacije po pojedinim artiklima, pa se kalkuliraju grupimične cijene i srazmjerno raspoređuju po artiklima; troškovi transporta i trgovinska marža ustanovljeni su po sortimentima naredbom vlasti. 9. Materijalno stimuliranje i produktivnosti. Osobni dohoci i socijalno osi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 83 <-- 83 --> PDF |
guranje. Platni sistemi: načela i politika plaća; raspodjela po radnom učinku, izvršenom radu; službenici se plaćaju po njihovu djelokrugu na temelju osobnih kvaliteta po raznim kategorijama i tarii´anva mjesečno po ocjeni komisije i određenim donjim i gornjim granicama (tzv. osnovna plaća koja iznosi oko 75%) plus raspodjela dobitka poduzeća (prosječno 15%) plus premije prema uspješnosti u izvršenju zadatka (5—10%) plus nagrada (5—10°/«) ako se istaknu u radu; radnici se plaćaju u načelu na temelju radnih normi i osobnih osnovnih tarifa (oko 60°/o radnika) te naprijed za službenike navedenih dodataka; primjenjuju se i drugi oblici plaćanja rada — sve to prema kolektivnom ugovoru. Socijalna politika u poduzeću: stara se za životni standard radnika u okviru 32% na plaću za rad. Produktivnost rada: u privređivanju šumarstva utvrđuje se nepouzdano pa su nužne dopunske analize i tumačenja; u drvnoindustrijskom poduzeću je slično. 10. Novčano gospodarstvo i knjigovodstvo. Kontni plan po dekadnom sistemu. Knjiženja i preknjižavanja. Zaključni računi. Mehanizacija u knjigovodstvu (od god. 1960. strojevi tipa ASCOTA u šumarijama). Gospodarenje kapitalom. Kreditiranje. Glavne svrhe: kontrola, analize, popravljanje grešaka, racionalizacija privređivanja. Usluge banaka: zadaci prometa novca, kreditiranja, gospodarenja devizama, izdavanja novca; djelovanje na temelju pravnih propisa; promet novca: u gotovu, posredstvom bankovnih tiskanica, plaćanje javnog duga putem banke. Fond obrtnih sredstava: vlastiti i kreditirani; vlastiti pravnim propisom određen u visini RO´-´/ci potrebe , u šumskom gospodarenju izuzetno 100%» potrebe. Kreditiranje: ciljevi, sposobnost; krediti za obrtna sredstva (srednjoročni do 70%, ali obično kratkoročni). Bankovni troškovi: kamate te posebne pristojbe i provizije (za računovodstvo). 11. Primjena matematskih postupaka u šumsko-drvnom privređivanju. Operativno istraživanje. Linearno programiranje. Mrežno planiranje. Računanje korelacija. Računanje trenda. U Literaturi navedeni su upotrebljeni izvori na mađarskom, engleskom, njemačkom, francuskom, švedskom, čehoslovačkom, poljskom, ruskom i hrvatskosrpskom jeziku (jedino knjiga prof, dr Branko Kraljić, Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva, Zagreb 1952). Abony Istvän Budapest |