DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 7 <-- 7 --> PDF |
UDK (630*232.4:582.47:631.811.9). 001 Šum. list CX (1986) 5 UTJECAJ BIOGENIH ELEMENATA NA USPIJEVANJE TRI VRSTE ČETINJAČA Nikola KOMLENOVIĆ i Petar RASTOVSKI SAŽETAK. Tijekom dvije vegetacijske sezone istraživan je utjecaj dušičnog, fosfornog i kalijevih gnojiva te kalcijskog karbonata na uspijevanje biljaka obične smreke (Picea abies Karst.), običnog bora (Pinus sylvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arn.). N, P i K-gnojiva pozitivno su djelovala na ishy-anu i rast sve tri istraživane vrste. Primjena CaCO\, posebno u višim dozama, prouzročila je poremetnju u ishrani i zaostajanje u rastu biljaka, najviše kod smreke, a najmanje kod crnog bora. Niska doza Ca CO\ u drugoj je vegetacijskoj sezoni pozitivno utjecala na ishranu biljaka crnog bora. Ključne riječi: obična smreka, obični bor, crni bor, mineralna gnojiva, ishrana, rast. UVOD Kod proizvodnje šumskih sadnica s obloženim korijenovim sistemom koriste se različiti supstrati. Od njih se prvenstveno zahtjeva da imaju povoljna vodozračna svojstva i malu specifičnu težinu (BRIX i VAN DRISCHE 1974, ANTIĆ i MANClC 1978). Kemijska svojstva, posebno reakcija supstrata, također su vrlo značajna (ANTIĆ i MANClC 1978, KOMLENOVIĆ i NEDOVIĆ 1979, TINUS and Me DONALD 1979 i dr.). Visok kapacitet sorpčije, sposobnost za izmjenu kationa, armiranost i dr. su daljnja svojstva koja se zahtijevaju od kvalitetnih supstrata. Navedenim karakteristikama najviše se približavaju treseti pa se oni i najčešće koriste u rasadničkoj kontejnerskoj proizvodnji. Primjenjuju se međutim i mnogi drugi supstrati, prirodni i umjetni. Svi navedeni supstrati općenito su slabo opskrbljeni biljnim hranivima pa problematici ishrane valja posvetiti izuzetnu pažnju (KOMLENOVIĆ et al. 1980, 83. 84. TINUS 1974, * Dr Nikola Komlenović, Dr Petar Rastovski Šumarski institut Jastrebarsko Istraživanja su financirali Poslovna zajednica Exportdrvo i SIZ-IV za znanost. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ANTIĆ i MANClC 1978. i dr.). U našim istraživanjima proučavan je utjecaj primjenjenog dušika, fosfora i kalija na rast i ishranu tri vrste četinjača na dvije vrste treseta (Bos. Grahovo i Poljska). Na tresetu iz Poljske proučavano je i djelovanje različitih doza CaCO;i na uspijevanje obične smreke te običnog i crnog bora. METODE RADA Tijekom dvije godine u kontejnerima iz tvrde plastike uzgajane su biljke obične smreke (Picea abies Karst.), običnog bora (Pinus silvestris L.) i crnog bora (Pinus nigra Arn). Kao sjetveni supstrati bili su primijenjeni treset iz Poljske i treset iz Bos. Grahova. Njihova kemijska svojstva daju se u rezultatima istraživanja. U pokusu sa tresetom iz Poljske bila su zastupljena slijedeća tretiranja: bez gnojidbe, NPK-gnojidba, NPK-gnojidba + 2,4 i 8 kg CaCO;/m3 treseta. Kod treseta iz Bos. Grahova pored kontrole provedeno je NPK tretiranje s kalijem u sulfatnom te kalijem u kloridnom obliku. Vrste i doze NPK-gnojiva bile su iste kao u nekim našim ranijim pokusima (KOMLENOVIĆ i sur. 1980). Registracija visinskog i debljinskog rasta biljaka te uzimanje uzoraka supstrata i iglica za kemijske analize provedena je na kraju prve i druge vegetacijske sezone. Kemijske metode i analiza uzoraka supstrata i biljne suhe tvari provedena su prema postupcima opisanim u našim ranijim radovima (KOMLENOVIĆ i sur. 1980.) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 9 <-- 9 --> PDF |
7 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 10 <-- 10 --> PDF |
cS |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 11 <-- 11 --> PDF |
9 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 12 <-- 12 --> PDF |
REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM NPK-gnojidba pozitivno je utjecala na rast proučavanih vrsta drveća na oba supstrata (SI. 1—7). Pri tome je u supstratu registriran snažan porast fiziološki aktivnog fosfora, te umjeren porast sadržaja pristupačnog kalija (Tab. 1 i Tab. 2). Tab. 1. Kemijska svojstva supstrata nakon prve godine Tab. 2. Kemijska svojstva supstrata nakon druge godine |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Tab. 3. Koncentracije hraniva u iglicama nakon prve godine |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Primjenjena gnojidba dušikom, fosforom i kalijem odrazila se u većini slučajeva u porastu odgovarajućih koncentracija u iglicama (Tab. 3 i Tab. 4). Samo u nekim slučajevima došlo je do pada N-koncentracije kod tretiranih biljaka. To se može objasniti efektom razblaživanja kao posljedica snažnog porasta biomase uzrokovanog pozitivnim utjecajem drugih primjenjenih hraniva (fosfor i kalij). Takvo je djelovanje registrirano i kod kemijskog sastava supstrata i biljne tvari. U tretiranjima s kalijevim kloridom u p´okusu s tresetom iz Bos. Grahova utvrđen je značajno sporiji rast biljaka s obzirom |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 15 <-- 15 --> PDF |
na tretiranje kalijevim sulfatom. Ova je razlika bila najjače izražena kod smreke. Primjena CaCO:!, posebno u višim dozama, u cilju povećanja reakcije treseta iz Poljske utjecala je na zaostajanje u rastu biljaka prvenstveno kod obične smreke. Kod crnog bora samo je najviša doza kalcijskog karbonata depresivno djelovala na produkciju biomase. Nakon prve vegetacije u tretiranjima s CaCO:> utvrđen je manji sadržaj dušika i cinka u iglicama svih istraživanih vrsta drveća. Ovu smo pojavu utvrdili i objasnili i u nekim našim drugim radovima (KOMLENOVIĆ 1982). Primijenjeni kalicijski karbonat utjecao je na pad koncentracije fosfora u iglicama borova dok su kod smreke te koncentracije porasle. To bi se moglo objasniti time da borovi imaju veću sposobnost usvajanja Al i Fe-fosfata, a što je u skladu s rezultatima nekih naših ranijih istraživanja (ANIĆ i KOMLENOVIĆ 1983). Primjena kalcija snažno je utjecaja na porast reakcije supstrata i njegovih koncentracija u iglicama. Slični odnosi zadržali su se i u drugoj godini, s tim da je kod crnog bora na kraju druge vegetacije u tretiranjima s CaCO:j registriran porast N-koncentracija. Istovremeno je kod ove vrste bila povoljnija ishrana fosforom i kalijem što pokazuje da je crni bor svladao šok iz prve godiner te da niže doze apliciranog kalcija povoljno djeluju na njegovo uspijevanje. Ovaj bi se fenomen mogao objasniti rezultatima istraživanja Chevaliera i sur. (1976) koji smatraju da su crni bor i neke druge vrste samo više manje tolerantne prema visokom sadržaju CaCO:1 u supstratu i da se ta tolerantnost zasniva na prisustvu mikorize. Jednogodišnje biljke crnog bora kod kojih je slabije razvijena mikoriza teže podnose visoke doze kalcijskog karbonata od dvogodišnjih biljaka kod kojih je utvrđena dobro razvijena mikoriza. U drugoj godini u tretiranju s CaCO;1 došlo je do vrlo jasno izraženog pada koncentracija željeza u iglicama crnog bora. Općenito je poznato da se pristupačnost željeza sa porastom reakcije supstrata smanjuje (ANIĆ 1984). Naši rezultati pokazuju da neutralizaciji sjetvenog supstrata valja prilaziti selektivno i oprezno. Doze CaCO:! trebaju biti niže, a između njegove primjene i sjetve treba proći određen period. Ukupno količinu CaCO> valjalo bi raspodijelit na više obroka. Kod razmatranja ove problematike mora se računati i s činjenicom da voda za zalijevanje može sadržati značajne količine