DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 42     <-- 42 -->        PDF

nosi svega prosječno 75°/o od vremena kada rade 2 radnika (1 + 1), bilo da
izrađuju m. ili v.m. drvo (si. 8).


Radom u organizaciji 1 + 0 smanjuje se utrošeno vrijeme stablovnih i
sortimentnih vremena tehničke oblovine, kao i sortimentno vrijeme prostornog
drva (m. i v.m.). Manji utrošak čistog vremena pri izradi v.m. drva proizlazi
iz izostavljanja radnih operacija cijepanja i slaganja, a smanjeno je prerezivanje,
kao i prinošenje. Ovo su ujedno radne operacije koje traju dugo, a
najviše iscrpljuju radnika (5). Radnici su vrlo brzo prihvaćali nov način
rada. Učinak za razne uvjete- prsne promjere i vrste drva veći je za 2,77 do
3,85 puta pri izradi v.m. drva. prema onoj kada se izrađuje ni. drvo. (8)


Opažanja su također pokazala, da je utrošak goriva i maziva na sječi i
izradi v.m. drva manji za 35,5%> od onoga pri izradi m. drva. što danas nije
zanemariva vrijednost (9).


Grupni rad


Uvođenjem grupnog (brigadnog, lančanog) rada objedinjene su sve promjene
u proizvodnji.


Pod grupnim radom se podrazumijeva takav rad, gdje određeni broj
radnika istovremeno izvodi radne operacije sječe i izrade, kopčanja, privlačenja,
te uhrpavanja na pomoćnom stovarištu. Osobni dohodak ostvaruju
za one količine koje su privučene i složene na pomoćnom stovarištu.


Za uvođenje grupnog rada odlučeno je iz više razloga:


— U klasičnom načinu rada, gdje su faze rada odvojene, radni proces
je trajao i suviše dugo. Vrijeme od sječe i izrade do isporuke kupcu trajalo
je po nekoliko mjeseci, što je uzrokovalo kvarenje drvnih sortimenata.
— Radnici i poslovođe na sječi i izradi odvojeni od drugih, obavljali
su poslove sve nekvalitetnije čime su neposredno utjecali na učinak strojeva
na privlačenju, a koji se sve više smanjivao. Poznata je činjenica visokih
troškova privlačenja, koji se povećavaju pri nekvalitetno obavljenoj sječi
i izradi. Povećanje učinka i proizvodnosti počinju već kod izvedbe prvih
radova iskorišćivanja.
— Kamioni kao vrlo skupa sredstva rada moraju imati kontinuirani
posao i uredno složenu drvnu masu na pomoćnim stovarištima. Radnici na
privlačenju vodili su brigu samo u svome učinku i zaradi, a urednost u
uvjetima oslabljene radne discipline sve je manje bila prisutna.
— Organizatori proizvodnje bili su sve manje prisutni na radilištima,
a priprema rada sve je više izostajala.
— Veliki broj profesionalnih oboljenja prisiljavao je na traženje organrzacijskih
mjera zaštite od prekomjerne izloženosti štetnim utjecajima motorne
pile i traktora.
— Kopčanje drvnih sortimenata u klasičnom radu zbog prirode organizacije
rada iziskuje veliki utrošak vremena.
Za uspješno odvijanje grupnog rada potrebno je stvoriti niz preduvjeta:


— neophodna je određena otvornost šuma, naročito traktorskim vlakama,
40




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— potreban je dovoljan broj strojeva na privlačenju, a služba održavanja
mora djelovati besprijekorno. U slučaju većeg kvara treba raspolagati
rezervnim strojem, jer u protivnom dolazi do raspada proizvodnog lanca.
— prilikom izrade v. m. drva potrebno je na stovariš!u vršiti uhrpavanje
hidrauličnim dizalicama, naročito u uvjetima mekih kamionskih vlaka, kada
odvoz zavisi od vremenskih prilika. Dolazi do prekida privlačenja ukoliko
se stovarište popuni, a time i opet do raspada sistema grupnog rada,
— nužno je u lanac proizvodnje uključivanje kamiona s dizalicama,
koji odvozom stvaraju slobodan prostor na pomoćnom stovarištu, za masu
koja se privlači,
— ovakva organizacija može se uspješno provoditi, ako se osim navedenih
preduvjeta ostvari homogenost radne grupe.


