DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 17 <-- 17 --> PDF |
UDK 630*671:339.233.21. Sum. list CX (1986) 15 ODVAJANJE DIJELA DOHOTKA ZBOG IZUZETNIH POGODNOSTI U ŠUMARSTVU I RASPOREĐIVANJE ZAJEDNIČKOG PRIHODA NA BIOLOŠKU REPRODUKCIJU ŠUMA — NAKON IZLASKA NOVOG ZAKONA O ŠUMAMA SR HRVATSKE Branko KRALJIĆ" SAZETAK. Stupanje na snagu Zakona o šumama SR Hrvatske krajem 1983. obvezalo je udruženi rad šumarstva te Republike da uvede tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva i posebne načine financiranja jednostavne i proširene biološke reprodukcije šumo. To je izazvalo potrebu da autor u ovom radu objavi izmjene koje su postale nužne da se usvoje u njegovim ranije objavljenim radovima o odvajanju dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (objektivnih ekstradohodaka, renta) u šumarstvu. To je nužno to više što je autor analizom utvrdio promašenost odredaba tog Zakona koje se odnose na odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta, u šumarstvu, pa bi ih trebalo zamijeniti autorovim rješenjima. Analogno, autor predlaže u novim uvjetima stanovitu dopunu već objavljenog si)og rješenja raspoređivanja zajedničkog prihoda na OO UR za biološku reprodukciju šuma. UVOD I. O odvajanju objektivnih ekstradohodaka (renta) u šumarstvu objavili smo niz radova (vidi literaturu pod brojem 3, 4, 6, 7, 9, 10, 11, 13). U studiji pod 9 (XIII rad) obradili smo taj problem u konačnom obliku — prikladnom za primjenu u šumarskoj praksi. Pri tome smo izveli konačnu najjednostavniju formulu XII, koju ovdje možemo mnemotehnički navesti u ovom obliku: R = d — (CPjbr + CP,,,,,. + CP„ + CP;´),, f XII pri čemu: R — označuje sve šumske rente zajedno (objektivne ekstradohotke, dijelove dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta) za čitavo šumskogospodarsko područje, godišnje; * Prof. dr dr Branko Kraljić, profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 41000 Zagreb, Miramarska c. br. 13 C 15 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Cj — označuje tržišne prodajne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma u čitavom šumskogospodarskom području, tj. odnosnu realizaciju — po faktičkim dinamičnim cijenama i dinarima u tijeku godine (prosječnim u godini); n — označuje za sve sumande («cijene proizvodnje (CP)«) bezrentovnog karaktera (u zagradama) — normalne iznose: količin a utrošenih sredstava i obveza (na temelju po mogućnosti tehničkih normativa ili planskih iskustvenih normativa, a u šumarstvu eventualno po plansko-objektivnoj razini (1)); samoupravno dogovorenih u SFR Jugoslaviji jedinstvenih satnic a po normasatu i radnom satu za uvjetnog radnika pri radu uvjetne težine i složenosti (9, XV rad) ili samoupravno dogovorene vrijednosti 1 boda iz primijenjene za SFR Jugoslaviju jedinstveno dogovorene metodologije analitičke procjene radova i poslova — plus dodatak za radni staž i ostali normalni minuli rad; prosječnog postotka »naknade za privređivanje«, analognog prosječnoj profitnoj stopi u kapitalizmu; f — označuje za sve sumande (»cijene proizvodnje (CP)«) bezrentovnog karaktera (u zagradama) — faktične iznose u tijeku godine dinamičnih (prosječnih); cijen a utrošenih sredstava i obveza; cijen a poslovnih sredstava (pri biološkoj reprodukciji drva i osovnih drvnih zaliha); snag a dinar a (ovisnih o inflaciji); CPj|,r — označuje »cijenu proizvodnje« jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva (šuma) u godini, prema propisima društveno odobrenih šumskogospodarskih elaborata, a bez troškova materijala i usluga, eventualno prenesenih od strane iskorišćivanja šuma ili izgradnje stalnih šumskih prometnica, odnosno građevina (partnera po tzv. teritorijalnoj organizaciji šumarstva) na tu djelatnost; ta krnja CPp,,. inače, razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim normalnim razinama a po faktičnim cijenama (prosječnim) u tijeku godine; CP,,|,r. — označuje »cijenu proizvodnje« onog dijela proširene biološke reprodukcije u šumskogospodarskom području, koji godišnje autofinancira sama organizacija udruženog rada šumarstva na temelju društveno odobrenih šumskouređajnih elaborata, a bez troškova materijala i usluga