DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Sum. list CX (1986) 75 A FAGAZDASÄG ÖKONÖMIAI ALAPJAI (Osnove ekonomike šumsko-drvne privrede) UREDILI: Dr Keresztesi Belai i Dr Markus Läszlö AUTORI: Abonyi Istvän-, Dr Bondor Antal, Dessewffy Imre, Haläsz Aladär, Dr Illyes Benjamin, Dr Keresztesi Be!a, Dr Madas Andras, Dr Markus Läszlo, Rakonczay Zoltän, Dr Sali Emil, Dr Szabö Käroly, Dr Szäsz Tibor, Väradi Geza:! Mezögazdasägi Kiadö — Budapest 1975, str. -239. Knjiga je napisana prema privrednim 3. STANJE MAĐARSKOG SUMSKOprilikama Mađarske oko 1975. kao udžbe--DRVNOG GOSPODARENJA (unutarnje i n:k i priručnik.´1 vanjske povezanosti šumsko-drvnog privU poglavljima 1—Iß. obrađeni su takoređivanja Mađarske na osnovi pokazateđer mjerenje i normiranje rida. organizalja vrijednosti: učešće šumarstva u privcijski i planski principi, sistemi reguliraredi iznosi svega 3"/<>, ali zajedno s prinja privređivanja i tehničkog razvitka u marnom drvnom industrijom predstavlja privređivanju drvom. najveću privrednu granu (b´7"/n, danas U Predgovoru autori navode da zna86%); potreban joj je relativno mali uvoz, nost o privređivanju drvom je grana znanajmanji u šumarstvu). Proizvodi šumarnosti opće privredne ekonomije. Ona se stva su neophodni i imaju određeni ka rakter u narodnoj privredi zemlje. Tu ni bavi djelovanjem objektivnih privrednih su obuhvaćene općedruštvene (nemate zakona u oblastima šumskog gospodarenja, rijalne) vrijednosti šuma (za rekreaciju, prerade drva i trgovine drvom. Ona ima zaštitu prirode i dr.). Za šumarstvo Ma vezu s mnogim granama znanosti, u pr đarske nepovoljno je što se ono cijeni je vom redu sa znanostima šumarstva. dino po učešću u privredi, i to na te Na tom temelju knjiga donosi pri melju nedovoljno realnih podataka u na kazivanje najvažnijih principa i tema u turi i vrijednosti. slijedećim poglavljima. 1. POVIJEST ŠUMARSKE EKONOMI4. FUNKCIJE SUMA: proizvodnja, zaKE U MAĐARSKOJ (Dietrich, Greiner. štita ljudskog okoliša, mjesto za oporavWagner, Divald, Bedö, Kaän, Lessenyi). ljanje čovjeka; prema konzervativnom i 2. POTROŠNJA I PROIZVODNJA DRsocijalističkom shvaćanju. VNIH SORTIMENATA (DRVA) I ZlVA 5. RAČUNANJE VRIJEDNOSTI SUDRVNA ZALIHA U SVIJETU (statistika MA: vrijednosti šuma, vrijednosti pojediod god. 1969. i prognoza do god. 2000). nih funkcija šuma, diferencijalna zemljiš1) Od godine 1975. dopisni, a od godine 1983, redovni član Mađarske akademije znanosti. 2) Studirao je na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao godine 1935. — kao Stevo Ruff (primjedba uredništva). 3) Autori koji su navedeni — svi su diplomirani inženjeri šumarstva (u Mađarskoj se redovito takve titule ne navode). 4) Autor ovog prikaza — uz brojčane podatke iz prikazane knjige — pod »danas« ili »sada« naveo je i vlastite podatke iz godine 1985. 75 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 78 <-- 78 --> PDF |
na renta, cijena drva na panju, cijena koštanja šumske sastojine; vrijednosti zemljišta i šumskih sastojina po klasičnom računanju; šumska kamatna stopa; računanje šumskih šteta (odšteta); vrijednost funkcija šuma za blagostanje (opće dobro) — mišljenja i podaci Trompa, Ph. Saint Marca, Van Miegroeta, Gala, Keresztesia. C. ŠUMSKO-DRVNA PROIZVODNJA. Njezine karakteristike. Srednja sječna starost iznosi 50, sada 70 godina. Najniža je kod bagrema (32 god.), a najviša kod bukve (95 god.). Opisi drvnih zaliha, sjemenarstva, rasadnika, po.šumljivanja, uzgajanja, proreda, sječa. 