— uloga stručnih kadrova na pripremi radilišta i provedbi grupnog rada
je nezamjenjiva. Klasičan način rada može se obavljati rutinski, ali za
grupni rad potrebna je smišljenost i visoki stupanj organiziranosti.
Postignuti rezultati u primjeni grupnog rada


— radnici poklanjaju veću pažnju kvalitetnijem izvođenju radnih operacija
što naročito povoljno utječe na učinak privlačenja. Osobni dohodak
pojedinca zavisi od rezultata čitave grupe.
— ostvarena je djelomična izmjena radnika na izvođenju poslova (sječa
i izrada — kopčanja — vožnja traktora — prerezivanje debala i uhrpavanje
dizalicom na pomoćnom stovarištu), što je povoljnije s ergonomskog gledišta,


— povećava se učinak utovarno-prijevoznih kapaciteta /.bog uhrpanosti
sitnog drva i podjednake nadjeljenosti drvnom masom u lancu proizvodnje,
— udio deblovne metode je povećan u odnosu na prijašnje metode
rada, i primjenjuje se svugdje gdje to sastojinski prilike dozvoljavaju,
— drvna industrija je snabdjevena zdravom drvom masom jer je vrijeme
od sječe do potrošača svedeno od jednog do nekoliko dana.
— Brza isporuka naročito je komercijalno zanimljiva u uvjetima prodaje
drvne mase po težini. Ukoliko se neki od činitelja za provedbu grupnog
rada ne ostvari, dolazi do raspadanja grupe. Prvi napuštaju grupu najbolji
radnici, jer se u ovom načinu rada njihove zarade svode na prosjek,
što je uvijek niže od one koju oni mogu ostvariti individualnim radom.
Usporedba grupnog i klasičnog načina rada


(utrošeno vrijeme po 1 stablu Dt, ;.)0 = 31,3 cm)
Tablica 5.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Izrazito je smanjeno vrijeme kopčan ja. jer u grupnom radu taj rad
obavljaju sjekači. Isključeni su posebni kopčaši. koji u klasičnom radu imaju
iz objektivnih razloga »čekanja« velika opra vremena. Zbog kvalitetnijeg
obaranja i vrijeme privlačenja je manje.


Sve ovo je uvjetovalo, da vrijeme u grupnom radu iznosi svega 56% od
vremena u klasičnom radu za iste uvjete rada (tab. 5 i si. 9.)


Može se utvrditi, da grupni rad, gdje su uključeni i prijevozni kapaciteti
u lanac proizvodnje, mijenja vremenski ritam faza radova u iskorišćivanju
šuma. Svi radovi odvijaju se u jednom lancu od panja do potrošača
(kupca) istovremeno kao dio jedne iste cjeline.


Postignuti rezultati u mehaniziranosti, tehnologiji i organizaciji rada, utjecali
su na porast proizvodnosti u iskorišćivanju šuma za cijelo Šumsko
gospodarstvo.


Proizvodnost, rada rasla je u razdoblju od 1982. do 1984. godine po
po stopi od 9%.


Porast proizvodnosti i mehaniziranosti radova u narednom razdoblju
zavisit će od količine etata, koji će se realizirati na novim tehnološkim i
organizacijskim saznanjima.


ZAKLJUČAK


— Prethodnim razmatranjima utvrđena je zavisnost povećanja proizvodnosti
i mehaniziranosti na svim poslovima iskorišćivanja šuma. od stalnog
izučavanja i promjena metoda, tehnologije i organizacije rada.
42




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— Mehanizirano privlačenje sitnih sortimenata u proredama moguće je
povećavati uz stalno otvaranje šuma i smanjenje udaljenosti privlačenja.
Potrebno je proizvesti prikladne domaće strojeve manje snage, koji će isključiti
neke poslove, naročito kopčanje i uhrpavanje na pomoćnim stovarištima,
te manje oštećivati dubeća stabla i stanište.
— Moguće je provesti grupni rad na cjelokupnom sječnom etatu, a izradu
v. m. drva u cjelokupnoj količini namijenjenoj za industrijsku preradu,
što za sada pretstavlja 50% mase prostornog drva (m + v. m.).
— Potrebno je ostvariti paritetnu cijenu ogrijevnog drva s ostalim energentima
(ugalj. plin. nafta, struja) čime bi se potražnja svela na razumnu
mjeru, a industrija dobila potrebne količine, što osigurava Šumskom gospodarstvu
nesmetani tehnološki razvoj.
— Neophodno je stalno uključivanje utovarno-prijevoznih kapaciteta u
lanac grupnog rada. čime će drvna masa vrlo brzo stizati od panja do potrošača
u svježem i zdravom stanju, a obrtaj i iskorištenost vozila postići optimum.
— Prihvatljivo je stalno povećanje sječnog etata proreda, jer je to stručni
i radni izazov za iskorišćivače. Prijeđeni put i stečena saznanja omogućavaju
rješavanje i najsloženije problematike.
— Na dosadašnjim istraživanjima i primjeni rezultata u praksi bio je
uključen široki krug stručnjaka i znanstvenika, a tako treba biti i u buduće,
jer je to jamstvo daljnjeg razvoja iskorišćivanja, a i Šumskog gospodarstva.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 46     <-- 46 -->        PDF

