DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 63 <-- 63 --> PDF |
AKTUALNO DVA DOKUMENTA O ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA (Saborski i Šumarskog fakulteta u Zagrebu) Oba dokumenta odnose se na zaštitu od požara u primorsko-otočnom dijelu SR Hrvatske. Poticaj su dali požari u 1985. godini, kojih je te godine bilo dva do tri puta više nego li nekoliko prethodnih godina.i Evo brojčanih podataka: Za 1985. godinu karakteristično je, da je bilo čak 23 višednevna požara i, prema tome, velikih razmjera.- Stoga se problematika šumskih požara razmatrala i u Saboru, u sva tri vijeća (Vijeću udruženog rada, Vijeću općina i Društveno političkom vijeću), 7. studenoga 1985., koji je zaključio da se za narednu sjednicu pripremi prijedlog zaključaka kao osnova za rješavanje bitnih pitanja i problema u oblasti zaštite šuma od požara. Prijedlog zaključaka izradio je Odbor za općenarodnu obranu i društvenu zaštitu, kojeg su sva tri Vijeća prihvatila na sjednicama 26. prosinca 1985. godine. Taj dokument objavljen je i u »Delegatskom vjesniku« br. 328. od 23. siječnja 1986. ogdine. Drugi je dokument sa Simpozija »Gospodarenje mediteranskim šumama Sfl Hrvatske«, održanom 8. do 11. listopada 1985. godine. Saborski dokument o zaštiti šuma od požara KONSTATACIJE 1. Požari u šumama i na ostalom otvorenom prostoru ove su godine u SR Hrvatskoj odnijeli i ljudske živote te, uz veliku brojčanu učestalost, pričinili znatne materijalne štete i izazvali velike društvene i političke posljedice. 1) Veliki šumski požari u 1985. godini harali su i u drugim mediteranskim zemljama te u Sjevernoj Americi. U devet saveznih država Amerike i u dijelu Kanade serija požara počela je već 27. lipnja i poharačila stotine tisuća hektara šuma i oranica te prisilala na evakuaciju više tisuća žitelja naseljenih na liniji požara. Dnevni troškovi gašenja u USA dostizali su do 8,5 milijuna dolara. 2) Suzbijanje požara ometali su i jaki vjetrovi, koji su već lokalizirane ponovno razbuktavali a užarene češere alepskog bora prebacivali iza linije obrane, pa i u kućna dvorišta (na pr. u Blatu na Korčuli). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 64 <-- 64 --> PDF |
2. Dostignut stupanj naše ukupne društvene samozaštite organiziranosti, a u tom dijelu i sistem protupožarne zaštite, omogućio je uz izuzetno zalaganje radnih ljudi i građana s ugroženih područja da se u najkraćem vremenu savlada više od 96 posto požara, od kojih su neki mogli imati i nesagledive posljedice u ljudskim žrtvama i opsegu materijalnih šteta. Radnim ljudima i građanima, pripadnicima službe organa unutrašnjih poslova i oružanih snaga, a posebno civilnoj zaštiti i vatrogasnim jedinicama potrebno je. stoga, odati puno društveno priznanje za samoprijegoran i često vrlo opasan angažman na gašenju požara u šumama ove godine. 3. Cijeli kompleks oblasti zaštite od požara potrebno je bolje organizirati i doraditi način sistemskog rješavanja pitanja njihova tinanciranja radi efikasnijeg djelovanja svih koji se bave zaštitom od požara. Posebno treba pojačati politiku gonjenja prema utvrđenim činiocima požara kao i prema pojedincima, organima ili organizacijama koje su odgovorne za zaštitu šuma od požara. 4. Velik broj požara u šumama ove godine gasen je primjenom neadekvatnih tehničkih sredstava i s nedovoljno odgovarajuće opreme, a ispoljene su i slabosti organizacijskog karaktera. Posebno se nezadovoljstvo može ispoljiti u pogledu stanja organiziranosti zaštite šuma od požara i to prvenstveno u primjeni preventivnih mjera i akcija što je sve, uz izuzetne vremenske prilike, pogodovalo izbijanju i širenju šumskih požara i otežavalo akcije njihova gašenja, pogotovo na nepristupačnim terenima. 