eventualno prenesenih na tu djelatnost od strane partnera po tzv. teritorijalnoj organizaciji šumarstva; ta krnja CPp|„. inače, razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim normalnim razinama a po faktičnim cijenama (prosječnim) u tijeku godine; CP., — označuje »cijenu proizvodnje« onog dijela proširene tehničke reprodukcije (izgradnje novih) stalnih šumskih prometnica, koji autofinancira u šumskogospodarskom području tijekom godine sama organizacija udruženog rada šumarstva, a bez troškova materijala i usluga eventualno prenesenih na tu djelatnost od strane partnera po teritorijalnoj organizaciji šumarstva; u tom smislu krnja CPp . razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim normalnim razinama i faktičnim cijenama; CP;´ — označuje »cijenu proizvodnje« iskorišćivanja šuma u tijeku godine na šumskogospodarskom području, a bez kupovine posječene drvne mase od biološke reprodukcije drva (šuma) jer s tom djelatnošću zajedno čini iste organizacijske jedinice (šumarije pa i organizaciju udruženog rada šumarstva po tzv. teritorijalnoj organizaciji šumarstva); inače, ta krnja CP;´, razumljivo, sadrži vlastita utrošena sredstva, obveze i akumulaciju — u njihovim normalnim razinama i faktičnim cijenama. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Pri obračunavanju za cjelinu šumskogospodarskog područja, a i čitave godine, faktične cijene uzimaju se iz knjigovodstva u obliku ponderiranih godišnjih prosjeka, a pri planiranju one se uzimaju na temelju što preciznijeg predviđanja. Ukoliko se pritom želi normirane akumulacije korigirati »koeficijentom subjektivnog iskorištenja k^< »objektivno-planskog (samoupravno dogovorenog) kapaciteta Kop« — prema formuli X istog našeg rada — treba formuli XII još dodati: + (S, O.oP ks — S, 0,oP)) pri čemu: S — označuje odnosna (po djelatnosti) poslovna sredstva po faktičnim cijenama i dinarima u tijeku godine; P — prosječnu stopu normalne »naknade za privređivanje«; kg — označuje »koeficijent subjektivnog iskorištenja objektivno-planskog kapaciteta « ; on u brojniku sadrži vrijednost proizvodnje tog kapaciteta, povećanu ili smanjenu zbog subjektivnog iskorištenja društvenih poslovnih sredstava, a u nazivniku vrijednost godišnje proizvodnje tog objektivno-planskog kapaciteta. U tom istom radu nalazi se i druga, analitičnija pa i kompliciranija metoda (formula) odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta u šumarstvu — koju smo preporučili za eventualne verifikacije koje bi obavljali specijalisti SDK i si. Ta je metoda isključivo bila prikazana u našem prethodnom radu i toj problematici (7). Pri njoj C; ima isto značenje. A quasi bezrentovna »cijena proizvodnje« (ona se u ovdje prikazanim formulama nalazi u prvim okruglim zagradama!) uzima se obračunski iz knjigovodstva za njezine elemente utrošena sredstva i obveze (opće, zajedničke i ostale potrebe) a za osobne dohotke i normalnu akumulaciju ima isto značenje kao i u naprijed prikazanom pojednostavnjenom postupku za šumarsku praksu. Međutim takva se uglavnom obračunska »cijena proizvodnje« naknadno objektivira (normira) uzimanjem korektura zbog subjektivne ekonomije radnog kolektiva: a. količina utrošenih sredstava i obveza, b. ostvarene proizvodnosti živog rada, te c. subjektivnog iskorištenja objektivno-planskog kapaciteta. U studiji pod 9 (XIII rad) za taj postupak smo oblikovali formulu IX, koju ovdje možemo navesti mnemotehnički u ovom obliku: R = C; — [(CPihr + CPpbr + CPP + CPi´)obknf + 4-(USOn f — USO()bk f) + + (UODz „ , — UODz ob8đ ,) + + (Si O.oP ks — Sf O.oP)] odnosno jednostavnije: R = C; — [(CPibr + CP pbr + CPp + CPi´Uta t + + (a + b + c)] Pri čemu: obkn indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za utrošena sredstva i obveza te osobne dohotke, a obračunate podatke za normalnu akumulaciju; 17 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Obk indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za utrošena sredstva i obveze; obsd indeks označuje obračunsko-knjigovodstvene podatke za ukalkulirane osobne dohotke samoupravno dogovorene razine: z indeks značuje živi («tekući«) rad; n i indeksi imaju značenje kao naprijed; USO