LITERATURA


1.
Boj an in, S., Sever, S.: Komparativna istraživanja obaranja stabala, izrade
i transporta jedno i višemetarskog prostornog drva bukve i hrasta. Pakrac —
Zagreb, 1978.
2.
Poslovno udruženje šumsko-privr. organizacija Zagreb. Ekonomično korištenje
sitnog drveta i sporednih šumskih proizvoda. Zagreb, 1975.
3.
Poslovni izvještaj za godine 1969—1984. Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta«
Bjelovar.
4.
Samset , I.: Razvitak metoda rada i tehnike u šumarstvu. Priredio Tomanić
S., Zagreb, 1977.
5.
Tomanić , S.: Racionalizacija rada pri sječi i izradi i privlačenju drva.
Zagreb, 1974.
6.
T o m i č i ć, B.: Traženje povoljnijih načina manipulacije prostornim drvom.
Sum. list br. 11—12/75, Zagreb
7.
Tomičić , B. Utjecaj tehnologije i organizacije na proizvodnost i mehaniziranost
radova u iskorišćivanju šuma, Opatija, 1983.
!!.
Tomičić . B. Komparativno istraživanje izvlačenja prostornog drva u prigorsko-
brdskim uvjetima, Bjelovar, 1981.


9.
Tomičić , B.: Proizvodnja sitnog industrijskog drva za mehaničku i kemijsku
preradu. Savjetovanje »Stanje i perspektive proizvodnje svojstva i upotrebe
ploča iz usitnjenog drva«, Bjelovar, 1984., a objavljena u Biltenu ZIDAa
Šumarskog fakulteta u Zagrebu.
The Development of the Mechanisation, Technology and Organisation
of Work in the Exploitation of Forests in the ´Mojica Birta´
Forest Enterprise in Bjelovar


S u ni in ,-i r y


The author describes the development oi technology and organisation of work.
and the introduction of mechanisation in the exploitation of forests in the ´Mojica
Birta´ Forest Eenterprice in Bjelovar from 1960 to 1984. This forest enterprise manages
137 245 hectares of forests and in this decade has felled appromimately
500 000 m´!, of which approximately 220 000 m´-´ is timber (Table 1). Until 1960
all the work was carried out with manual tools and the dragging of wood from
the forest with cattle-drawn carts. Motor saws were fully introduced in 1968,
from which time group work was gradually introduced. Group work reduced working
time (for felling and primary conversion, jastenning up and dragging to the
depot) to 49.8% with the classic work per tree dimeter to 1.30 m 31.3 cm (Table 5).
The loading and dragging of wood is today completely mechanised. Work productivity
has also grown with the introduction of the primary conversion of thin
non-split assortiments in length of 2 to 8 m, in comparison with the former length
of 1 m.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Upravo je izrada znatnijih količina v.m. drva omogućila povećanje mehaniziranog
utovara u odnosu na doba, kada je ovaj Sortiment izrađivan u
dužinama 1 m. Time su kamioni ravnomjernije zaposleni tijekom cijele godine,
a prerađivačima osigurana uredna obskrba.


U prikazanom razdoblju porast količina utovarenog prostornog drva je
udvostručen, a ostvarenje mehanizacijom je veće za 11 puta. Važnost ovog
kretanja je posebno značajno zbog danas sve izrazitije orijentacije na prijevoz
i utovar u vagone J.2.. naročito na duljim relacijama. U 1982. godini
utovareno je u vagone J.Ž. svega 6,9%, a u 1984. godini čak 39,2"/» od ukupno
utovarenog prostornog drva. Pretpostavlja se daljnji porast korištenja vagona
J.2., čime će značaj mehaniziranog utovara dolaziti još više do izražaja.


