DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ne ulazeći ponovno u već obrađene glavne financijske posljedice, zbog novouvedene tzv. funkcionalne organizacija šumarstva (10), u ovom radu ćemo potanje obraditi ova pitanja: — U novim našim uvjetima, pri odvajanju ekstradohodaka (renta) u šumarstvu, kako treba tretirati proširenu biološku reprodukciju šuma te izgradnju novih stalnih šumskih prometnica? — Pri tome, kakav »normalni« nivo satnica treba uračunavati u bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije)« — tako dugo dok još nije ostvareno ustavno načelo »za isti rad — isti osobni dohoci« prema našim prijedlozima, npr. u smislu odnosnih uputa u našem već objavljenom radu (9, vidi u njemu XV rad)? — Pri tome, kakve nivoe cijena realizacije, utrošenih sredstava i obveza (općih, zajedničkih i ostalih potreba) — treba uračunavati, s obzirom na stalne promjene cijena i još uvijek veliku inflaciju (devalvaciju dinara) u nas? — Pri tome, za izračunavanje »normalne akumulacije« u bezrentovnim »cijenama proizvodnje (reprodukcije)« — kakve faktične nivoe cijena treba uračunavati za poslovna (i koja poslovna) sredstva u šumarstvu te uz koje »analogije prosječne profitne stope« koje smo mi u našim posljednjim objavljenim radovima nazivali »stopama naknade za privređivanje«; napominjemo da pri tome nismo ih smatrali nikako identičnima naknadama za privređivanje, koje predstavljaju, po našim zakonskim propisima (17). kamate na udružena sredstva! Odmah ističemo, da odgovori na dva pitanja u prethodnim dvjema alinejama su identični postavkama koje smo već objavili. Ovdje ćemo ih detaljnije obraditi samo zbog veće jasnoće i važnosti za naše konkretne uvjete! S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva, problematiku odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta razradit ćemo posebno za OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i njege) šuma, a posebno za OOUR iskorišćivanja šuma. II. U vezi s raspoređivanjem zajedničkog prihoda u šumarsko-drvarsko- prometnoj reprodukcijskoj cjelini objavili smo također više radova (vidi literaturu pod brojevima 5, 8, 9, 11). U studiji pod 9. XVII rad to raspoređivanje definirali smo, ukratko, ovako: Od zajedničkog prihoda treba najprije svakom sudioniku udruživanja ustupiti njegov dio dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (objektivni ekstradohodak. odnosno renta); taj se dio treba obračunati na temelju njegovih prihoda koje bi ostvario u vanjskoj realizaciji svog privređivanja. Zatim treba sumu svih tih ustupljenih dijelova dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta odbiti od zajedničkog prihoda reprodukcijske cjeline i tako utvrditi plansku, odnosno faktičnu zajedničku bezrentovnu »cijenu proizvodnje«. Ta se zajednička bezrentovna cijena proizvodnje konačno rasporedi na sve sudionike udruživanja upravno proporcionalno njihovim »samoupravno dogovorenim internim cijenama razmjene«. Ti »ključevi raspoređivanja« temelje se primarno na »normalnim «, planskim iskustvenim, ili u šumarstvu plansko-objektivnim bezrentovnim cijenama proizvodnje pojedinih sudionika udruživanja — bez međusobnih troškova materijala (prenesenih unutar reprodukcijske cjeline) i us |