DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Sum. list CX (1986) 75


A FAGAZDASÄG ÖKONÖMIAI ALAPJAI


(Osnove ekonomike šumsko-drvne privrede)


UREDILI: Dr Keresztesi Belai i Dr Markus Läszlö
AUTORI: Abonyi Istvän-, Dr Bondor Antal, Dessewffy Imre, Haläsz
Aladär, Dr Illyes Benjamin, Dr Keresztesi Be!a, Dr Madas Andras, Dr
Markus Läszlo, Rakonczay Zoltän, Dr Sali Emil, Dr Szabö Käroly, Dr
Szäsz Tibor, Väradi Geza:!


Mezögazdasägi Kiadö — Budapest 1975, str. -239.


Knjiga je napisana prema privrednim 3. STANJE MAĐARSKOG SUMSKOprilikama
Mađarske oko 1975. kao udžbe--DRVNOG GOSPODARENJA (unutarnje i


n:k i priručnik.´1 vanjske povezanosti šumsko-drvnog privU
poglavljima 1—Iß. obrađeni su takoređivanja
Mađarske na osnovi pokazateđer
mjerenje i normiranje rida. organizalja
vrijednosti: učešće šumarstva u privcijski
i planski principi, sistemi reguliraredi
iznosi svega 3"/<>, ali zajedno s prinja
privređivanja i tehničkog razvitka u marnom drvnom industrijom predstavlja


privređivanju drvom. najveću privrednu granu (b´7"/n, danas


U Predgovoru autori navode da zna86%);
potreban joj je relativno mali uvoz,
nost o privređivanju drvom je grana znanajmanji
u šumarstvu). Proizvodi šumarnosti
opće privredne ekonomije. Ona se stva su neophodni i imaju određeni ka


rakter u narodnoj privredi zemlje. Tu ni


bavi djelovanjem objektivnih privrednih
su obuhvaćene općedruštvene (nemate


zakona u oblastima šumskog gospodarenja,


rijalne) vrijednosti šuma (za rekreaciju,


prerade drva i trgovine drvom. Ona ima


zaštitu prirode i dr.). Za šumarstvo Ma


vezu s mnogim granama znanosti, u pr


đarske nepovoljno je što se ono cijeni je


vom redu sa znanostima šumarstva.


dino po učešću u privredi, i to na te


Na tom temelju knjiga donosi pri


melju nedovoljno realnih podataka u na


kazivanje najvažnijih principa i tema u


turi i vrijednosti.


slijedećim poglavljima.


1. POVIJEST ŠUMARSKE EKONOMI4.
FUNKCIJE SUMA: proizvodnja, zaKE
U MAĐARSKOJ (Dietrich, Greiner. štita ljudskog okoliša, mjesto za oporavWagner,
Divald, Bedö, Kaän, Lessenyi). ljanje čovjeka; prema konzervativnom i
2. POTROŠNJA I PROIZVODNJA DRsocijalističkom
shvaćanju.
VNIH SORTIMENATA (DRVA) I ZlVA 5. RAČUNANJE VRIJEDNOSTI SUDRVNA
ZALIHA U SVIJETU (statistika MA: vrijednosti šuma, vrijednosti pojediod
god. 1969. i prognoza do god. 2000). nih funkcija šuma, diferencijalna zemljiš1)
Od godine 1975. dopisni, a od godine 1983, redovni član Mađarske akademije znanosti.
2) Studirao je na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu te diplomirao godine 1935. — kao Stevo Ruff (primjedba uredništva).
3) Autori koji su navedeni — svi su diplomirani inženjeri šumarstva (u Mađarskoj se
redovito takve titule ne navode).
4) Autor ovog prikaza — uz brojčane podatke iz prikazane knjige — pod »danas« ili
»sada« naveo je i vlastite podatke iz godine 1985.


75




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 78     <-- 78 -->        PDF

na renta, cijena drva na panju, cijena koštanja
šumske sastojine; vrijednosti zemljišta
i šumskih sastojina po klasičnom
računanju; šumska kamatna stopa; računanje
šumskih šteta (odšteta); vrijednost
funkcija šuma za blagostanje (opće dobro)
— mišljenja i podaci Trompa, Ph.
Saint Marca, Van Miegroeta, Gala, Keresztesia.


