DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 31 <-- 31 --> PDF |
UDK 630´3 Sum. list CX (1986) 29 RAZVOJ MEHANIZACIJE, TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE RADA U ISKORIŠĆAVANJU ŠUMA, U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU »MOJICA BIRTA« U BJELOVARU Božidar TOMlClC* SAŽETAK. Autor prikazuje razvoj tehnologije i organizacije rada. te uvođenje mehanizacije u iskorišćivanje šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar u razdoblju od 1960. do 1984. godine. Navodi mogućnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti radova u uvjetima promijenjene tehnologije i organizacije rada. Posebno je naglašeno uvođenje grupnog rada i uloga stručnih kadrova na razvoju iskorišćivanja šuma, čime se jamči i realizacija etata proreda i bolja opskrba industrijskih prerađivača i potrošača sitnim industrijskim i ogrijevnim drvom. UVOD I PROBLEMATIKA Poznata je činjenica da se u našoj zemlji, ne iskorištavaju znatne količine drvne mase, posebno one iz prorednih sječina. Prema nekim podacima u šumama SRH-e ostaje neiskorišteno godišnje oko 1,500.000 m:1 sitnih sortimenata i korisnih otpadaka. (2) Razlozi takvog stanja proizlaze iz nedovoljne otvorenosti šuma, pomanjkanja odgovarajuće tehnologije i tehnike u iskorišćivanju šuma, te neriješene tehnologije industrijske prerade. Sve do nedavna tehnika i tehnologija iskorišćivanja šuma, kao i industrijska prerada, temeljena je na krupnoj tehničkoj oblovini. Drvna masa, naročito ona sadržana u prostornim sortimentima, u posljednje vrijeme postaje sve zanimljivija za domaće prerađivače. To je industrija celuloze, ploča iverica, vlaknatica i lesonit ploča, drvene vune, ambalaže, galanterije i drugo. Količine za podmirenje prerađivača sve je teže pribaviti iz uvoza, što je bila stalna praksa. Industriji je u posljednjih nekoliko godina isporučeno 50"´/«, a isto toliko i potrošačima ogrijevnog drva od ukupno proizvedenih sortimenata prostornog * Mr Božidar Tomičić, dipl. inž. šum. referent za iskorišćivanje šuma SG »Mojica Birta« Bjelovar 43000 Bjelovar 29 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 42 <-- 42 --> PDF |
nosi svega prosječno 75°/o od vremena kada rade 2 radnika (1 + 1), bilo da izrađuju m. ili v.m. drvo (si. 8). Radom u organizaciji 1 + 0 smanjuje se utrošeno vrijeme stablovnih i sortimentnih vremena tehničke oblovine, kao i sortimentno vrijeme prostornog drva (m. i v.m.). Manji utrošak čistog vremena pri izradi v.m. drva proizlazi iz izostavljanja radnih operacija cijepanja i slaganja, a smanjeno je prerezivanje, kao i prinošenje. Ovo su ujedno radne operacije koje traju dugo, a najviše iscrpljuju radnika (5). Radnici su vrlo brzo prihvaćali nov način rada. Učinak za razne uvjete- prsne promjere i vrste drva veći je za 2,77 do 3,85 puta pri izradi v.m. drva. prema onoj kada se izrađuje ni. drvo. (8) Opažanja su također pokazala, da je utrošak goriva i maziva na sječi i izradi v.m. drva manji za 35,5%> od onoga pri izradi m. drva. što danas nije zanemariva vrijednost (9). Grupni rad Uvođenjem grupnog (brigadnog, lančanog) rada objedinjene su sve promjene u proizvodnji. Pod grupnim radom se podrazumijeva takav rad, gdje određeni broj radnika istovremeno izvodi radne operacije sječe i izrade, kopčanja, privlačenja, te uhrpavanja na pomoćnom stovarištu. Osobni dohodak ostvaruju za one količine koje su privučene i složene na pomoćnom stovarištu. Za uvođenje grupnog rada odlučeno je iz više razloga: — U klasičnom načinu rada, gdje su faze rada odvojene, radni proces je trajao i suviše dugo. Vrijeme od sječe i izrade do isporuke kupcu trajalo je po nekoliko mjeseci, što je uzrokovalo kvarenje drvnih sortimenata. — Radnici