označuje »utrošena sredstva i obveze«; UOD označuje »ukalkulirane osobne dohotke«; S označuje kao naprijed poslovna sredstva tipična a pri biološkoj reprodukciji šuma i specifična, tj. vrijednost šume (šumskih drvnih zaliha); ostali znakovi imaju ista značenja kao naprijed. Pri tome iznosi a, b, c — mogu se izračunati za pojedinu djelatnost šumarstva ili za ukupno šumarstvo zajedno. Osobne dohotke na osnovi minulog rada radni kolektiv ostvaruje iz odnosnih CP (obveze za zajedničku potrošnju i normalna akumulacija) te subjektivnih ekonomija a, c. Planiranje i obračunavanje rente obavlja se za cjelokupno šumskogospodarsko područje za čitavo godišnje plansko-obračunsko razdoblje. Po izlasku novog Zakona o šumama SR Hrvatske (18), došlo je s tom problematikom u vezi do ovih novosti: — primijenio se tzv. funkcionalni sistem organizacije šumarstva (18. član 19, 20 i 21); — primijenili su se propisi o financiranju jednostavne biološke reprodukcije u šumarstvu (18, član 66); — primijenili su se propisi o financiranju proširene biološke reprodukcije u šumarstvu (18, član 68 i 69); — primijenili su se propisi o financiranju izgradnje stalnih šumskih prometnica (18, član 68 stavka 4); — stupili su na snagu zakonski propisi o odvajanju ekstradohodaka (renta) u šumarstvu (18, član 70—73) i njihovu daljnjem usmjeravanju (18, član 74); — objavili smo naš rad o financijskim posljedicama primjene novog Zakona o šumama SR Hrvatske, zbog tzv. funkcionalne organizacije šumarstva (10); — objavili smo naš rad, koji sadrži kritiku propisa Zakona o šumama SRH, koji se odnose na odvajanje dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (13) — prije nego li što su izašle obećane (18. član 129) odnosne upute republičkih organa nadležnih za poslove šumarstva i financija. U našem radu, ovdje navedenom u pretposljednjoj alineji (10), smatramo da smo dokazali da se nije vodilo računa o tome koja djelatnost treba biti stimulirana za poboljšanje plodnosti šuma i njihova položaja prema tržištu. Ukazali smo na način, kako da se to ispravi. U našem radu pak, ovdje navedenom u posljednjoj alineji (13), smatramo da smo dokazali da je metoda navedena u novom Zakonu o šumama SRH vrlo pogrešna u nizu propisanih pokazatelja i stoga neupotrebljiva. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ne ulazeći ponovno u već obrađene glavne financijske posljedice, zbog novouvedene tzv. funkcionalne organizacija šumarstva (10), u ovom radu ćemo potanje obraditi ova pitanja: — U novim našim uvjetima, pri odvajanju ekstradohodaka (renta) u šumarstvu, kako treba tretirati proširenu biološku reprodukciju šuma te izgradnju novih stalnih šumskih prometnica? — Pri tome, kakav »normalni« nivo satnica treba uračunavati u bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije)« — tako dugo dok još nije ostvareno ustavno načelo »za isti rad — isti osobni dohoci« prema našim prijedlozima, npr. u smislu odnosnih uputa u našem već objavljenom radu (9, vidi u njemu XV rad)? — Pri tome, kakve nivoe cijena realizacije, utrošenih sredstava i obveza (općih, zajedničkih i ostalih potreba) — treba uračunavati, s obzirom na stalne promjene cijena i još uvijek veliku inflaciju (devalvaciju dinara) u nas? — Pri tome, za izračunavanje »normalne akumulacije« u bezrentovnim »cijenama proizvodnje (reprodukcije)« — kakve faktične nivoe cijena treba uračunavati za poslovna (i koja poslovna) sredstva u šumarstvu te uz koje »analogije prosječne profitne stope« koje smo mi u našim posljednjim objavljenim radovima nazivali »stopama naknade za privređivanje«; napominjemo da pri tome nismo ih smatrali nikako identičnima naknadama za privređivanje, koje predstavljaju, po našim zakonskim propisima (17). kamate na udružena sredstva! Odmah ističemo, da odgovori na dva pitanja u prethodnim dvjema alinejama su identični postavkama koje smo već objavili. Ovdje ćemo ih detaljnije obraditi samo zbog veće jasnoće i važnosti za naše konkretne uvjete! S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva, problematiku odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta razradit ćemo posebno za OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i njege) šuma, a