C. ŠUMSKO-DRVNA PROIZVODNJA.
Njezine karakteristike. Srednja sječna starost
iznosi 50, sada 70 godina. Najniža je
kod bagrema (32 god.), a najviša kod bukve
(95 god.). Opisi drvnih zaliha, sjemenarstva,
rasadnika, po.šumljivanja, uzgajanja,
proreda, sječa.
7. KARAKTERISTIKE SUMA U MAĐARSKOJ:
šumovitost 16%, sada 18»/o;
površine šuma u raznim pokrajinama, drvne
zalihe u pojedinim dobnim razredima,
zrelost šuma za sječu.
8. PRERADA DRVA. U okviru šumskih
gospodarstava (grane, struktura ltd.).
Primarna drvna industrija (pilane, proizvodnja
furnira, šperploča, iverica, vlaknatica
ltd.; njihova mehanizacija i automatizacija).
Sekundarna drvna industrija
(industrija celuloze i papira, građevna
stolarija, industrija pokućstva, proizvodnja
ambalaže, sanduka i buradi; stanje u
Mađarskoj, njihov nedovoljan razvitak).
Princip zamjenjivanja drvnih proizvoda
četinjača i njegovo djelovanje na drvnu
industriju.
9. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE.
Najviši organi šumsko-drvnog gospodarenja
(Ministarstvo poljoprivrede, ostala ministarstva,
Zemaljski ured za planiranje,
Zemaljski uredi za upravu voda i zaštitu
prirode). Srednji organi šumsko-drvnog
privređivanja (državne šumske taksacije,
šumska nadzorništva; državna gospodarstva
sa šumarijama, šumarska poduzeća
za sporedne šumske proizvode, za šumsku
kemiju; drvnoindustrijska poduzeća; županijski
savjeti). Organizacijske jedinice
(šumarije, pogoni, tvornice, zemljišne zadruge).
10. PLANSKO UPRAVLJANJE SUMSKO-
DRVNOM PRIVREDOM: planske odredbe,
ciljevi gospodarenja, prognoze, dugoročni
i kratkoročni planovi.
11. SISTEMI REGULIRANJA PRIVREĐIVANJA.
Načela osnovnih reguliranja
centralnih vlasti. Sustav cijena, tipovi:
proizvodna cijena, cijene vanjske trgovine,
oblici potrošnih cijena. Cijene drva i
njihova razina: osnovna cijena, cijena koštanja,
cijena na panju. Sastav cijena (posebno
troškovi društvenog značaja) i njihova
struktura. Cijene u zemlji i u inozemstvu.
Fond za održavanje šuma. Sistem
šumske takse. Obračunavanje fonda u vezi
s pošumljivanjem. Sistem dotacija, posebno
državnih; odbici, porezi. Reguliranje
prometa drvnih šumskih proizvoda.
Unutrašnja i vanjska trgovina. Reguliranje
poduzetničkih dohodaka i plaća. Reguliranje
investicija i proizvodnih sredstava.
12. EFIKASNOST I FAKTORI EFIKASNOSTI:
rentabilnost, ekonomičnost,
pregled raznih mišljenja o efikasnosti,
mjerenje efikasnosti proizvodnje; problemi
i utjecajni faktori (formule, analize;
pokazatelji naturalni, vrijednosni i drugi).
Ekonomičnost na razini poduzeća i
na nivou zemaljskog gospodarenja.
13. OSNOVE PROIZVODNJE U ŠUMSKOM
GOSPODARSTVU (FONDOVI). Proizvodni
i prometni fond obrtnih sredstava
(formule za zahtjeve obrtnih sredstava).
Fond osnovnih sredstava (karakteristike
i struktura). Vrijednost reprodukcije.
Vrste investicija i mjerenje njihove efikasnosti
(državna, centralna; važne investicije
određuje vlada i osigurava kredit,
odnosno novčane izvore; ovamo spadaju
i grupni orijentacioni zajmovi u vezi
s općim kulturno-socijalnim razvitkom,
odnosno proširenjem industrijske grane;
posebno se svrstavaju poduzetnički krediti
kojima je cilj rekonstrukcija proizvodnih
uređaja, racionalizacija proizvodnje,
proširenje kapaciteta proizvodnje, odnosno
ostvarenje bolje strukture vlastite proizvodnje
prilagođujući je tržišnoj potra


ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 79     <-- 79 -->        PDF

žnji). U toku proučavanja aktualnosti, ekonomičnosti,
mogućnosti i realnosti investicija
— vrše se izračunavanja, na temelju
kojih rezultata se donose odluke.
Pri tome, među ostalim, služi se empirijskim
formulama i pokazateljima za određivanje
dužine vremena kreditiranja,
vraćanja, diskontirane sume prinosa, efektivne
dohodovne rate i veličine unutrašnje
kamatne stope. Obrtna sredstva i njihova
brzina obrtanja. Osnovni zahtjev i
osnovna efikasnost: relativni pokazatelj
razmjera između vrijednosti proizvodnih
sredstava i vrijednosti proizvodnje.