i poslovođe na sječi i izradi odvojeni od drugih, obavljali su poslove sve nekvalitetnije čime su neposredno utjecali na učinak strojeva na privlačenju, a koji se sve više smanjivao. Poznata je činjenica visokih troškova privlačenja, koji se povećavaju pri nekvalitetno obavljenoj sječi i izradi. Povećanje učinka i proizvodnosti počinju već kod izvedbe prvih radova iskorišćivanja. — Kamioni kao vrlo skupa sredstva rada moraju imati kontinuirani posao i uredno složenu drvnu masu na pomoćnim stovarištima. Radnici na privlačenju vodili su brigu samo u svome učinku i zaradi, a urednost u uvjetima oslabljene radne discipline sve je manje bila prisutna. — Organizatori proizvodnje bili su sve manje prisutni na radilištima, a priprema rada sve je više izostajala. — Veliki broj profesionalnih oboljenja prisiljavao je na traženje organrzacijskih mjera zaštite od prekomjerne izloženosti štetnim utjecajima motorne pile i traktora. — Kopčanje drvnih sortimenata u klasičnom radu zbog prirode organizacije rada iziskuje veliki utrošak vremena. Za uspješno odvijanje grupnog rada potrebno je stvoriti niz preduvjeta: — neophodna je određena otvornost šuma, naročito traktorskim vlakama, 40 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— potreban je dovoljan broj strojeva na privlačenju, a služba održavanja mora djelovati besprijekorno. U slučaju većeg kvara treba raspolagati rezervnim strojem, jer u protivnom dolazi do raspada proizvodnog lanca. — prilikom izrade v. m. drva potrebno je na stovariš!u vršiti uhrpavanje hidrauličnim dizalicama, naročito u uvjetima mekih kamionskih vlaka, kada odvoz zavisi od vremenskih prilika. Dolazi do prekida privlačenja ukoliko se stovarište popuni, a time i opet do raspada sistema grupnog rada, — nužno je u lanac proizvodnje uključivanje kamiona s dizalicama, koji odvozom stvaraju slobodan prostor na pomoćnom stovarištu, za masu koja se privlači, — ovakva organizacija može se uspješno provoditi, ako se osim navedenih preduvjeta ostvari homogenost radne grupe. — uloga stručnih kadrova na pripremi radilišta i provedbi grupnog rada je nezamjenjiva. Klasičan način rada može se obavljati rutinski, ali za grupni rad potrebna je smišljenost i visoki stupanj organiziranosti. Postignuti rezultati u primjeni grupnog rada — radnici poklanjaju veću pažnju kvalitetnijem izvođenju radnih operacija što naročito povoljno utječe na učinak privlačenja. Osobni dohodak pojedinca zavisi od rezultata čitave grupe. — ostvarena je djelomična izmjena radnika na izvođenju poslova (sječa i izrada — kopčanja — vožnja traktora — prerezivanje debala i uhrpavanje dizalicom na pomoćnom stovarištu), što je povoljnije s ergonomskog gledišta, — povećava se učinak utovarno-prijevoznih kapaciteta /.bog uhrpanosti sitnog drva i podjednake nadjeljenosti drvnom masom u lancu proizvodnje, — udio deblovne metode je povećan u odnosu na prijašnje metode rada, i primjenjuje se svugdje gdje to sastojinski prilike dozvoljavaju, — drvna industrija je snabdjevena zdravom drvom masom jer je vrijeme od sječe do potrošača svedeno od jednog do nekoliko dana. — Brza isporuka naročito je komercijalno zanimljiva u uvjetima prodaje drvne mase po težini. Ukoliko se neki od činitelja za provedbu grupnog rada ne ostvari, dolazi do raspadanja grupe. Prvi napuštaju grupu najbolji radnici, jer se u ovom načinu rada njihove zarade svode na prosjek, što je uvijek niže od one koju oni mogu ostvariti individualnim radom. Usporedba grupnog i klasičnog načina rada (utrošeno vrijeme po 1 stablu Dt, ;.)0 = 31,3 cm) Tablica 5. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Izrazito je smanjeno vrijeme kopčan ja. jer u grupnom radu taj rad obavljaju sjekači. Isključeni su posebni kopčaši. koji u klasičnom radu imaju iz objektivnih razloga »čekanja« velika opra vremena. Zbog kvalitetnijeg obaranja i vrijeme privlačenja je manje. Sve ovo je uvjetovalo, da vrijeme u grupnom radu iznosi svega 56% od vremena u klasičnom radu za iste uvjete rada (tab. 5 i si. 9.) Može se utvrditi, da grupni rad, gdje su uključeni i prijevozni kapaciteti u lanac proizvodnje, mijenja vremenski ritam faza radova u iskorišćivanju šuma. Svi radovi odvijaju se u jednom lancu od panja do potrošača (kupca) istovremeno kao dio jedne iste cjeline. Postignuti rezultati u mehaniziranosti, tehnologiji i organizaciji rada, utjecali su na porast proizvodnosti u iskorišćivanju šuma za cijelo Šumsko gospodarstvo. Proizvodnost, rada rasla je u razdoblju od 1982. do 1984. godine po po stopi od 9%. Porast proizvodnosti i mehaniziranosti radova u narednom razdoblju zavisit će od količine etata, koji će se realizirati na novim tehnološkim i organizacijskim saznanjima. ZAKLJUČAK — Prethodnim razmatranjima utvrđena je zavisnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti na svim poslovima iskorišćivanja šuma. od stalnog izučavanja i promjena metoda, tehnologije i organizacije rada. 42 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 46 <-- 46 --> PDF |
LITERATURA 1. Boj an in, S., Sever, S.: Komparativna istraživanja obaranja stabala, izrade i transporta jedno i višemetarskog prostornog drva bukve i hrasta. Pakrac — Zagreb, 1978. 2. Poslovno udruženje šumsko-privr. organizacija Zagreb. Ekonomično korištenje sitnog drveta i sporednih šumskih proizvoda. Zagreb, 1975. 3. Poslovni izvještaj za godine 1969—1984. Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar. 4. Samset , I.: Razvitak metoda rada i tehnike u šumarstvu. Priredio Tomanić S., Zagreb, 1977. 5. Tomanić , S.: Racionalizacija rada pri sječi i izradi i privlačenju drva. Zagreb, 1974. 6. T o m i č i ć, B.: Traženje povoljnijih načina manipulacije prostornim drvom. Sum. list br. 11—12/75, Zagreb 7. Tomičić , B. Utjecaj tehnologije i organizacije na proizvodnost i mehaniziranost radova u iskorišćivanju šuma, Opatija, 1983. !!. Tomičić . B. Komparativno istraživanje izvlačenja prostornog drva u prigorsko- brdskim uvjetima, Bjelovar, 1981. 9. Tomičić , B.: Proizvodnja sitnog industrijskog drva za mehaničku i kemijsku preradu. Savjetovanje »Stanje i perspektive proizvodnje svojstva i upotrebe ploča iz usitnjenog drva«, Bjelovar, 1984., a objavljena u Biltenu ZIDAa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. The Development of the Mechanisation, Technology and Organisation of Work in the Exploitation of Forests in the ´Mojica Birta´ Forest Enterprise in Bjelovar S u ni in ,-i r y The author describes the development oi technology and organisation of work. and the introduction of mechanisation in the exploitation of forests in the ´Mojica Birta´ Forest Eenterprice in Bjelovar from 1960 to 1984. This forest enterprise manages 137 245 hectares of forests and in this decade has felled appromimately 500 000 m´!, of which approximately 220 000 m´-´ is timber (Table 1). Until 1960 all the work was carried out with manual tools and the dragging of wood from the forest with cattle-drawn carts. Motor saws were fully introduced in 1968, from which time group work was gradually introduced. Group work reduced working time (for felling and primary conversion, jastenning up and dragging to the depot) to 49.8% with the classic work per tree dimeter to 1.30 m 31.3 cm (Table 5). The loading and dragging of wood is today completely mechanised. Work productivity has also grown with the introduction of the primary conversion of thin non-split assortiments in length of 2 to 8 m, in comparison with the former length of 1 m. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— Mehanizirano privlačenje sitnih sortimenata u proredama moguće je povećavati uz stalno otvaranje šuma i smanjenje udaljenosti privlačenja. Potrebno je proizvesti prikladne domaće strojeve manje snage, koji će isključiti neke poslove, naročito kopčanje i uhrpavanje na pomoćnim stovarištima, te manje oštećivati dubeća stabla i stanište. — Moguće je provesti grupni rad na cjelokupnom sječnom etatu, a izradu v. m. drva u cjelokupnoj količini namijenjenoj za industrijsku preradu, što za sada pretstavlja 50% mase prostornog drva (m + v. m.). — Potrebno je ostvariti paritetnu cijenu ogrijevnog drva s ostalim energentima (ugalj. plin. nafta, struja) čime bi se potražnja svela na razumnu mjeru, a industrija dobila potrebne količine, što osigurava Šumskom gospodarstvu nesmetani tehnološki razvoj. — Neophodno je stalno uključivanje utovarno-prijevoznih kapaciteta u lanac grupnog rada. čime će drvna masa vrlo brzo stizati od panja do potrošača u svježem i zdravom stanju, a obrtaj i iskorištenost vozila postići optimum. — Prihvatljivo je stalno povećanje sječnog etata proreda, jer je to stručni i radni izazov za iskorišćivače. Prijeđeni put i stečena saznanja omogućavaju rješavanje i najsloženije problematike. — Na dosadašnjim istraživanjima i primjeni rezultata u praksi bio je uključen široki krug stručnjaka i znanstvenika, a tako treba biti i u buduće, jer je to jamstvo daljnjeg razvoja iskorišćivanja, a i Šumskog gospodarstva. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Upravo je izrada znatnijih količina v.m. drva omogućila povećanje mehaniziranog utovara u odnosu na doba, kada je ovaj Sortiment izrađivan u dužinama 1 m. Time su kamioni ravnomjernije zaposleni tijekom cijele godine, a prerađivačima osigurana uredna obskrba. U prikazanom razdoblju porast količina utovarenog prostornog drva je udvostručen, a ostvarenje mehanizacijom je veće za 11 puta. Važnost ovog kretanja je posebno značajno zbog danas sve izrazitije orijentacije na prijevoz i utovar u vagone J.2.. naročito na duljim relacijama. U 1982. godini utovareno je u vagone J.Ž. svega 6,9%, a u 1984. godini čak 39,2"/» od ukupno utovarenog prostornog drva. Pretpostavlja se daljnji porast korištenja vagona J.2., čime će značaj mehaniziranog utovara dolaziti još više do izražaja. NEKI ČINITELJI POVEĆANJA PROIZVODNOSTI RADA Veličina radnih grupa i promjenjena tehnologija na sječi i izradi Porast proizvodnosti rada na sječi i izradi usko je povezan sa smanjenjem veličine radnih grupa, ali i s promjenom tehnologije. Istraživanja su pokazala da utrošeno čisto vrijeme sječe i izrade s 1 radnikom (1 + 0) iz 51.8. Potrebno čisto vrijeme sječe i izrade za različitu tehnologiju i organizaciju rada. 39 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 40 <-- 40 --> PDF |
privlačenje sitnih sortimenata iz prirodnih sastojina, koja će smanjivati utrošak radne snage i sredstava na kopčanju i uhrpavanju. Strojevi trebaju biti tako konstruirani da što manje oštećuju dubeća stabla i stanište. SI. 7. Utovar složenog v.m. drva na pomoćnom stovarištu u kamion s prikolicom. Prijevoz i utovar drvne mase Razgradnjom šumskih željeznica i ukidanjem nekih pruga J.2. na području Šumskog gospodarstva, kamioni su preuzeli prijevoz pretežnog dijela drvne mase. Kamioni su uz odgovarajuće dorade prikladni za prijevoz tehničke oblovine i prostornog drva. Autodizalice s uzetom su vrlo uspješno vršile utovar tehničke oblovine, ali ne i prostorno (m) drvo. Pokušaji utovara paketiranog (6)) kao i rasutog m drva hidrauličnim dizalicama nisu dali zadovoljavajuća rješenja. Utovar prostornog drva (m + v.m.) Tablica 4. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 39 <-- 39 --> PDF |