posebno za OOUR iskorišćivanja šuma. II. U vezi s raspoređivanjem zajedničkog prihoda u šumarsko-drvarsko- prometnoj reprodukcijskoj cjelini objavili smo također više radova (vidi literaturu pod brojevima 5, 8, 9, 11). U studiji pod 9. XVII rad to raspoređivanje definirali smo, ukratko, ovako: Od zajedničkog prihoda treba najprije svakom sudioniku udruživanja ustupiti njegov dio dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta (objektivni ekstradohodak. odnosno renta); taj se dio treba obračunati na temelju njegovih prihoda koje bi ostvario u vanjskoj realizaciji svog privređivanja. Zatim treba sumu svih tih ustupljenih dijelova dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta odbiti od zajedničkog prihoda reprodukcijske cjeline i tako utvrditi plansku, odnosno faktičnu zajedničku bezrentovnu »cijenu proizvodnje«. Ta se zajednička bezrentovna cijena proizvodnje konačno rasporedi na sve sudionike udruživanja upravno proporcionalno njihovim »samoupravno dogovorenim internim cijenama razmjene«. Ti »ključevi raspoređivanja« temelje se primarno na »normalnim «, planskim iskustvenim, ili u šumarstvu plansko-objektivnim bezrentovnim cijenama proizvodnje pojedinih sudionika udruživanja — bez međusobnih troškova materijala (prenesenih unutar reprodukcijske cjeline) i us |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 22 <-- 22 --> PDF |
luga. Pored toga oni se temelje i na bezrentovnim takvim krnjim cijenama proizvodnje, deduktivno iskalkuliranim polazeći od svjetskih pa i domaćih tržišnih cijena finalnih proizvoda reprodukcijske cjeline (14). S obzirom na novouvedenu tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva i druge nove propise novog Zakona o šumama SR Hrvatske, u ovom radu osvjetlit ćemo odnosnu problematiku OOUR-a za biološku reprodukciju kao posebnog sudionika udruživanja u reprodukcijsku cjelinu. OBRADA Ia. U OOUR-u biološke reprodukcije šuma mogli bi razraditi odvajanje dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta posebn o za jednostavnu i posebn o za proširenu biološku reprodukciju šuma. Međutim, članom 66. Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeno je da se ostatak neutrošenih sredstava namijenjenih jednostavnoj reprodukciji šuma mora namijeniti proširenoj reprodukciji šuma. Stoga moramo i mi odvajanje tog dijela dohotka izvršiti zajedn o za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju šuma. Prema tome, OOUR biološke reprodukcije šuma za svoje proizvode i općedruštvene koristi za obje navedene reprodukcije zajedn o dobija zakonom propisane naknade kao svoju ukupnu realizaciju . Ta realizacija ovisi o razinama tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera proširene biološke reprodukcije, prema tome i o inflaciji, tj. stupnju devalvacije dinara. Potonje je preveliko da bi povišenje utrošenih sredstava i obveza udruženom radu mogla regresirati država (društvo), pa gubitke supstancije s njome u vezi treba »probaviti« sam udruženi rad podizanjem proizvodnosti svog rada i povećanjem obujma društveno korisne proizvodnje (proizvoda, usluga, općedruštvenih koristi). Od te realizacije treba odbiti bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije) « koje se odnose na sve radove jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma te eventualne izgradnje šumskih prometnica o kojima ovisi ostvarenje programa proširene biološke reprodukcije šuma (18, član 68, stavka 4) — planirane na temelju dobijenih novčanih naknada i propisa šumskouređajnih elaborata (osnova, programa i si.), odobrenih od društva. To planiranje financijski pak se temelji: — na faktičnim nabavnim cijenama materijala, koji se temelje na normativima utvrđenim tehničkim normiranjem, odnosno objektivno po iskustvu, odnosno objektivno planski; na faktičnim nabavnim cijenama stranih usluga, tipičnih osnovnih sredstava (u svrhu izračunavanja njihove amortizacije) i drvnih zaliha u osovnom stanju te ugovorenih i propisanih obveza za opće, zajedničke i ostale potrebe; pri planiranju pak uzimaju se te buduće faktične obračunske cijene u njihovim predvidivim iznosima; — na samoupravnim dogovorom normiranoj, odnosno dozvoljenoj tarifi po normasatu uvjetnog radnika pri definiranim kategorijama teškoća i složenosti rada, koja se primjenjuje na normalna vremena, utvrđena tehničkim normiranjem, odnosno objektivno po iskustvu, odnosno objektivno planski, odnosno u šumarstvu plansko-objektivno (1, 3, 4, 6, 7, 9) tj. na temelju planskih troškova koji odgovaraju osnovnim sredstvima prisutnim u trenutku sa20 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 23 <-- 23 --> PDF |
