DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
mog godišnjeg planiranja, a to znači prije primjene novih planskih godišnjih investicija (time se radni kolektivi šumarstva direktno stimuliraju, putem planskog sniženja troškova uslijed novih investicija, za nabavku i uvođenje mehanizacije u šumarstvo (koje još uvijek ima prenizak stupanj mehanizacije)); pri tome za radove koji se plaćaju po radnom vremenu treba biti samoupravno dogovorena nešto niža tarifa po radnom satu (stopom sniženja tarife po normasatu), koja se primjenjuje objektivno po iskustvu, odnosno objektivno planski; uz to treba dodati osobne dohotke za normalni minuli rad; sve dotle dok nisu dogovorene navedene normalne tarife po stupnjevima teškoća i složenosti rada (primjenom određenih koeficijenata na tarifu za kategoriju I za uvjetnog radnika) u svrhu odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta, u tu svrhu uzimat će se razine osobnih dohodaka koje su dozvoljene odnosnim zakonskim i dogovorenim propisima; pri planiranju predviđaju se takvi osobni dohoci, a pri definitivnom njihovom obračunavanju, uz disciplinirano poštivanje zakonskih i dogovorenih propisa, uzimaju se faktički osobni dohoci na temelju realizacije, tj. rezultata rada (proizvoda i usluga); — zbog utvrđivanja normalne akumulacije na ovim osnovama: na temelju faktičnih vrijednosti šumskih sastojina, odnosno njihovih drvnih masa, te tipičnih poslovnih sredstava: na temelju »analogije prosječne profitne stope«, odnosno »prosječne stope naknade za privređivanje«; ona se treba utvrditi u visini prosjeka Republike za njezinu privredu ali bez poljoprivrede, šumarstva i sličnih djelatnosti kojima je glavno sredstvo proizvodnje (prirodno ograničeno) zemljište (13); u »doba mira« kada je šumarstvo uzimalo u obzir i »vrijednost« šumskog zemljišta, računalo se sa 3% godišnje, a mi smo dokazali ako se uzima samo vrijednost šumskih sastojina, odnosno drva, da bi to iznosilo tada kao u prosjeku čitave privrede oko 4°/o (usporedi našu studiju 9, XIII rad); ako se uzme u obzir da je inflacija priznata udruženom radu ne samo putem njegove realizacije nego i njegovih troškova i akumulacije (bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije))«, uz slobodne cijene, procjenjujemo da 3°/c, odnosno 4%, nisu baš preniski postoci, a primjereni su prosječnoj godišnjoj stopi prirasta vrijednosti drvne zalihe u šumi; — odnosno zbog eventualnog korigiranja normalne akumulacije u vezi s većim ili manjim subjektivnim iskorištenjem objektivno-planskog kapaciteta: ako se želi pritom voditi posebnog računa o »koeficijentu subjektivnog iskorištenja ks« »objektivno-planskog kapaciteta K0I>« tada se taj K01, utvrđuje u društvenom dogovoru, vodeći računa o konkretnim odnosima proizvođača (drvne) sirovine i njezinih prerađivača te prometa i potreba zemlje (to više dolazi u obzir pri utvrđivanju objektivno- planskog kapaciteta npr. pri preradi drva, koja je u nas obično znatno prekapacitirana s obzirom na realno raspoloživu (domaću) drvnu sirovinu), a tada se taj k5 utvrđuje putem koeficijenta, u kojem brojnik označuje vrijednost realizacije ostvarene i subjektivnom vještinom, umješnošću i zalaganjem, a nazivnik označuje vrijednost objektivno-planskog kapaciteta (Kop) (pritom treba izuzeti utjecaj neplaniranih drugačijih objektivnih uvjeta proizvodnje) ; |