5. Proces podruštvljavanja u oblasti zaštite od požara, kao bitne komponente cjelokupnog sistema društvene samozaštite, treba dalje jačati i unapređivati, pri čemu je nezamjenjiva uloga Socijalističkog saveza radnog naroda i drugih društveno- političkih i društvenih organizacija, te odgojno-obrazovnih i drugih institucije koje svojom aktivnošću mogu i moraju u najvećoj mjeri mobilizaeijski djelovati u tom pravcu. 6. Izvršavanje zakona i drugih propisa, zatim zaključaka Izvršnog vijeća Sabora i zaključaka Sabor SR Hrvatske, te zaključaka Republičke konferencije SS RNH u oblasti zaštite od požara mora postati dio svakodnevnih poslova i zadataka svakog subjekta odgovornog za stanje zaštite od požara u određenoj oblasti. a šumama posebno, i u tom smislu potrebno je mijenjati i dosadašnje ponašanje i odnos prema tim. za društvo u cjelini, značajnim pitanjima. 7. Sabor SR Hrvatske raspravljat će ubuduće najmanje jednom godišnje e stanju i problemima u oblasti zaštite od požara i o poduzetim mjerama te, u okviru svojih ustavnih ovlaštenja, donositi potrebne odluke, zakone i druge akte. ZAKLJUČCI 1. Polazeći od saznaja da nema uspješne ni pravovremene akcije te efikasnih rezultata u sprečavanju nastajanja, gašenju i suzbijanju širenja požara u šumama i na ostalom otvorenom prostoru bez dobro orgniziranog, tehnički opremljenoga i kadrovski osposobljenog sistema zaštite od požara, dužnost je svih organiziranih socijalističkih snaga da stalnom i svjesnom društvenom aktivnošću pridonose razvijanju i unapređivanju stanja u oblasti zaštite od požara kao bitnog dijela cjelokupnog sistema društvene samozaštite. Skupštine društveno-političkih zajednica i skupštine odgovarajućih samoupravnih interesnih zajednica, organizacije udruženog rada i druge samoupravne organizacije i zajednice, nadležni organi uprave i ostali korisnici društvenih sredstava 62 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 65 <-- 65 --> PDF |
za zaštitu od požara u toj oblasti moraju striktno provoditi odredbe zakona i drugih propisa u svojoj aktivnosti u protupožarnoj zaštiti, a za stanje u toj oblasti snositi punu društvenu odgovornost. 2. Efikasnu zaštitu ljudi i društvenih vrijednosti od požara moguće je društveno organizirati i provoditi samo dobrim i pravovremenim preventivnim aktivnostima, podizanjem općeg nivoa protupožarne kulture, jačanjem i razvijanjem sistema drutvene samozaštite i ulaganjima u obučavanje kadrova, te nabavku tehničke i protupožarne opreme. Obaveza je i dužnost skupština društveno-političkih zajednica da raspravljaju o stanju i problemima zaštite šuma i ostaloga otvorenog prostora na svom području od požara te da organiziraju sistem i oblike zaštite od požara primjerene specifičnostima njihova područja. U svim društveno-političkim zajednicama potrebno je izvršiti procjenu ugroženosti, te izraditi konkretne i detaljne programe postupanja u svim situacijama značajnijm za zaštitu od požara vodeći prvenstveno računa o zaštiti ljudskih života i materijalnih vrijednosti društva. 3. Posebno se obavezuju skupštine društveno-političkih zajednica, da, u skladu sa složenošću i opsegom poslova i zadataka u organiziranju, osposobljavanju, razvijanju i unapređivanju sistema zaštite od požara, jačaju štabove civilne zaštite kao mjesta gdje se koordiniraju akcije u oblasti zaštite od požara kako bi radni ljudi i građani organizirani u mjesnim zajednicama. OUR-ima i drugim samoupravnim organizacijama i zajednicama te specijalizirane radne organizacije i društva za protupožarnu zaštitu mogli u uvjetima nastajanja, širenja i sprečavanja požara djelovati kao jedinstvene organizirane snage civilne zaštite. 