7. KARAKTERISTIKE SUMA U MAĐARSKOJ: šumovitost 16%, sada 18»/o; površine šuma u raznim pokrajinama, drvne zalihe u pojedinim dobnim razredima, zrelost šuma za sječu. 8. PRERADA DRVA. U okviru šumskih gospodarstava (grane, struktura ltd.). Primarna drvna industrija (pilane, proizvodnja furnira, šperploča, iverica, vlaknatica ltd.; njihova mehanizacija i automatizacija). Sekundarna drvna industrija (industrija celuloze i papira, građevna stolarija, industrija pokućstva, proizvodnja ambalaže, sanduka i buradi; stanje u Mađarskoj, njihov nedovoljan razvitak). Princip zamjenjivanja drvnih proizvoda četinjača i njegovo djelovanje na drvnu industriju. 9. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE. Najviši organi šumsko-drvnog gospodarenja (Ministarstvo poljoprivrede, ostala ministarstva, Zemaljski ured za planiranje, Zemaljski uredi za upravu voda i zaštitu prirode). Srednji organi šumsko-drvnog privređivanja (državne šumske taksacije, šumska nadzorništva; državna gospodarstva sa šumarijama, šumarska poduzeća za sporedne šumske proizvode, za šumsku kemiju; drvnoindustrijska poduzeća; županijski savjeti). Organizacijske jedinice (šumarije, pogoni, tvornice, zemljišne zadruge). 10. PLANSKO UPRAVLJANJE SUMSKO- DRVNOM PRIVREDOM: planske odredbe, ciljevi gospodarenja, prognoze, dugoročni i kratkoročni planovi. 11. SISTEMI REGULIRANJA PRIVREĐIVANJA. Načela osnovnih reguliranja centralnih vlasti. Sustav cijena, tipovi: proizvodna cijena, cijene vanjske trgovine, oblici potrošnih cijena. Cijene drva i njihova razina: osnovna cijena, cijena koštanja, cijena na panju. Sastav cijena (posebno troškovi društvenog značaja) i njihova struktura. Cijene u zemlji i u inozemstvu. Fond za održavanje šuma. Sistem šumske takse. Obračunavanje fonda u vezi s pošumljivanjem. Sistem dotacija, posebno državnih; odbici, porezi. Reguliranje prometa drvnih šumskih proizvoda. Unutrašnja i vanjska trgovina. Reguliranje poduzetničkih dohodaka i plaća. Reguliranje investicija i proizvodnih sredstava. 12. EFIKASNOST I FAKTORI EFIKASNOSTI: rentabilnost, ekonomičnost, pregled raznih mišljenja o efikasnosti, mjerenje efikasnosti proizvodnje; problemi i utjecajni faktori (formule, analize; pokazatelji naturalni, vrijednosni i drugi). Ekonomičnost na razini poduzeća i na nivou zemaljskog gospodarenja. 13. OSNOVE PROIZVODNJE U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU (FONDOVI). Proizvodni i prometni fond obrtnih sredstava (formule za zahtjeve obrtnih sredstava). Fond osnovnih sredstava (karakteristike i struktura). Vrijednost reprodukcije. Vrste investicija i mjerenje njihove efikasnosti (državna, centralna; važne investicije određuje vlada i osigurava kredit, odnosno novčane izvore; ovamo spadaju i grupni orijentacioni zajmovi u vezi s općim kulturno-socijalnim razvitkom, odnosno proširenjem industrijske grane; posebno se svrstavaju poduzetnički krediti kojima je cilj rekonstrukcija proizvodnih uređaja, racionalizacija proizvodnje, proširenje kapaciteta proizvodnje, odnosno ostvarenje bolje strukture vlastite proizvodnje prilagođujući je tržišnoj potra |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 79 <-- 79 --> PDF |