14. TEHNIČKI RAZVITAK U ŠUMSKO-
DRVNOM PRIVREĐIVANJU. Razvijanje
tehnike, tumačenje tehničkog
razvitka u šumskom gospodarenju (novosti
u radnim sredstvima, tehnologiji
i proizvodima). Bit i primjena inovacije
(razvitak u količini i kvaliteti).
Djelovanje privrednih regulatora na razvitak
(država kao centralna vlast izdaje
regulatorne propise i stvara razvojni
fond). Međusobno djelovanje tehničkog
razvitka i cijena, odnosno sistema cijena.
Financijski izvori fonda tehničkog razvitka
(prihodi od prodaja i amortizacija).
Uloga kredita u tehničkom razvitku; okoliš
razvojnog predmeta, tendencije, smjer
i svrha tehničkog razvitka. Tehnički razvitak
i dugoročno, perspektivno planiranje;
razvojne koncepcije bave se analizom
zadataka s određivanjem razdoblja,
ritma i neprekidnosti razvitka. Svrha tehničkog
razvitka u šumskom gospodarenju
i preradi drva ostvaruje se: U uzgajanju
šuma: veći obujam sadnje, smanjivanje
broja sadnica po hektaru, smanjivanje
broja uzgojnih sječa, jačanje
oplemenjivanja drveća, proširivanje sadnje
omotanih sadnica, jačanje kontrole
standardiziranih sadnica, povećanje mehanizacije,
produljenje sezonskih radova,
automatizacija pošumljivanja. U iskorišćivanju
šuma: povećanje efikasnosti živog
rada, uklanjanje teškog fizičkog rada,
polučivanje najveće vrijednosti iz
posječenog stabla, povećanje primjene deblovne
metode; vršenje razmjeravanja i
prerezivanja «a šumskom stovarištu. U
drvnoj industriji: piljenje sve tanjih trupaca,
zbog pomanjkanja potrebnog drva
u Evropi; povećanje proizvodnje vlaknatica
i iverica; podizanje tehničke razine.


15. GOSPODARENJE ŽIVIM RADOM,
NJEGOVO MJERENJE, ANALIZE. Karakteristike
rada u proizvodnji i specifičnosti
u šumarstvu: u šumarstvu osjeća
se manjak radnika; od ukupnog broja
radnika u šumsko-drvnoj privredi otpada
na šumarstvo 81%, sada 84°/o, na
drvnu industriju 10%, sada 7"/o, a na
odnosnu trgovinu 9%; u šumskom gospodarenju
ima stalnih radnika 66%, sada
72»/», a sezonskih 34a/i», sada 28% i to
ženskih stalnih 16´n/i>. a sezonskih 17%»;
rad je mehaniziran u rasadnicima oko
60%, pošumljivanjima i uzgajanju
28"/D, sada 50%, iskorišćivanju šuma 50°/»,
sada 98°/«. Među stalnim radnicima stručno
obrazovanih ima oko 40%; taj postotak
treba ubuduće povećati, osobito pri
radniku univerzalnom i pored strojeva.
Mjerenje radnih efekata i normiranje
rada (s usavršavanjem) vrši se stalno.
Postotak dodatnog vremena ustanovljuje
se po formuli p = (E/e — 1) 100, pri
čemu »E« označuje faktično utrošenu energiju,
»e« dozvoljenu energiju (obično
2,4 kalorije u minuti). Izmjera radnih
efekata, faktora rada, kronometrijsko snimanje.
Utvrđivanje tehničkih radnih normi.
(Postoje platne tarife, one zemaljske
te one za svaki djelokrug i vrstu
rada — s višom i nižom granicom. Za
primjenu služe upute i propisi. Putem
kolektivnih ugovora poduzeća ustanovljavaju
plaće za mjesec ili sat za pojedince.
U tom okviru osobna kategorija je
jednaka radnoj kategoriji.)
16. POTROŠNJA DRVA I FAKTORI
KOJI NA NJU UTJEČU. Između dva
svjetska rata od posječenog drva 15%
prerađivala je drvna industrija, oko god.
1975. već preko 50°/o a sada oko 72a/o.
Potrošnja drva u industriji i uopće ovi77