4. U pripremi za zaštitu šuma i ostalog otvorenog prostora od požara potrebno je — uvažavajući dostignut stupanj društvenog razvitka i sistema društvene samozaštite te ocjenujujući dosadašnje rezultate postignute u protupožarnoj zaštiti — više pažnje pokloniti daljnjoj dogradnji i unapređivanju cjelokupnog sistema zaštite od požara. Skupštine društveno-političkih zajednica dužne su i odgovorne, zajedno s drugim sudionicima u oblasti zaštite od požara, za provođenje dogovorenih stavova, odredbi zakona i zaključaka Sabora i Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske o zaštiti šuma od požara. U općinama gdje to još nije urađeno, potrebno je formirati samoupravne interesne zajednice za zaštitu od požara i, ovisno o materijalnim mogućnostima svake društveno-političke zajednice, ubrzati procese razvoja vatrogasne organizacije uključujući i osposobljavanje ljudstva i opremanje materijalnim sredstvima kako bi bila osposobljena za efikasno obavljanje svojih zadataka, u skladu sa smjernicama Vatrogasnog savez Hrvatske za razvoj vatrogastva u SR Hrvatskoj. 5. Nepodijeljena je društvena odgovornost organiziranih socijalističkih snaga na unapređivanju stanja zaštite od požara. Preporučuje se Socijalističkom savezu da, u skladu sa zaključcima Republičke konferencije SSRNH kojima se utvrđuju neposredni i dugoročni zadaci subjektivnih snaga, pojačaju aktivnosti na razvijanju protupožarne preventive i podizanju protupožarne kulture na viši nivo, da kroz delegatske skupštine utječu na ostvarivanje njihovih prava i obaveza kao organa samoupravljanja i organa vlasti na tom području, da stvaraju uvjete za djelovanje društvenih organizacija, da jačaju mjesto i ulogu koju mjesna zajed |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nica ima u provođenju mjera zaštite od požara te da in/.istiraju na većoj društvenoj odgovornosti samoupravnih, stručnih, profesionalnih i drugih organa i službi. 6. Radi prevladavanja zatečenog stanja u odnosu na zaštitu šuma od požara potrebno je provoditi sve mjere društvene samozaštite kako bi se aktivnosti u zasuti šuma i ostaloga otvorenog prostora od požara provodile planski i kontinuirano. Socijalistički savez radnog naroda, kao osnivač glasila javnog informiranja, mora utjecati na takovu uređivačku politiku kojom se postiže redovito praćenje problematike zaštite od požara, a prije svega potpuno i objektivno informiranje o uzrocima i pojavama koje pogoduju nastajanju požara i o mjerama koje se poduzimaju. Osobito treba utjecati na uvođenje stalnih emisija i rubrika iz oblasti zaštite od požara radi svestranijeg informiranja, poticanja i angažiranja radnih ljudi i građana na njihovu obučavanju i osposobljavanju za aktivnosti u zaštiti od požara. 7. Čišćenju i uređenju površina slradalih od požara treba prići odmah, ali na osnovi konkretnih planova kojima treba utvrditi sve elemente značajne za pravilan pristup tom poslu, od plana čišćenja, odvoza i korištenja preostale drvne mase do vrste, broja i načina sađenja mladica odnosno plana promjene namjene tog prostora (poljoprivredna proizvodnja, stočarstvo i si.) Sve to uz maksimalno nastojanje da se u izradu tih planova uključe naučni i stručni radnici i koriste naučna dostignuća. Skupštine društveno-političkih zajednica odgovorne su za pravovremeno i plansko počinjanje tog posla. Čišćenje i uređivanje opožarenih površina treba dovršiti u 1986. godini, a paralelno voditi akcije pošumljavanja odnosno pripremanja tog zemljišta za druge svrhe. Sve organizacije udruženog rada koje gospodare ili se koriste šumama te ostale samoupravne organizacije i zajednice obavezne su, na osnovi konkretnih planova usklađenih u okviru društvenopolitičke zajednice, prići izvršavanju utvrđenih zadataka. U društveno-političkim zajednicama potrebno je, prilikom donošenja plana i programa pošumljavanja, maksimalno mobilizirati članstvo u društvenim organizacijama i udruženjima, a posebno omladinske organizcije. Izvršna vijeća općinskih skupština direktno su odgovorna za provođenje planova i programa čišćenja, uređivanja, korištenja i pošumljavanja tih prostora, a posebno za ubrzanje donošenja odluka i programa mjera zaštite od požara šuma u privatnom vlasništvu. 