mog godišnjeg planiranja, a to znači prije primjene novih planskih godišnjih investicija (time se radni kolektivi šumarstva direktno stimuliraju, putem planskog sniženja troškova uslijed novih investicija, za nabavku i uvođenje mehanizacije u šumarstvo (koje još uvijek ima prenizak stupanj mehanizacije)); pri tome za radove koji se plaćaju po radnom vremenu treba biti samoupravno dogovorena nešto niža tarifa po radnom satu (stopom sniženja tarife po normasatu), koja se primjenjuje objektivno po iskustvu, odnosno objektivno planski; uz to treba dodati osobne dohotke za normalni minuli rad; sve dotle dok nisu dogovorene navedene normalne tarife po stupnjevima teškoća i složenosti rada (primjenom određenih koeficijenata na tarifu za kategoriju I za uvjetnog radnika) u svrhu odvajanja dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta, u tu svrhu uzimat će se razine osobnih dohodaka koje su dozvoljene odnosnim zakonskim i dogovorenim propisima; pri planiranju predviđaju se takvi osobni dohoci, a pri definitivnom njihovom obračunavanju, uz disciplinirano poštivanje zakonskih i dogovorenih propisa, uzimaju se faktički osobni dohoci na temelju realizacije, tj. rezultata rada (proizvoda i usluga); — zbog utvrđivanja normalne akumulacije na ovim osnovama: na temelju faktičnih vrijednosti šumskih sastojina, odnosno njihovih drvnih masa, te tipičnih poslovnih sredstava: na temelju »analogije prosječne profitne stope«, odnosno »prosječne stope naknade za privređivanje«; ona se treba utvrditi u visini prosjeka Republike za njezinu privredu ali bez poljoprivrede, šumarstva i sličnih djelatnosti kojima je glavno sredstvo proizvodnje (prirodno ograničeno) zemljište (13); u »doba mira« kada je šumarstvo uzimalo u obzir i »vrijednost« šumskog zemljišta, računalo se sa 3% godišnje, a mi smo dokazali ako se uzima samo vrijednost šumskih sastojina, odnosno drva, da bi to iznosilo tada kao u prosjeku čitave privrede oko 4°/o (usporedi našu studiju 9, XIII rad); ako se uzme u obzir da je inflacija priznata udruženom radu ne samo putem njegove realizacije nego i njegovih troškova i akumulacije (bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije))«, uz slobodne cijene, procjenjujemo da 3°/c, odnosno 4%, nisu baš preniski postoci, a primjereni su prosječnoj godišnjoj stopi prirasta vrijednosti drvne zalihe u šumi; — odnosno zbog eventualnog korigiranja normalne akumulacije u vezi s većim ili manjim subjektivnim iskorištenjem objektivno-planskog kapaciteta: ako se želi pritom voditi posebnog računa o »koeficijentu subjektivnog iskorištenja ks« »objektivno-planskog kapaciteta K0I>« tada se taj K01, utvrđuje u društvenom dogovoru, vodeći računa o konkretnim odnosima proizvođača (drvne) sirovine i njezinih prerađivača te prometa i potreba zemlje (to više dolazi u obzir pri utvrđivanju objektivno- planskog kapaciteta npr. pri preradi drva, koja je u nas obično znatno prekapacitirana s obzirom na realno raspoloživu (domaću) drvnu sirovinu), a tada se taj k5 utvrđuje putem koeficijenta, u kojem brojnik označuje vrijednost realizacije ostvarene i subjektivnom vještinom, umješnošću i zalaganjem, a nazivnik označuje vrijednost objektivno-planskog kapaciteta (Kop) (pritom treba izuzeti utjecaj neplaniranih drugačijih objektivnih uvjeta proizvodnje) ; |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 24 <-- 24 --> PDF |
