DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 69 <-- 69 --> PDF |
13. U Šumarskom institutu Jastrebarsko potrebno je hitno osnovati znanstveni centar s ciljem da razvija protupožarnu preventivu i proučava represivne mjere zaštite šuma od požara radi primjene u praksi domaćih i stranih znanstvenih dostignuća iz tog područja. 14. Kod provođenja represivnih mjera kod pojave šumskog požara neophodno je uključiti šumarske stručnjake čije sudjelovanje je nužno u donošenju odluka o poduzimanju mjera prilikom gašenja požara. U područjima s dobro organiziranom šumarskom službom, akcijom gašenja šumskog požara rukovodi šumarski inženjer (stručna podloga za taj posao). 15. U područjima velike opasnosti od pojave šumskog požara treba izgraditi male hidroakumulacije što bi pružalo mogućnost brze intervencije. 16. Preventivne mjere zaštite od požara nužno je provoditi kako u šumskim tako u poljoprivrednim površinama, u urbanim sredinama koje graniče sa šumom (deponije smeća i dr.), u turizmu (nedovoljna pažnja turista u šumi, kampu i dr.), u elektroprivredi (neispravni vodovi) i dr. 17. Uz dobro organiziranu zaštitu od nenamjerno izazvanih požara posebnu pažnju treba obratiti namjernom izazivanju požara i u tom smislu organizirati preventivu. 18. Prijedlozi da se radi smanjenja opasnosti od požara odnosno radi čišćenja šume uvede paša stoke sitnog zuba (pretežno se misli na kozu), predstavlja za šume današnje strukture, veliku opasnost za njezin opstanak. U težnji postizanja trajne ume listača (jedina prava stručna alternativa), veći dio šumskog fonda priobalnog područja, nalazi se u razvojnom stadiju kada je paša u šumi vrlo štetna. Velike štete nastaju od paše u opožarenim šumskim površinama pomlađenim od sjemena izogrene stare borove kulture. Poslije požarenja u tim površinama stvaraju se kraške kamenjare. 19. Radi cjelokupnog upoznavanja kompleksnosti problematike ovogodišnjih šumskih požara u SR Hrvatskoj i predlaganja hitnih mjera, predlaže se imenovanje stručne komisije koja treba obići glavna opožarena područja. U Zagrebu. 25. 9. 1985. ČLANOVI KOMISIJE: Prof. dr Dušan Klepac, prof, dr Branimir Prpić, prof, dr Đuro Rauš, prof, dr Slavko Matić, prof, dr Sime Meštrović, prof, dr Ankica Pranjić, prof, dr Ante Krstinić. mr inž. Ante Tomašević. PRENIJETO PIROMANIJA NEMARNOSTI Sunčani, posve ljetni dani ovogodišnjeg listopada zadržali su na Jadranu dosta turista i zato još nisu zbrojeni svi posjetioci i nije gotova financijska bilanca sezone. Ali strašna slika pustoši što su je ostavili požari već izlazi na vidjek). Ovih je dana Operativna grupa za koordinaciju gašenja šumskih požara u Štabu civilne zaštite Zajednice općina Split objavila svoje nalaze o požarima u dalmatinskom kršu od 15. lipnja do 28. kolovoza. Nalaze koji se ne mogu čitati mirno, bez nelagode. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Pogledajmo kako izgleda prvi niz objelodanjenih činjenica. U najtoplijim i od požara najopasnijim mjesecima šume su planule 310 puta i opustošeno je 11.000 hektara ponajviše pod borovinom i makijom. Šteta se procjenjuje na gotovo dvije milijarde. Na privatnom posjedu dvostruko je veća, nego na društvenom. A što je s uzrocima požara? Izazvani su paljenjem korova i strništa. Takvih je bilo 33, a na taj način buknuo je i onaj na Korčuli koji je opustošio 3897 hektara šume i maslinika. Plamen se zatim širio iz zapaljenih deponija smeća. Dogodilo se to 11 puta, a ti su požari samo kod Trogira i Biiograda pretvorili u pepeo svu vegetaciju na 172 hektara. Požari su zatim nastajali varničenjem dalekovoda, udarom groma i iskrom iz vlakova (11 slučajeva), dječjom igrom i odbačenom šibicom (na 6 mjesta), pa opušcima, loženjem vatre i još mnogim drugim neopreznostima. U nalazima se dalje kaže da se osnovano sumnja da su u 6 slučajeva požari bili namjerno izazvani, ali su srećom pravovremeno uočeni i tako nisu nanijeli velike štete. Protiv osumnjičenih osoba vodi se krivični postupak. Neke je požare na dalmatinski krš donio vjetar iz susjedne Bosne i Hercegovine, a na Hvaru je jedan veMki požar izazvala nepažnja radnika. Tako stoje stvari. Korov se pali usred ljeta, a kazne su za to simbolične, iznose samo 1500 dinara. Deponije smeća nitko ne drži pod kontrolom, kamoli da se brine o tome da one moraju biti zasute zemljom. Dalekovodi se sagrade i kasnije nitko ne obraća pažnju na grane koje ih dodiruju i njišući se izazivaju varničenja. Željeznica je dužna uz prugu očistiti vegetaciju, ali je tu obavezu lako zaboravila... Tolike nebrige, a tolike vrućine. Ne, ništa se slučajno ne zbiva na ovom svijetu. Strašno, preskupo iskustvo ovogodišnje sezone prisiljava nas da se s nekim istinama najozbiljnije suočimo. Pokazuje se da se do sada više radilo na takozvanim operativnim planovima snaga i sredstava za gašenje požara, nego na životnijim pripremama suzbijanja požara kad se oni pojave. I djeci je, naime, jasno da je mala korist i od najbolje skrojenog plana, od skupova i podučavanja ljudi u općinskim središtima kako da u kritičnom trenutku ostvaruju taj plan kad se ništa ne razgovara s poljoprivrednicima i nitko ne kontrolira paljenje korova i smeća. Život i događaje vraški je teško planirati, a nemarnost je grozni piroman. To su naše nenaučene, jednostavne, a tako skupe lekcije. Zagrebački dnevnik »Vjesnik« od 13. 10. 1985., str. 4. PKFSKUPA POUKA U vrijeme ove duge, nezapamćene suše od koje je gotovo svo raslinje postalo suho kao slama na gumnu, te i sama zemlja gotovo da bi gorjela, nije čudno da se pomiješani s vijestima o svakodnevnom orgijanju požara svakog dana čitaju i čuju javni apeli da se ne pali otvorena vatra, pogotovo ne na poljima i u blizini šuma. Opće je uvjerenje da su potpaljivači korova (unatoč zabrana) u pravilu ili neuki primitivci ili asocijami elementi, kojima ti pozivi na razum ne znače ništa. U jednom od posljednjih požara u općini Pula, u blizini sela Marčana, u izazivače šumskih požara uključio se čak i jedan vlasnik odvjetničkog ureda, a to znači onaj tko bi trebao dobro poznavati propise i pridržavati ih se. Ovo je još jedan od bezbrojnih primjera, kako slijepo sebičnjaštvo koje vodeći računa o svojim interesima, lako može izazvati štete katastrofalnih razmjera. Hoće li netko iz toga izvući odgovarajuće pouke? Silvano BLAŽINA, Marčana Zagrebački dnevnih »Vjesnik« od 04. 11. 1985., str. 5. |