8. Sve organizacije udruženog rada šumskih gospodarstava, infrastrukture, elektroprivrede, željezničkog transporta, prerade drveta i drvne mase, turizma i si. koje se koriste šumama obavezne su poduzimati potrebne mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima u pogledu čišćenja i održavanja šuma i njihova kulliviranja, pravljenja prosjeka i osposobljavanju šuma da budu prohodne, instalirati određenu opremu za gašenje požara, te uređivati i održavati okoliš uz željezničke pruge. Posebno treba održavati prostor u šumama ispod dalekovoda te i kontrolirati njihovu ispravnost. Skupštine društveno-političkih zajednica dužne su, u suradnji s mjesnim zajednicama, radne ljude i građane na svojim područjima upoznati s odrebama svojih odluka o zaštiti od požara, napose s odredbama odluka o spaljivanju korova, i pratiti njihovo izvršavanje. 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 67 <-- 67 --> PDF |
U skupštinama društveno-političkih zajednica treba donijeti i realizirati programe lociranja, čuvanja i opremanja deponija smeća. 9. U društveno-političkim zajednicama, organizacijama udruženog rada, ostalim samoupravnim oragnizacijama i zajednicama i mjesnim zajednicma, u praksi konkretnim mjerama treba ostvarivati potrebu društva za organiziranijim, osposobljenim i opremljenim mehanizmima za efikasno suprotstavljanje uzrocima i otklanjanju posljedica i opasnosti od požara na osnovama društvene samozaštite. Društveno-političke zajednice obavezne su sagledati stanje tehničke opremljenosti službi i svih subjekata društvene samozaštite za gašenje požara, i u okviru svojih nadležnosti, poduzimati efikasne mjere. Podržava se opredjeljenje Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske na rješavanju pitanju nabavke protupožarnih aviona te izučavanju svih mogućnosti za korištenje poljoprivredne i sportske avijacije za gašenje požara. Sve specijalizirane snage za zaštitu od požara treba kompletno opremiti odgovajućom opremom, a u mjesnim zajednicama nastojati da se što prije nabave najnužnija sredstva za zaštitu od požara i za gašenje požara. 10. Kaznena politika u oblasti zaštite od požara nije dovoljno u funkciji preventive. Zato odgovarajućim mjerama treba pridonijeti značajnijem jačanju odgovornosti i društvene discipline na tom području. Od organa pravosuđa traži se da se u postupcima prema poznatim počiniocima požarana na vrijeme izriču odgovarajuće kazne. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske ocijenit će koje kaznene odredbe treba mijenjati, te predložiti Saboru izmjene i dopune pojedinih zakona i drugih propisa. 11. Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske pratit će provođenje ovih i svojih zaključaka i. u okviru svojih nadležnosti, poduzimati potrebne mjere. Dokument Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ZAKLJUČCI Simpozija »GOSPODARENJE MEDITERANSKIM SUMAMA SR HRVATSKE^ održanog na Rabu od 8. do 11. listopada 1985. godine. Simpozij su organizirali: Katedra za uzgajanje šuma i Nastavno-pokusni objekat Rab Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u povodu 125-godišnjice šumarske nastave i znanosti u Hrvatskoj i 60-godišnjice održavanja terenske nastave iz uzgajanja šuma na otoku Rabu, kao i 10-godišnjice rada Nastavno-pokusnog šumskog objekta Rab. Na simpoziju sudjelovala su 104 sudionika, a podneseno je 17 referata. 1. Šumarstvo mediteranskog područja je u posljednjih 25 godina stagniralo, a njegova organizacija doživjela je veliko smanjenje stručnih kadrova. 2. Brzi razvoj turističko-ugostiteljske privrede (na Rabu je 1955. godine u jednom danu bilo 3500 gostiju, a 1985. godine 35.000 gostiju) dovelo je u šume jadranske obale i njenih otoka na stotine tisuća turista, a šumarstvo se nije razvijalo |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 68 <-- 68 --> PDF |