budući da utvrđivanje oba navedena pokazatelja nije zasad u našim uvjetima lako provedivo, zbog eventualnih pritisaka i neobjektivne ocjene koeficijenta ks , u našoj studiji (9, XIII rad) naveli smo razloge mogućnosti trenutačnog odustajanja od primjene tih dvaju pokazatelja (k^ i K,,,,) pri odvajanju dijela dohotka zbog izuzetnih pogodnosti u privređivanju. Ako OOUR biološke reprodukcije (uzgoja i zaštite) šuma obuhvaća šume koje nisu prikladne za trajn o šumsko gospodarenje, može se dogoditi da su njegovi troškovi previsoki a prihodi premali (u slučaju prevladavanja mladih šumskih sastojina), odnosno da su njegovi troškovi preniski a prihodi previsoki (u slučaju prevladavanja starih šumskih sastojina) — u usporedbi s naknadama za uzgoj i zaštitu šuma koje dobija od OOUR-a iskorišćivanja šuma i dr. prema odredbama Zakona o šumama (18, član 66—69), i to i u slučaju da su te odredbe u prosjeku ispravne. U vezi sa svime što smo naveli pod toč. la. — utvrđivanje rente u OO UR-u biološke reprodukcije šuma (Rhr) može se izvršiti po ovoj formuli: Rl„. = (Nj,,,. + Nphr) ~ (CPjbr + CP,,,,,-+ CPpBbr)nf a) pri čemu: N označuje naknade za biološku reprodukciju šuma, CP označuje kompletne iskalkulirane »cijene proizvodnje«, ep označuje »cijene proizvodnje« iskalkulirane za izgradnju šumskih prometnica o kojima ovisi ostvarivanje proširene biološke reprodukcije šuma (u smislu 18, član 68, 4. stavka), ali bez materijala i internih usluga biološke reprodukcije šuma istog OOUR-a, br indeks označuje »biološku reprodukciju šuma«, jbr indeks označuje »jednostavnu biološku reprodukciju šuma«, pbr indeks označuje »proširenu biološku reprodukciju šuma«, ppbr indeks označuje »prometnice proširene biološke reprodukcije šuma (u smislu 18, član 68, 4. stavka)«, n indeks ima isto značenje kao na str. 15 formule XII ovog rada, f indeks ima isto značenje kao na str. 15 formule XII ovog rada, I b. U OOUR-u iskorišćivanja šuma realizacij u predstavljaju tržišne cijene posječenog i prodanog drva u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma. Budući da su to tržišne cijene po faktičnim nivoima, na tu realizaciju utječu sve promjene cijena pa i inflacija. Od te realizacije treba odbiti bezrentovnu »cijenu proizvodnje (reprodukcije) « koja se odnosi na naknade izdate za financiranje jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma, ostala utrošena sredstva i obveze (za opće, zajedničke i ostale potrebe) te normalnu akumulaciju iskorišćivanja šuma, eventualno povećanu odnosno smanjenu u slučaju primjene »koeficijenta subjektivnog iskorištenja ks« »objektivno-planskog kapaciteta Kop«. Ta utrošena sredstva sadrže i internu normalnu, odnosno objektivno plansku, »cijenu proizvodnje (reprodukcije)« izgradnje stalnih šumskih prometnica, koje OOUR iskorišćivanja šuma mora financirati kao uvjet rentabilnog iskorišćivanja šuma. 22 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 25 <-- 25 --> PDF |
To planiranje, odnosno obračun, temelji se na predvidivim, odnosno faktičnim, cijenama realizacije i elemenata bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije «, koja se treba temeljiti na normalnim vremenima, propisanim dozvoljenim tarifama po normasatu i radnom satu, te normalnoj akumulaciji iskorišćivanja šuma — dakle, potpuno jednako kako smo to naveli za OOUR biološke reprodukcije šuma. Jedino ovdje u poslovna sredstva ne uzima se i vrijednost (šumskog tla i) šumskih sastojina (drvnih zaliha u osovnom stanju) već vrijednosti šumskih prometnica kojih je investitor OOUR iskorišćivanja šuma, i to sve dotle dok su te šumske prometnice društvenog vlasništva u posjedu tj. dio »imovine« OOUR-a za iskorišćivanje šuma. U šumskom gospodarenju iz razloga uzgoja i zaštite ili uređivanja šuma — za sječu se određuju i one šumske sastojine koje uzrokuju za jeftinije Sortimente pa i ukupnu sječnu drvnu masu negativne planske financijske rezultate. Ti rezultati se lakše financiraju iz godišnje akumulacije (pa i godišnjih renta) nego li unutar svakog tromjesečja. Dapače, ako je u jednom tromjesečju planski financijski rezultat negativan zbog uzgojno-zaštitno-uređivačkih razloga, to šumarstvu neće nitko naknaditi, a ipak u slijedećem tromjesečju oduzet će mu se dio objektivnog ekstradohotka, odnosno blokirati za ulaganje u investicije, eventualna izgospodarena šumska renta. To pokazuje da je odredba Zakona o šumama o odvajanju šumske rente tromjesečno (18, član 70) pri takvim slučajevima za šumarstvo vrlo neprikladna. U vezi sa svime što smo naveli pod toč. lb. — utvrđivanje