DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 49 <-- 49 --> PDF |
1. Stanovništvo Zemlje raste svake godine za 63 milijuna stanovnika. 2. znatan broj zemalja istražuje nove izvore ishrane, na pr. morske alge i dr., 3. porast potrošnje proizvoda stočarstva konstantan je i, prema predviđanjima FAO-a, on će se na jugu Evrope utrostručit za 20 godina, 4. također se ne smije ispusiti iz vida i momentalnu tešku ekonomsku situaciju zemlje. Opskrba s mesom problem je velikom broja domaćinstava. Ako to imademo u vidu, nameće se logičan zaključak da je oportuno iskoristiti proizvodnju divlje koze. to prije, što ta proizvodnja, istina ekstenzivna, postoji još u Jugoslaviji i u velikom broju zemalja Mediterana. Stoga sad možemo postaviti pitanje: »Da li se uzgoj divlje koze može organizirati kao relativno intenzivnija proizvodna grana na bazi ishrane s lisnikom šumskih vrsta a koja će biti sposobna za rentabilan razvoj uz održavanje proizvodne sposobnosti tla?« Iz postavljenog pitanja vidi se. da je problem postavljen kao reorganizacija ekstenzivnog uzgoja koza na bazi rentabiliteta i čuvanja tla i vegetacije. To se može postići, jer su mnoga naša opažanja i istraživanja u raznim zemljama pokazala, da je moguć uzgoj divljih koza na način koji štiti šumu od devastacije i čuva proizvodnu sposobnost tla. Međutim, rentabilnost raznih načina uzgoja divljih koza kao i organiziranje novih, suvremenih načina, uzgoja potrebno je ispitati na eksperimenalnim poljima. SI. 2. Bukovica: površine na kojima se uzgajaju stabla za Hsnik ograđene su suhozidom. Or. U nastavku navodimo nekoliko načina uzgoja divljih koza. kojima će biti zaštićena šuma i tlo a osigurani izvjesni proizvodni rezultati. O rentabilitetu tih načina ne može se govoriti, jer su oni služili, a služe još i danas. |