NEKI ČINITELJI POVEĆANJA PROIZVODNOSTI RADA


Veličina radnih grupa i promjenjena tehnologija na sječi i izradi


Porast proizvodnosti rada na sječi i izradi usko je povezan sa smanjenjem
veličine radnih grupa, ali i s promjenom tehnologije. Istraživanja su
pokazala da utrošeno čisto vrijeme sječe i izrade s 1 radnikom (1 + 0) iz


51.8. Potrebno čisto vrijeme sječe i izrade za
različitu tehnologiju i organizaciju rada.
39




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 40     <-- 40 -->        PDF

privlačenje sitnih sortimenata iz prirodnih sastojina, koja će smanjivati utrošak
radne snage i sredstava na kopčanju i uhrpavanju. Strojevi trebaju biti
tako konstruirani da što manje oštećuju dubeća stabla i stanište.


SI. 7. Utovar složenog v.m. drva na pomoćnom stovarištu u kamion
s prikolicom.


Prijevoz i utovar drvne mase


Razgradnjom šumskih željeznica i ukidanjem nekih pruga J.2. na području
Šumskog gospodarstva, kamioni su preuzeli prijevoz pretežnog dijela
drvne mase. Kamioni su uz odgovarajuće dorade prikladni za prijevoz tehničke
oblovine i prostornog drva. Autodizalice s uzetom su vrlo uspješno
vršile utovar tehničke oblovine, ali ne i prostorno (m) drvo.


Pokušaji utovara paketiranog (6)) kao i rasutog m drva hidrauličnim dizalicama
nisu dali zadovoljavajuća rješenja.


Utovar prostornog drva (m + v.m.) Tablica 4.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 39     <-- 39 -->        PDF

SI. 6. Traktor IMT 558 s dizalicom KCR — 2000 uhrpava v.m. drvo
na pomoćnom stovarištu.


Traktori s dizalicama nužni su u radnom procesu, a posebno u grupnom
radu. Njihov broj se također računa u instalirane kapacitete privlačenja, jer
je ta l´aza radova izvršena tek kada je drvo i složeno na pom. stovarištu.


U 1984. godini od ukupno 183 poljoprivedna traktora njih 32 ima montirane
hidraulične dizalice, koje isključivo samo uhrpavaju sitno drvo na
pom. stovarištima. Iz ovoga proizlazi očiti nedostatak adaptiranih poljoprivrednih
traktora. U narednom razdoblju treba naći prikladnija rješenja za




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 38     <-- 38 -->        PDF

privučene drvne mase. Ovo je ujedno omogućilo potpuno iskorištenje etata
prorednih sječina, šio prije nije bilo izvedivo.


Odnos stupnja mehaniziranosti, učinka i broja strojeva na privlačenju


Porast broja strojeva za privlačenje bio je sve do 1973. godine dosta
spor, kada je pored zglobnih i uveden znatniji broj poljoprivednih traktora.
Poslije, sve do zaključno 1978. godine, povećava se broj strojeva, ali instalirana
vučna snaga nije korjenito povećana.


Razdoblje iza toga, u uvjetima izrade znatnih količina v.m. drva i uvođenjem
grupnog rada obilježeno je velikim, naglim povećanjem ukupne vučne
snage i broja traktora (si. 4 i tab. 3)


Usporedo s povećanjem broja traktora i njihove ukupne snage rastao je
i stupanj mehaniziranosti privlačenja. Tako je 1969. godine ostvareno mehanizacijom
svega 8%>, 1972. godine 20%, 1973. godine 29"/«, 1978. godine
43%, a 1984. godine čitavih 69´:l/i» od ukupno privučene drvne mase (tab. 2)
Privučena drvna masa u apsolutnom iznosu je povećavana iz godine u godinu.


Godine 1984. privučeno je mehanizacijom 344.224 m:i što čini 93,4K,/o od
ukupno privučene drvne mase u 1973. godini. Za prvu mehanizaciju, a naročito
zglobne traktore, koristile se najpovoljnije sječine, s drvnom masom većeg
volumena. Privlačenjem sitnog m. i v.m. drva ulazila je mehanizacija sve
više u proredne stanje sastojine. Posljedica toga je smanjenje godišnjeg ličinka
i po traktoru i po 1 kW vučne snage. (si. 5.)