rente u OO UR-u iskorišćivanja šuma (Rj) može se izvršiti po ovoj formuli: Ri = Ci — (CPi + CPp)n, b) pri čemu: Cj označuje isti kao na str. 15 ovog rada; CP, označuje kompletnu »cijenu proizvodnje« iskalkuliranu za djelatnost iskorišćivanje šuma, po normalnim razinama i faktičnim cijenama a uz normalnu akumulaciju; CP,, označuje »cijenu proizvodnje« izgradnje šumskih prometnica i drugih građevina, koju financira OOUR iskorišćivanja šuma, a bez troškova materijala i usluga eventualno prenesenih od strane OOUR-a iskorišćivanja šuma; u tom smislu krnja CPp iskalkulirana je po normalnim razinama i faktičnim cijenama; n indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada; f indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada. 1c. Obično se za izgradnju stalnih šumskih prometnica i drugih potrebnih šumarstvu građevina osniva poseban OOUR šumskog građevinarstva. Taj OOUR ostvaruje realizaciju, u pravilu dobijajući odnosne investicije OOUR-a iskorišćivanja šuma, u visini planske »cijene proizvodnje (reprodukcije) « svoje usluge. Može biti ugovoreno da se ta cijena naknadno periodski korigira u vezi s inflacijom na temelju periodskih »situacija«. Od tako dobijenog ukupnog prihoda odbiju se normalne bezrentovne »cijene proizvodnje (reprodukcije)« gradnje: utrošena sredstva, obveze za opće, 23 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 26 <-- 26 --> PDF |
zajedničke i ostale potrebe te akumulacija — u razinama cijena materijala, stranih usluga i tipičnih osnovnih sredstava, satnica po normasatu i radnom satu, analogije prosječne profitne stope, tj. »naknade za privređivanje«, kake smo to objasnili naprijed. Pri tome utrošena sredstva obično se temelje na tehničkim normama za građevinarstvo, odnosno na iskustvu, a to znači da se osnivaju naturalno na planskoj razini. U vezi sa svime što smo naveli pod toč. lc. — utvrđivanje rente u OOUR-u šumskog građevinarstva (R;j) može se izvršiti po ovoj formuli: Rg = Cg — CP , „ f c) pri čemu: Cg označuje faktične dinamičke cijene realizacije građevinskih usluga OO UR-a građevinarstva; CPg označuje kompletnu »cijenu proizvodnje«, Askalkuliranu za izgrađene šumske prometnice i građevine, po normalnim razinama i faktičnim cijenama a uz normalnu akumulaciju; n indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada; 1 indeks označuje isto kao na str. 15 ovog rada. II. Kada je šumarstvo udružilo rad i sredstva u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnu reprodukcijsku cjelinu, odnosno provelo tzv. funkcionalnu organizaciju šumarstva (s obzirom na odredbe pod 17 i 18, član 19, 2. stavka) — raspoređivanje zajedničkog prihoda treba se ostvariti na sve sudionike udruživanja kako smo to naprijed ukratko objasnili, a opširnije u našem posebnom radu (9/XVII). Jedino pri OOUR-u biološke reprodukcije drva treba uvažiti ovo ograničenje pri raspoređivanju zajedničkog prihoda: tome OOUR-u mora se u svakom slučaju rasporediti minimalno toliko sredstava da se u naturi 100°la ostvare planirane jednostavna i proširena biološka reprodukcija šuma; to pak znači da se tom OOUR-u biološke reprodukcije šuma treba rasporediti minimalno njegova, po faktičnim cijenama rebalansirana, planska, tj. normalna, cijena koštanja (normalne razine). Taj OOUR dakle ne smije snositi gubitak, jer tada ne bi mogao u potpunosti izvršiti planiranu reprodukciju šuma, koje po Ustavu predstavljaju »dobro od društvenog interesa«. Budući da je u tom OOUR-u slijedeće-godišnja sječa u pravilu neovisna o ovogodišnje izvršenim radovima jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma (jer je uvijek »omogućuje« drvna zaliha svih šumskih sastojina), sve dotle dok se ne uvede višegodišnje periodično bilanciranje uspjeha gospodarenja i u tom OOUR-u (usporedi naš rad 9 XVI), taj OOUR naime dobija svoje ukupne prihode — neovisno o faktičnom naturalnom obujmu svojih radova na biološkoj reprodukciji šuma. Svi drugi OOUR-i, naprotiv, mogu ostvarivati svoje ukupne prihode samo na temelju svojih proizvedenih proizvoda, jer im nije moguće vršiti »virmane« osnovnih sredstava u istovrsna obrtna sredstva (gotovu proizvodnju, odnosno realizaciju). Zbog navedenih specifičnosti djelatnosti OOUR-a biološke reprodukcije šuma, koja je ne samo »od osobitog društvenog interesa« (Zakon o šumama SRH, (18, član 3)) nego i sama proizvodi »dobra od osobita društvena inte 24 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 27 <-- 27 --> PDF |