SI. 6. Traktor IMT 558 s dizalicom KCR — 2000 uhrpava v.m. drvo na pomoćnom stovarištu. Traktori s dizalicama nužni su u radnom procesu, a posebno u grupnom radu. Njihov broj se također računa u instalirane kapacitete privlačenja, jer je ta l´aza radova izvršena tek kada je drvo i složeno na pom. stovarištu. U 1984. godini od ukupno 183 poljoprivedna traktora njih 32 ima montirane hidraulične dizalice, koje isključivo samo uhrpavaju sitno drvo na pom. stovarištima. Iz ovoga proizlazi očiti nedostatak adaptiranih poljoprivrednih traktora. U narednom razdoblju treba naći prikladnija rješenja za |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 38 <-- 38 --> PDF |
privučene drvne mase. Ovo je ujedno omogućilo potpuno iskorištenje etata prorednih sječina, šio prije nije bilo izvedivo. Odnos stupnja mehaniziranosti, učinka i broja strojeva na privlačenju Porast broja strojeva za privlačenje bio je sve do 1973. godine dosta spor, kada je pored zglobnih i uveden znatniji broj poljoprivednih traktora. Poslije, sve do zaključno 1978. godine, povećava se broj strojeva, ali instalirana vučna snaga nije korjenito povećana. Razdoblje iza toga, u uvjetima izrade znatnih količina v.m. drva i uvođenjem grupnog rada obilježeno je velikim, naglim povećanjem ukupne vučne snage i broja traktora (si. 4 i tab. 3) Usporedo s povećanjem broja traktora i njihove ukupne snage rastao je i stupanj mehaniziranosti privlačenja. Tako je 1969. godine ostvareno mehanizacijom svega 8%>, 1972. godine 20%, 1973. godine 29"/«, 1978. godine 43%, a 1984. godine čitavih 69´:l/i» od ukupno privučene drvne mase (tab. 2) Privučena drvna masa u apsolutnom iznosu je povećavana iz godine u godinu. Godine 1984. privučeno je mehanizacijom 344.224 m:i što čini 93,4K,/o od ukupno privučene drvne mase u 1973. godini. Za prvu mehanizaciju, a naročito zglobne traktore, koristile se najpovoljnije sječine, s drvnom masom većeg volumena. Privlačenjem sitnog m. i v.m. drva ulazila je mehanizacija sve više u proredne stanje sastojine. Posljedica toga je smanjenje godišnjeg ličinka i po traktoru i po 1 kW vučne snage. (si. 5.) Osim izrade i privlačenja v.m. drvo zahtijeva uhrpavanje — slaganje istoga na pomoćna stovarišta. (si. 6.) Uhrpavanje — slaganje se obavlja dizalicama montiranim na poljoprivrednim traktorima. Svrha ovoga posla je povećanje efikasnosti i obrtaja utovarno-prijevoznih kapaciteta (kamionske ekipaže), koji su preskupi ukoliko bi morali skupljati sitno drvo rasutno duž stovarišta. (si. 7.) 36 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Razvoj mehanizacije na privlačenju Tablica 3 * 19G9. godine uvode se zglobni tratori posuđeni sa strane ** 1970. godine uvode se zglobni traktori »Timberjack« vlasništvo Šumskog gospodarstva i ostaju u proizvodnji do 1979. godine, kada ih zamjenjuju zglobni traktori »LKT«. Do 1969. godine bilo je neprekidno nekoliko poljoprivednih traktora na privlačenju, a o njihovoj ulozi rečeno je naprijed. Za mehanizirano privlačenje prostornog drva značajne su dvije prekretnice. Godina 1973. kada počinje izrada vlastitih priključaka na poljoprivredne traktore za iznošenje i izvoženje m.d., i godina 1978. kada se uvodi izrada v.m. drva. (si. 3 i tab. 1) Očita je stagnacija iznošenja — izvoženja m. drva, ali je mehanizirano privlačenje v.m. drva imalo brzi porast (si. 3) Treba istaknuti, da su prostorni sortimenti 1973. godine privučeni mehanizacijom svega 8%, a u 1984. mehanizirano je čitavih 50°/», a v.m. drvo ima znatan udio u količini posječene i |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Veliki dio sječnog etata se privlači (si. 2.) Prosječno je u razdoblju 1969— —1984. godine privučeno 98,3% tehničke oblovine i 82,6%´ prostornih sortimenata (m + v.m.) od ukupno posječene drvne mase. Proizlazi da je vrlo mala količina ostajala izrađena kraj panja, koju su privlačili korisnici drva u maloprodaji. Tablice 1 i 2 pokazuju posječenu i privučenu drvnu masu po grupama sortimenata, kao i kretanje mehaniziranosti od 1969. do 1984. godine. Privlačenje tehničke oblovine mehanizacijom imalo je dosta brzi uspon. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 35 <-- 35 --> PDF |
No tek promjenom veličine radnih grupa, uvođenjem izrade necjepanih sortimenata dužine 2 do 8 m, mjesto u cjepanom obliku dužine 1 m, te primjenom grupnog rada produktivnost rada je značajnije rasla. (U praksi se to dugo, necijepano, drvo najčešće naziva višemetrica — v. m. ili sitno industrijsko drvo — s.i.d.). Izraziti primjer je razdoblje od 1969. do 1978. godine, kada su promjene izostale, nastupio je zastoj pa, što više. i pad učinka. Sve ove promjene na sječi i izradi uvjetovale su i nova rješenja za "privlačenje, utovar i prijevoz. Privlačenje Prvi značajni pokušaj uvođenja traktora u smišljeno i organizirano mehanizirano privlačenje počinje 1964. godine. Postignuti su određeni rezultati, ali oni nisu bitnije utjecali na promjenu klime i smanjenju otpora prema mehanizaciji. Bilo je dovoljno konjskih zaprega i samarica, a bavljenje vlastitom mehanizacijom traži dodatne psihičke, radne i organizacijske napore, posebno stručnih kadrova. Razdoblje od 1964. do 1969. godine može se naznačiti kao utiranje puta i dokazivanje mogućnosti privlačenja traktorima. Godine 1969. uvode se prvi zglobni specijalni šumski traktori. Uvodi se pored sortimentne i deblovna metoda rada. Zglobni traktori rade isključivo u oplodnim, posebno za njih odabranim sječinama. Prostorno drvo se u potpunosti izvozi kolima ili iznosi tovarnim konjima. U međuvremenu se prilazi nabavci većeg broja poljoprivrednih traktora, koji isto kao i zglobni, u ljetnim mjesecima nisu bili dovoljno zaposleni, jer je u proredama malo tehničke oblovine. a za prostorno drvo nisu bili opremljeni. Godine 1973. pristupilo se u radionici Šumskog gospodarstva izradi priključaka za iznošenje i izvođenje prostornog drva dužine 1 m poljoprivrednim traktorima s prikolicama ili daskama (6). Nisu to bili naročito efikasni priključci, ali se je dokazala mogućnost iznošenja — izvoženja prostornog drva dužine 1 m poljoprivrednim traktorima, kao i mogućnost njihovog zaposlenja tijekom ljetnih mjeseci, što se naročito odrazilo na povoljniju klimu prema mehanizaciji. Istovremeno počeo se osjećati manjak sprega i tovarnih konja, jer pada ponuda imalaca sprega i konja. Pošto je i utovar prostornog drva dužine 1 m (m) mehaniziranim sredstvima rada stvarao znatne teškoće, prišlo se je 1978. godine izradi prostornog drva u dugom necijepanom obliku, dužine 4—8 m, a najčešće 4 m — višemetarsko drvo (v.m.). Sortimenta v.m. najčešće je u proredama, koje obavljaju pretežno za vrijeme vegetacije. Poljoprivredni traktori opremljeni jarmovima za privlačenje tehničke oblovine relativno su prikladni i za privlačenje v.m. drva. Privlačenjem v.m. drva na pomoćna stovarišta počeo je i proces njegovog utovara dizalicama, što je povoljno utjecalo i na mehaniziranje utovara jednometarskog sortimenta. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 34 <-- 34 --> PDF |
32 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 33 <-- 33 --> PDF |