Osim izrade i privlačenja v.m. drvo zahtijeva uhrpavanje — slaganje istoga
na pomoćna stovarišta. (si. 6.) Uhrpavanje — slaganje se obavlja dizalicama
montiranim na poljoprivrednim traktorima. Svrha ovoga posla je povećanje
efikasnosti i obrtaja utovarno-prijevoznih kapaciteta (kamionske ekipaže),
koji su preskupi ukoliko bi morali skupljati sitno drvo rasutno duž
stovarišta. (si. 7.)


36




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Razvoj mehanizacije na privlačenju


Tablica 3


* 19G9. godine uvode se zglobni tratori posuđeni sa strane
** 1970. godine uvode se zglobni traktori »Timberjack« vlasništvo Šumskog
gospodarstva i ostaju u proizvodnji do 1979. godine, kada ih zamjenjuju
zglobni traktori »LKT«. Do 1969. godine bilo je neprekidno nekoliko poljoprivednih
traktora na privlačenju, a o njihovoj ulozi rečeno je naprijed.


Za mehanizirano privlačenje prostornog drva značajne su dvije prekretnice.
Godina 1973. kada počinje izrada vlastitih priključaka na poljoprivredne
traktore za iznošenje i izvoženje m.d., i godina 1978. kada se uvodi izrada


v.m. drva. (si. 3 i tab. 1)
Očita je stagnacija iznošenja — izvoženja m. drva, ali je mehanizirano
privlačenje v.m. drva imalo brzi porast (si. 3) Treba istaknuti, da su prostorni
sortimenti 1973. godine privučeni mehanizacijom svega 8%, a u 1984. mehanizirano
je čitavih 50°/», a v.m. drvo ima znatan udio u količini posječene i




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Veliki dio sječnog etata se privlači (si. 2.) Prosječno je u razdoblju 1969—
—1984. godine privučeno 98,3% tehničke oblovine i 82,6%´ prostornih sortimenata
(m + v.m.) od ukupno posječene drvne mase.


Proizlazi da je vrlo mala količina ostajala izrađena kraj panja, koju su
privlačili korisnici drva u maloprodaji.


Tablice 1 i 2 pokazuju posječenu i privučenu drvnu masu po grupama
sortimenata, kao i kretanje mehaniziranosti od 1969. do 1984. godine. Privlačenje
tehničke oblovine mehanizacijom imalo je dosta brzi uspon.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 35     <-- 35 -->        PDF

No tek promjenom veličine radnih grupa, uvođenjem izrade necjepanih
sortimenata dužine 2 do 8 m, mjesto u cjepanom obliku dužine 1 m, te primjenom
grupnog rada produktivnost rada je značajnije rasla. (U praksi se to
dugo, necijepano, drvo najčešće naziva višemetrica — v. m. ili sitno industrijsko
drvo — s.i.d.).


Izraziti primjer je razdoblje od 1969. do 1978. godine, kada su promjene
izostale, nastupio je zastoj pa, što više. i pad učinka.
Sve ove promjene na sječi i izradi uvjetovale su i nova rješenja za "privlačenje,
utovar i prijevoz.


Privlačenje


Prvi značajni pokušaj uvođenja traktora u smišljeno i organizirano mehanizirano
privlačenje počinje 1964. godine.
Postignuti su određeni rezultati, ali oni nisu bitnije utjecali na promjenu
klime i smanjenju otpora prema mehanizaciji.


Bilo je dovoljno konjskih zaprega i samarica, a bavljenje vlastitom mehanizacijom
traži dodatne psihičke, radne i organizacijske napore, posebno
stručnih kadrova.


Razdoblje od 1964. do 1969. godine može se naznačiti kao utiranje puta i
dokazivanje mogućnosti privlačenja traktorima. Godine 1969. uvode se prvi
zglobni specijalni šumski traktori. Uvodi se pored sortimentne i deblovna metoda
rada. Zglobni traktori rade isključivo u oplodnim, posebno za njih odabranim
sječinama.