žnji). U toku proučavanja aktualnosti, ekonomičnosti, mogućnosti i realnosti investicija — vrše se izračunavanja, na temelju kojih rezultata se donose odluke. Pri tome, među ostalim, služi se empirijskim formulama i pokazateljima za određivanje dužine vremena kreditiranja, vraćanja, diskontirane sume prinosa, efektivne dohodovne rate i veličine unutrašnje kamatne stope. Obrtna sredstva i njihova brzina obrtanja. Osnovni zahtjev i osnovna efikasnost: relativni pokazatelj razmjera između vrijednosti proizvodnih sredstava i vrijednosti proizvodnje. 14. TEHNIČKI RAZVITAK U ŠUMSKO- DRVNOM PRIVREĐIVANJU. Razvijanje tehnike, tumačenje tehničkog razvitka u šumskom gospodarenju (novosti u radnim sredstvima, tehnologiji i proizvodima). Bit i primjena inovacije (razvitak u količini i kvaliteti). Djelovanje privrednih regulatora na razvitak (država kao centralna vlast izdaje regulatorne propise i stvara razvojni fond). Međusobno djelovanje tehničkog razvitka i cijena, odnosno sistema cijena. Financijski izvori fonda tehničkog razvitka (prihodi od prodaja i amortizacija). Uloga kredita u tehničkom razvitku; okoliš razvojnog predmeta, tendencije, smjer i svrha tehničkog razvitka. Tehnički razvitak i dugoročno, perspektivno planiranje; razvojne koncepcije bave se analizom zadataka s određivanjem razdoblja, ritma i neprekidnosti razvitka. Svrha tehničkog razvitka u šumskom gospodarenju i preradi drva ostvaruje se: U uzgajanju šuma: veći obujam sadnje, smanjivanje broja sadnica po hektaru, smanjivanje broja uzgojnih sječa, jačanje oplemenjivanja drveća, proširivanje sadnje omotanih sadnica, jačanje kontrole standardiziranih sadnica, povećanje mehanizacije, produljenje sezonskih radova, automatizacija pošumljivanja. U iskorišćivanju šuma: povećanje efikasnosti živog rada, uklanjanje teškog fizičkog rada, polučivanje najveće vrijednosti iz posječenog stabla, povećanje primjene deblovne metode; vršenje razmjeravanja i prerezivanja «a šumskom stovarištu. U drvnoj industriji: piljenje sve tanjih trupaca, zbog pomanjkanja potrebnog drva u Evropi; povećanje proizvodnje vlaknatica i iverica; podizanje tehničke razine. 15. GOSPODARENJE ŽIVIM RADOM, NJEGOVO MJERENJE, ANALIZE. Karakteristike rada u proizvodnji i specifičnosti u šumarstvu: u šumarstvu osjeća se manjak radnika; od ukupnog broja radnika u šumsko-drvnoj privredi otpada na šumarstvo 81%, sada 84°/o, na drvnu industriju 10%, sada 7"/o, a na odnosnu trgovinu 9%; u šumskom gospodarenju ima stalnih radnika 66%, sada 72»/», a sezonskih 34a/i», sada 28% i to ženskih stalnih 16´n/i>. a sezonskih 17%»; rad je mehaniziran u rasadnicima oko 60%, pošumljivanjima i uzgajanju 28"/D, sada 50%, iskorišćivanju šuma 50°/», sada 98°/«. Među stalnim radnicima stručno obrazovanih ima oko 40%; taj postotak treba ubuduće povećati, osobito pri radniku univerzalnom i pored strojeva. Mjerenje radnih efekata i normiranje rada (s usavršavanjem) vrši se stalno. Postotak dodatnog vremena ustanovljuje se po formuli p = (E/e — 1) 100, pri čemu »E« označuje faktično utrošenu energiju, »e« dozvoljenu energiju (obično 2,4 kalorije u minuti). Izmjera radnih efekata, faktora rada, kronometrijsko snimanje. Utvrđivanje tehničkih radnih normi. (Postoje platne tarife, one zemaljske te one za svaki djelokrug i vrstu rada — s višom i nižom granicom. Za primjenu služe upute i propisi. Putem kolektivnih ugovora poduzeća ustanovljavaju plaće za mjesec ili sat za pojedince. U tom okviru osobna kategorija je jednaka radnoj kategoriji.) 16. POTROŠNJA DRVA I FAKTORI KOJI NA NJU UTJEČU. Između dva svjetska rata od posječenog drva 15% prerađivala je drvna industrija, oko god. 1975. već preko 50°/o a sada oko 72a/o. Potrošnja drva u industriji i uopće ovi77 |