nego je nazadovalo, i ostalo bez kadrova i sredstava i bez mogućnosti da prati nagli razvoj turizma i kretanja turista po našim šumama. 3. Naše šume Mediterana su ostale neuređene, nepročišćene, bez prosjeka, šumskih cesta te posve nepripremljene za novi vid turističke namjene šuma. 4. Programi gospodarenja nisu izrađeni za sve šume jadranske obale. Vlasnički odnosi nisu sređeni. Sa svim općenarodnim šumama ne upravljaju samo Šumarije, već postoji niz različitih gospodara (Općine, ugostiteljska poduzeća, poljoprivredne organizacije i dr.). 5. Šumarstvo mediteranskog područja SR Hrvatske mora se hitno organizirati u duhu Zakona o šumama. Nova organizacija zahtjeva kadrovsku obnovu i postavlja pred kadrove u šumarstvu veliku odgovornost i kontinuirani rad u tim šumama. 6. Uzgoju i obnovi, znači gospodarenju, mediteranskim šumama mora se posvetiti velika stručna pažnja, a ne prepustiti ih prirodi. Dobro gospodarena šuma najbolje ispunjava sve funkcije (ekonomske, turističke i zaštitne). 7. Dobro gospodarene šume mediteranskog područja SRH mogu godišnje davati velike količine celuloznog drva i znatnu količinu ogrjevnog drva. 8. Značajan razlog velikih šteta od šumskih požara uz obalu Jadrana je slabo organizirana šumarska služba. U više turističkih područja nema šumarskih organizacija ili postoje formalno. Šumarski stručnjak poznaje tehnologiju provođenja preventivnih mjera u šumi i obrazovan je za obavljanje represivnih mjera prilikom šumskih požara. 9. Kod provođenja dugoročnih, preventivnih mjera zaštite od šumskih požara, osnovni cilj je stvaranje trajne šume zimzelenih (Mediteran) i listopadni h (Submediteran) 1 i s t a č a. Listače su domaći element šumske vegetacije ovog područja i predstavljaju slabije zapaljivi materijal, a ukoliko do požara i dođe, obnovljaju se iz panja i žilja. Šuma borova i drugih četinjača je zbog sadržaja smole lako zapaljiva. Budući da su četinjače pogodne vrste drveća za pošumljavanje kraških kamenjara i uz to brzo popravljaju tlo, koristimo ih za stvaranje uvjeta za pošumljavanje listačama buduće trajne šume. One, kako smo naveli, predstavlja značajno manju opasnost od požara i pruža uz to veće društvene koristi (stvaranje pitke vode, spriječavanje erozije, povećanja poljoprivredne proizvodnje, ublažavanje klimatski ekstrema, ublažavanje snage vjetra, proizvodnja mesa divljači, stvaranje skloništa za živu silu i tehniku i uopće narodnoj obrani, stvaranje genofonda drveća i ostalih vrsta životne zajednice, zaštita prirode, stvaranje ekološkog uporišta u prostoru, doprinos estetici krajolika, pružanje rekreacijskog prostora, pročišćavanje onečišćenog zraka) od kojih u prostoru jadranske obale smatramo najznačajnijim povećanje turističkog prometa. 10. Borove kulture potrebno je posebno tretirati u provođenju preventivnih mjera jer prestavljaju vrlo zapaljiv materijal. U sušnim uvjetima potreban je u borovim kulturama poseban oprez, dakle intenzivno danonoćno čuvanje. 11. Poslije organiziranja šumarske službe i zapošljavanja potrebnog broja šumarskih inženjera, tehničara i čuvara šuma, potrebno je izraditi kvalitetne programe gospodarenja i postupaka sa šumama te smišljene programe pošumljavanja, što znači veliku sigurnost u zaštiti šuma od požara. 12. Privatne šume nužno je što hitnije uključiti u šumsko-gospodarska područja te propisati i u njima provesti preventivne mjere zaštite od požara kao i sve ostale mjere gospodarenja šumom. 66 |