Prostorno drvo se u potpunosti izvozi kolima ili iznosi tovarnim konjima.
U međuvremenu se prilazi nabavci većeg broja poljoprivrednih traktora,
koji isto kao i zglobni, u ljetnim mjesecima nisu bili dovoljno zaposleni, jer
je u proredama malo tehničke oblovine. a za prostorno drvo nisu bili opremljeni.
Godine 1973. pristupilo se u radionici Šumskog gospodarstva izradi priključaka
za iznošenje i izvođenje prostornog drva dužine 1 m poljoprivrednim
traktorima s prikolicama ili daskama (6).
Nisu to bili naročito efikasni priključci, ali se je dokazala mogućnost iznošenja
— izvoženja prostornog drva dužine 1 m poljoprivrednim traktorima,
kao i mogućnost njihovog zaposlenja tijekom ljetnih mjeseci, što se naročito
odrazilo na povoljniju klimu prema mehanizaciji.
Istovremeno počeo se osjećati manjak sprega i tovarnih konja, jer pada
ponuda imalaca sprega i konja. Pošto je i utovar prostornog drva dužine 1 m


(m) mehaniziranim sredstvima rada stvarao znatne teškoće, prišlo se je 1978.
godine izradi prostornog drva u dugom necijepanom obliku, dužine 4—8 m,
a najčešće 4 m — višemetarsko drvo (v.m.).
Sortimenta v.m. najčešće je u proredama, koje obavljaju pretežno za
vrijeme vegetacije. Poljoprivredni traktori opremljeni jarmovima za privlačenje
tehničke oblovine relativno su prikladni i za privlačenje v.m. drva.


Privlačenjem v.m. drva na pomoćna stovarišta počeo je i proces njegovog
utovara dizalicama, što je povoljno utjecalo i na mehaniziranje utovara
jednometarskog sortimenta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 34     <-- 34 -->        PDF

32




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 33     <-- 33 -->        PDF

I. _ 1960—1963. godine Radi se ručnim alatom (r. a.), a motorne pile
(m. p.) se tek uvode.
II. — 1964—1967. godine Radi se s r. a., veći udio m. p. grupe radnika
s 1 m. p. od 3 do 8.


III. — 1968. godine — M. p. potpuno uvedene. Početak primjene tehničkih
normi. Grupe radnika s 1 m. p. od 2 do 3.
IV. — 1.969. — 1978. godine — Potpuno uvedene tehničke norme. Radne
grupe s 1. m. p. od 2 radnika (1 + 1) Tehnologija i organizacija rada ne mijenjaju
se 10 godina, stagnacija učinka. Pokusna istraživanja na promjeni
stanja.
V. — 1.97.9 — 1980. godine — Radne grupe 1 + 1 Uvođenje izrade višemetarskog
drva (v. m.) i novih tehničkih normi po stablu, te organizacije
rada s 1 radnikom (1 + 0).
VI. — 1981 — 1982. godine — Radne grupe 1 + 1 na 70"+ etata i 1 + 0
na 30% etata. Veća količina izrađenog v. m. drva. Potpuno uvedene tehničke
norme po stablu. Početak uvođenja grupnog rada.
VII. 1983—1984. godine — Radne grupe 1 + 1, a 1 + O sudjeluje sa 40%
odnosno So´/o u ostvarenom sječnom etatu. Značajne količine izrađenog v. m.
drva. Grupni rad ostvaren sa 25% u 1983. godini, a 44"+ u 1984. godini od
ukupno privučene drvne mase. (si. 1 i 10)
Uvođenje motornih pila na sječu i izradu doprinijelo je porastu proizvodnosti
rada.


31




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 32     <-- 32 -->        PDF

drva iz šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar. Energetska
kriza pojačala je potražnju za ogrijevnim drvom upravo do kritičnih razmjera
i bit će vrlo teško udovoljiti stalno za sve većom potražnjom obje grupe
potrošača. Prikazat će se razvoj mehanizacije, tehnologije i organizacije rada
u iskorišćivanju šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar za razdoblje
1960—1984. godine, kako bi se na stečenim iskustvima ubuduće lakše
svladavao sječni etat i udovoljilo zahtjevima već u skoroj budućnosti.


OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM GOSPODARSTVU


Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar (Š. G.) zauzima površinu
šuma od 137.245 ha, od čega se 80´V» nalazi u prigorju, brdu i planini, a 20%
u nizini.