kalcija i drugih baza. ZAKLJUČCI Kvalitetne sadnice četinjača mogu se proizvesti na proučavanim sjetvenim supstratima samo uz odgovarajuću ishranu. Primjenjena dušična, fosforna i kalijeva gnojiva povoljno su utjecala na ishranu i rast biljaka te promjene kemijskog sastava supstrata. Primjena kalijeva sulfata dala je bolje rezultate nego primjena kalijeva klorida kod istraživanih četinjača. Najveća razlika utvrđena je kod smreke, a najmanja kod crnog bora. Primjena CaCO,, posebno u višim dozama, dovela je do poremetnje u ishrani i rastu prvenstveno kod obične smreke. Naši rezultati pokazuju da smanjenju kiselosti supstrata za uzgoj šumskih vrsta treba prilaziti selektivno i oprezno. Pri tome se mora uzeti u račun i kemijski sastav zalivne vode. 13 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 16 <-- 16 --> PDF |
LITERATURA A n i ć. .1. (1984): Problemi deficiencije željeza u intenzivnoj biljnoj proizvodnji. IV Seminar Jug. društva za fiziologiju biljaka, Beograd. A n i ć, J., Komlenović , N. (1983): Utjecaj različitog oblika fosfora na ishranu biljaka običnog bora (Pinus sylvestris L.). Šumarski list, 7—8, 1983. A n t i ć, M. Mančić , A. (1978a): Uporedne karakteristike treseta i drugih supstrata značajnih za kontejnersku proizvodnju šumskih sadnica. Jug. poljoprivredno šumarski centar, Beograd. Ant i ć, M., Mančić , A. (1978b): Savremeni sistemi ishrane i prihranjivanja šumskih sadnica pri kontejnerskom načinu proizvodnje. Jug. poljoprivredno šumarski centar, Beograd. B r i x, H., Driesch e R. van (1974): Mineral nutrition of container growth tree seedlings, Great Plains Agricultural Conncil Publication No 68. Chevalier, G., Clement, A., G a r b a y e, J., Let aeon, F., M o n s i a n, D. (1976): Calcium carbonate in coniferous trees: Influenze of ectomycorhizae on nitrogen metabolism and cationic nutrition. XVI IUFRO World Congress, Division II Norway. Komlenović , N. (1980: Prilog poznavanju kloroze borovca (Pinus strobus L.) na karbonatnim tlima, Agrohemija 1—2. Komlenović, N. Nedović. V. (1979): Uspijevanje biljaka običnog bora [Pinussylvestris L.) i obične smreke (Picea abies Karst.) s obzirom na neka svojstva supstrata. Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zagreb. Komlenović, N., R a s t o v s k i, P., M a r k o j a, Đ. (1980): Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch, et Gr.) i brucijskog bora (Pinus brutica Ten.) s obzirom na upotrebljene supstrate i mineralna gnojiva. Šumarski list, 11—12, 1980. Komlenović, N, Rastovski, P., M a r k o j a, Đ. (1983): Istraživanje utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveća i grmlja. Šumarski list, 3—4, 1983. Ti n us, R. W., Me Donal d S. E. (1979): How to grow tree seedlings in containers in greenhouses. Rocky mountain forest and range experiment station. Influence of Bioelements on the Growth of Three Coniferous Species Summary Good quality coniferous seedlings were produced on the investigated substrata by proper nutrition. The applied nitrogen, phosphorus and potassium fertilizers had a positive effect on the nutrition and growth o the plants and improved the chemical properties of the substrata. The aplication of K2S04 produced better results than the treatment with KCl in the investigated species. The highest difference was observed in the Norway spruce and the smallest in the black pine. The added CaCO.j especially in lager quantities, produced the most significant nutrition and growth disturbances in the Norway spruce. The resultes suggested that acidity reduction of the substratum should be selective and gradual. The chemical properties of the irrigation water should be taken into consideration. |