DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Ne ulazeći ponovno u već obrađene glavne financijske posljedice, zbog
novouvedene tzv. funkcionalne organizacija šumarstva (10), u ovom radu ćemo
potanje obraditi ova pitanja:


— U novim našim uvjetima, pri odvajanju ekstradohodaka (renta) u šumarstvu,
kako treba tretirati proširenu biološku reprodukciju šuma te izgradnju
novih stalnih šumskih prometnica?
— Pri tome, kakav »normalni« nivo satnica treba uračunavati u bezrentovne
»cijene proizvodnje (reprodukcije)« — tako dugo dok još nije ostvareno
ustavno načelo »za isti rad — isti osobni dohoci« prema našim prijedlozima,
npr. u smislu odnosnih uputa u našem već objavljenom radu (9, vidi
u njemu XV rad)?
— Pri tome, kakve nivoe cijena realizacije, utrošenih sredstava i obveza
(općih, zajedničkih i ostalih potreba) — treba uračunavati, s obzirom na
stalne promjene cijena i još uvijek veliku inflaciju (devalvaciju dinara) u
nas?
— Pri tome, za izračunavanje »normalne akumulacije« u bezrentovnim
»cijenama proizvodnje (reprodukcije)« — kakve faktične nivoe cijena treba
uračunavati za poslovna (i koja poslovna) sredstva u šumarstvu te uz koje
»analogije prosječne profitne stope« koje smo mi u našim posljednjim objavljenim
radovima nazivali »stopama naknade za privređivanje«; napominjemo
da pri tome nismo ih smatrali nikako identičnima naknadama za privređivanje,
koje predstavljaju, po našim zakonskim propisima (17). kamate na udružena
sredstva!
Odmah ističemo, da odgovori na dva pitanja u prethodnim dvjema alinejama
su identični postavkama koje smo već objavili. Ovdje ćemo ih detaljnije
obraditi samo zbog veće jasnoće i važnosti za naše konkretne uvjete!


S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva, problematiku
odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta razradit
ćemo posebno za OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i njege) šuma, a posebno
za OOUR iskorišćivanja šuma.


II. U vezi s raspoređivanjem zajedničkog prihoda u šumarsko-drvarsko-
prometnoj reprodukcijskoj cjelini objavili smo također više radova (vidi literaturu
pod brojevima 5, 8, 9, 11). U studiji pod 9. XVII rad to raspoređivanje
definirali smo, ukratko, ovako:
Od zajedničkog prihoda treba najprije svakom sudioniku udruživanja ustupiti
njegov dio dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (objektivni ekstradohodak.
odnosno renta); taj se dio treba obračunati na temelju njegovih prihoda
koje bi ostvario u vanjskoj realizaciji svog privređivanja. Zatim treba sumu
svih tih ustupljenih dijelova dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta odbiti od
zajedničkog prihoda reprodukcijske cjeline i tako utvrditi plansku, odnosno
faktičnu zajedničku bezrentovnu »cijenu proizvodnje«. Ta se zajednička bezrentovna
cijena proizvodnje konačno rasporedi na sve sudionike udruživanja
upravno proporcionalno njihovim »samoupravno dogovorenim internim cijenama
razmjene«. Ti »ključevi raspoređivanja« temelje se primarno na »normalnim
«, planskim iskustvenim, ili u šumarstvu plansko-objektivnim bezrentovnim
cijenama proizvodnje pojedinih sudionika udruživanja — bez međusobnih
troškova materijala (prenesenih unutar reprodukcijske cjeline) i us