DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 63     <-- 63 -->        PDF

AKTUALNO


DVA DOKUMENTA O ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA
(Saborski i Šumarskog fakulteta u Zagrebu)


Oba dokumenta odnose se na zaštitu od požara u primorsko-otočnom dijelu
SR Hrvatske. Poticaj su dali požari u 1985. godini, kojih je te godine bilo dva
do tri puta više nego li nekoliko prethodnih godina.i Evo brojčanih podataka:


Za 1985. godinu karakteristično je, da je bilo čak 23 višednevna požara i, prema
tome, velikih razmjera.- Stoga se problematika šumskih požara razmatrala i
u Saboru, u sva tri vijeća (Vijeću udruženog rada, Vijeću općina i Društveno političkom
vijeću), 7. studenoga 1985., koji je zaključio da se za narednu sjednicu
pripremi prijedlog zaključaka kao osnova za rješavanje bitnih pitanja i problema
u oblasti zaštite šuma od požara. Prijedlog zaključaka izradio je Odbor
za općenarodnu obranu i društvenu zaštitu, kojeg su sva tri Vijeća prihvatila na
sjednicama 26. prosinca 1985. godine. Taj dokument objavljen je i u »Delegatskom
vjesniku« br. 328. od 23. siječnja 1986. ogdine.


Drugi je dokument sa Simpozija »Gospodarenje mediteranskim šumama Sfl
Hrvatske«, održanom 8. do 11. listopada 1985. godine.


Saborski dokument o zaštiti šuma od požara
KONSTATACIJE


1. Požari u šumama i na ostalom otvorenom prostoru ove su godine u SR Hrvatskoj
odnijeli i ljudske živote te, uz veliku brojčanu učestalost, pričinili znatne
materijalne štete i izazvali velike društvene i političke posljedice.
1) Veliki šumski požari u 1985. godini harali su i u drugim mediteranskim zemljama
te u Sjevernoj Americi. U devet saveznih država Amerike i u dijelu Kanade serija požara
počela je već 27. lipnja i poharačila stotine tisuća hektara šuma i oranica te prisilala na
evakuaciju više tisuća žitelja naseljenih na liniji požara. Dnevni troškovi gašenja u USA dostizali
su do 8,5 milijuna dolara.


2) Suzbijanje požara ometali su i jaki vjetrovi, koji su već lokalizirane ponovno razbuktavali
a užarene češere alepskog bora prebacivali iza linije obrane, pa i u kućna dvorišta
(na pr. u Blatu na Korčuli).