Neto sječni etat je u neprekidnom porastu, naročito u proredama.
U prosječnom sječnom etatu. tehnička oblovima ima udio od 44%, a prostorni
sortimenti 56"1/», što znači da po 1 m:! tehničke oblovine ima 1,29 m:l
prostornih sortimenata ili 1,85 prm. Na prorede otpada 61% drvne mase. a
81´Vo površine u godišnjem sječnom etatu.
Usporedo s povećanjem sječnog etata u prorednim sastojinama, smanjivalo
se srednje sječno kubno stablo (s k. s.) od 0,52 m:! u 1969. godini, na
0,41 m:i u 1984. godini.
Iz navedenih razloga sječinama proreda poklanja se posebna pažnja,
a osobito od kada se velik dio drvne mase iz proreda, osim za ogrjev, usmjerava
i u industrijsku preradu. U Šumskom gospodarstvu, inače, odavna je
prisutno načelo, da se sva drvna masa promjera iznad 7 cm iskoristi i iznese
na tržište.
Početkom promatranog razdoblja sječa i izrada je obavljana sezonskom
radnom snagom i ručnim oruđem. Drvo se privlačilo isključivo konjskim zapregama
ili iznosilo tovarnim konjima. Prijevoz drvnih sortimenata odvija
se šumskom željeznicom i kamionima, dok se utovaralo i istovaralo isključivo
ljudskom snagom, gotovo samo ručno.
Mala otvorenost šuma od 3,44 km 000 ha godine 1974. te 8,11 km/000 ha
koncem 1984. znatno utječe na složenost iskorišćivanja, osobito prorednih sječina.


OSTVARENI REZULTATI NA UVOĐENJU MEHANIZACIJE, PROMJENI
TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE RADA


Istraživanja su pokazala nemogućnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti
radova, te zaustavljanje visokog porasta troškova uz primjenu
postojeće tehnologije i organizacije rada (4).


Trebalo je mijenjati stanje u svim fazama radova.


Sječa i izrada


Na sječi i izradi u razdoblju 1960. — 1984. godine uočljive su promjene
u tehnici, tehnologiji i organizaciji rada. Promjene su stalne, iako nedovoljno
brze. a odvijale se u ovim etapama:




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 31     <-- 31 -->        PDF

UDK 630´3
Sum. list CX (1986) 29


RAZVOJ MEHANIZACIJE, TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE RADA
U ISKORIŠĆAVANJU ŠUMA, U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU
»MOJICA BIRTA« U BJELOVARU


Božidar TOMlClC*


SAŽETAK. Autor prikazuje razvoj tehnologije i organizacije
rada. te uvođenje mehanizacije u iskorišćivanje šuma Šumskog
gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar u razdoblju od 1960. do 1984.
godine. Navodi mogućnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti
radova u uvjetima promijenjene tehnologije i organizacije
rada.


Posebno je naglašeno uvođenje grupnog rada i uloga stručnih
kadrova na razvoju iskorišćivanja šuma, čime se jamči i realizacija
etata proreda i bolja opskrba industrijskih prerađivača i
potrošača sitnim industrijskim i ogrijevnim drvom.


UVOD I PROBLEMATIKA


Poznata je činjenica da se u našoj zemlji, ne iskorištavaju znatne količine
drvne mase, posebno one iz prorednih sječina. Prema nekim podacima
u šumama SRH-e ostaje neiskorišteno godišnje oko 1,500.000 m:1 sitnih sortimenata
i korisnih otpadaka. (2)


Razlozi takvog stanja proizlaze iz nedovoljne otvorenosti šuma, pomanjkanja
odgovarajuće tehnologije i tehnike u iskorišćivanju šuma, te neriješene
tehnologije industrijske prerade.


Sve do nedavna tehnika i tehnologija iskorišćivanja šuma, kao i industrijska
prerada, temeljena je na krupnoj tehničkoj oblovini.


Drvna masa, naročito ona sadržana u prostornim sortimentima, u posljednje
vrijeme postaje sve zanimljivija za domaće prerađivače. To je industrija
celuloze, ploča iverica, vlaknatica i lesonit ploča, drvene vune, ambalaže,
galanterije i drugo.


Količine za podmirenje prerađivača sve je teže pribaviti iz uvoza, što je
bila stalna praksa.
Industriji je u posljednjih nekoliko godina isporučeno 50"´/«, a isto toliko
i potrošačima ogrijevnog drva od ukupno proizvedenih sortimenata prostornog


* Mr Božidar
Tomičić, dipl. inž. šum.
referent za iskorišćivanje šuma
SG »Mojica Birta« Bjelovar
43000 Bjelovar
29