I. _ 1960—1963. godine Radi se ručnim alatom (r. a.), a motorne pile (m. p.) se tek uvode. II. — 1964—1967. godine Radi se s r. a., veći udio m. p. grupe radnika s 1 m. p. od 3 do 8. III. — 1968. godine — M. p. potpuno uvedene. Početak primjene tehničkih normi. Grupe radnika s 1 m. p. od 2 do 3. IV. — 1.969. — 1978. godine — Potpuno uvedene tehničke norme. Radne grupe s 1. m. p. od 2 radnika (1 + 1) Tehnologija i organizacija rada ne mijenjaju se 10 godina, stagnacija učinka. Pokusna istraživanja na promjeni stanja. V. — 1.97.9 — 1980. godine — Radne grupe 1 + 1 Uvođenje izrade višemetarskog drva (v. m.) i novih tehničkih normi po stablu, te organizacije rada s 1 radnikom (1 + 0). VI. — 1981 — 1982. godine — Radne grupe 1 + 1 na 70"+ etata i 1 + 0 na 30% etata. Veća količina izrađenog v. m. drva. Potpuno uvedene tehničke norme po stablu. Početak uvođenja grupnog rada. VII. 1983—1984. godine — Radne grupe 1 + 1, a 1 + O sudjeluje sa 40% odnosno So´/o u ostvarenom sječnom etatu. Značajne količine izrađenog v. m. drva. Grupni rad ostvaren sa 25% u 1983. godini, a 44"+ u 1984. godini od ukupno privučene drvne mase. (si. 1 i 10) Uvođenje motornih pila na sječu i izradu doprinijelo je porastu proizvodnosti rada. 31 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 32 <-- 32 --> PDF |
drva iz šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar. Energetska kriza pojačala je potražnju za ogrijevnim drvom upravo do kritičnih razmjera i bit će vrlo teško udovoljiti stalno za sve većom potražnjom obje grupe potrošača. Prikazat će se razvoj mehanizacije, tehnologije i organizacije rada u iskorišćivanju šuma Šumskog gospodarstva »Mojica Birta« Bjelovar za razdoblje 1960—1984. godine, kako bi se na stečenim iskustvima ubuduće lakše svladavao sječni etat i udovoljilo zahtjevima već u skoroj budućnosti. OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM GOSPODARSTVU Šumsko gospodarstvo »Mojica Birta« Bjelovar (Š. G.) zauzima površinu šuma od 137.245 ha, od čega se 80´V» nalazi u prigorju, brdu i planini, a 20% u nizini. Neto sječni etat je u neprekidnom porastu, naročito u proredama. U prosječnom sječnom etatu. tehnička oblovima ima udio od 44%, a prostorni sortimenti 56"1/», što znači da po 1 m:! tehničke oblovine ima 1,29 m:l prostornih sortimenata ili 1,85 prm. Na prorede otpada 61% drvne mase. a 81´Vo površine u godišnjem sječnom etatu. Usporedo s povećanjem sječnog etata u prorednim sastojinama, smanjivalo se srednje sječno kubno stablo (s k. s.) od 0,52 m:! u 1969. godini, na 0,41 m:i u 1984. godini. Iz navedenih razloga sječinama proreda poklanja se posebna pažnja, a osobito od kada se velik dio drvne mase iz proreda, osim za ogrjev, usmjerava i u industrijsku preradu. U Šumskom gospodarstvu, inače, odavna je prisutno načelo, da se sva drvna masa promjera iznad 7 cm iskoristi i iznese na tržište. Početkom promatranog razdoblja sječa i izrada je obavljana sezonskom radnom snagom i ručnim oruđem. Drvo se privlačilo isključivo konjskim zapregama ili iznosilo tovarnim konjima. Prijevoz drvnih sortimenata odvija se šumskom željeznicom i kamionima, dok se utovaralo i istovaralo isključivo ljudskom snagom, gotovo samo ručno. Mala otvorenost šuma od 3,44 km 000 ha godine 1974. te 8,11 km/000 ha koncem 1984. znatno utječe na složenost iskorišćivanja, osobito prorednih sječina. OSTVARENI REZULTATI NA UVOĐENJU MEHANIZACIJE, PROMJENI TEHNOLOGIJE I ORGANIZACIJE RADA Istraživanja su pokazala nemogućnost povećanja proizvodnosti i mehaniziranosti radova, te zaustavljanje visokog porasta troškova uz primjenu postojeće tehnologije i organizacije rada (4). Trebalo je mijenjati stanje u svim fazama radova. Sječa i izrada Na sječi i izradi u razdoblju 1960. — 1984. godine uočljive su promjene u tehnici, tehnologiji i organizaciji rada. Promjene su stalne, iako nedovoljno brze. a odvijale se u ovim etapama: |