DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 32 <-- 32 --> PDF |
drva iz šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar. Energetska kriza pojačala je potražnju za ogrijevnim drvom upravo do kritičnih razmjera i bit će vrlo teško udovoljiti stalno za sve većom potražnjom obje grupe potrošača. Prikazat će se razvoj mehanizacije, tehnologije i organizacije rada u iskorišćivanju šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar za razdoblje 1960—1984. godine, kako bi se na stečenim iskustvima ubuduće lakše svladavao sječni etat i udovoljilo zahtjevima već u skoroj budućnosti. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM GOSPODARSTVU Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar (Š. G.) zauzima površinu šuma od 137.245 ha, od čega se 80´V» nalazi u prigorju, brdu i planini, a 20% u nizini. Neto sječni etat je u neprekidnom porastu, naročito u proredama. U prosječnom sječnom etatu. tehnička oblovima ima udio od 44%, a prostorni sortimenti 56"1/», što znači da po 1 m:! tehničke oblovine ima 1,29 m:l prostornih sortimenata ili 1,85 prm. Na prorede otpada 61% drvne mase. a 81´Vo površine u godišnjem sječnom etatu. Usporedo s povećanjem sječnog etata u prorednim sastojinama, smanjivalo se srednje sječno kubno stablo (s k. s.) od 0,52 m:! u 1969. godini, na 0,41 m:i u 1984. godini. Iz navedenih razloga sječinama proreda poklanja se posebna pažnja, a osobito od kada se velik dio drvne mase iz proreda, osim za ogrjev, usmjerava i u industrijsku preradu. U Šumskom gospodarstvu, inače, odavna je prisutno načelo, da se sva drvna masa promjera iznad 7 cm iskoristi i iznese na tržište. Početkom promatranog razdoblja sječa i izrada je obavljana sezonskom radnom snagom i ručnim oruđem. Drvo se privlačilo isključivo konjskim zapregama ili iznosilo tovarnim konjima. Prijevoz drvnih sortimenata odvija se šumskom željeznicom i kamionima, dok se utovaralo i istovaralo isključivo ljudskom snagom, gotovo samo ručno. Mala otvorenost šuma od 3,44 km 000 ha godine 1974. te 8,11 km/000 ha koncem 1984. znatno utječe na složenost iskorišćivanja, osobito prorednih sječina. OSTVARENI REZULTATI NA UVOĐENJU MEHANIZACIJE, PROMJENI TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE RADA Istraživanja su pokazala nemogućnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti radova, te zaustavljanje visokog porasta troškova uz primjenu postojeće tehnologije i organizacije rada (4). Trebalo je mijenjati stanje u svim fazama radova. Sječa i izrada Na sječi i izradi u razdoblju 1960. — 1984. godine uočljive su promjene u tehnici, tehnologiji i organizaciji rada. Promjene su stalne, iako nedovoljno brze. a odvijale se u ovim etapama: |