resa« (15, 16) — nužno je stoga svake godine da se izvrši k o 1 a u d a- c i j a radova na biološkoj reprodukciji šuma, u kojoj će sudjelovati šumarska inspekcija općine, odnosno zajednice općina. Manjak ostvarenih radova treba taj OOUR naknadno ostvariti u naturi, na teret osobnih dohodaka svojeg radničkog kolektiva, svoje akumulacije, odnosno društvenih zajmova (koje će OOUR vraćati u anuitetima) — ukoliko su usvojeni prijedlozi iz našeg posebnog rada koji tretira ostvarenje šumskogospodarskih osnova u uvjetima financijske krize (12). Naime, do manjka ostvarenja nije moglo doći zbog promjena cijena i intenzivne inflacije jer su se pri navedenom odvajanju dijela dohotka zbog izuzetno pogodnih uvjeta kalkulirale faktične cijene i dinari kako u prihodima tako i u troškovima (bezrentovnim »cijenama proizvodnje «) pojedine djelatnosti — osim uslijed nužnog proticanja vremena (oko jednog tromjesečja) od prodaje proizvoda iskorišćivanja šuma i drugih kofinancijera biološke reprodukcije šuma do utroška tih financijskih sredstava u biološku reprodukciju šuma. Ukoliko se to naknadi loj djelatnosti — za navedeni manjak, nastao zbog subjektivnih razloga, treba da ponese financijsk u odgovornost odnosni radnički kolektiv, odnosno OOUR biološke reprodukcije šuma — ukoliko su postoci, određeni članovima 66 i 69 Zakona o šumama SR Hrvatske (18) određeni u korektnim, tj. dostatnim, razinama. Kada postoji samostalna radna organizacija šumarstva, ona predstavlja također udruživanje rada i sredstava u reprodukcijsku parcijalnu cjelinu (dio reprodukcijskog lanca) šumarstva — sa zajedničkim »finalnim« proizvodom u obliku proizvoda iskorišćivanja šuma. U velikim radnim organizacijama šumarstva pak mogu postojati i dvije ili više grupa OOUR-a biološke reprodukcije (uzgoja i zaštite) šuma, OOUR-a iskorišćivanja šuma, OOUR-a šumskog građevinarstva i dr. sa grupno-zajedničkim proizvodnjama »finalnog« oblika proizvoda iskorišćivanja šuma. U tim slučajevima trebalo bi se raspoređivanje »zajedničkog proizvoda šumarstva«, odnosno »grupno-zajedničke proizvodnje šumarstva«, na pojedine sudionike udruživanja — vršiti analogno kako smo to detaljnije objasnili za šumarsko-drvarsko-prometnu reprodukcijsku cjelinu. LITERATURA 1. Kraljić , B. »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga. 2. Kraljić , B.: »Primjedbe na nacrt Ustava, kojim se šuma tretira kao prirodno dobro«, Šumarski list 3—4, 1974, Zagreb, str. 146—151. (Tisak ima mnogo grešaka (»neprodukciona« umjesto »reprodukciona« i dr., pa i ispuštenih dijelova rečenica)). 3. Kraljić , B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šumarski list 7—10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 4. Kraljić , B.: »Odvajanje ekstradohodaka (renta) u šumarstvu u uvjetima promjena cijena i intenzivne inflacije«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 1—64. Ofset-tisak. 5. Kraljić , B.: »Raspoređivanje zajedničkog prihoda i dohotka u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnoj integraciji (kooperaciji)«, RADOVI broj 56 Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1983, str. 65—120. Ofset-tisak. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Kraljić , B.: »Novi prijedlog izračunavanje ekstradohodaka (rente) u šumarstvu «, Šumarstvo i prerada drveta 1—3, 1984, Sarajevo, str. 3—29. Kraljić , B.: »Odvajanje rente u šumarstvu na temelju obračunskih, naknadno objektiviranih, kalkulacija pri sadašnjim uvjetima«. Savjetovanja I i II, Mostar 25—26. maj 1984, ofset-tisak, te Šumarstvo i prerada drveta 10—12. 1984, Sarajevo, str. 335—346. Kraljić , B.: »Zajednički prihod i njegovo plansko i obračunsko raspoređivanje u šumarsko-drvoprerađivačko-prometnom kompleksu«, Jugoslavensko savjetovanje, Zbornik radova, Split 4. i 5. oktobra 1984, str. 185—196; Šumarstvo i prerada drveta 7—9. 1985, Sarajevo, str. 263—274. Kraljić , B.: »Teorijsko-metodološka istraživanja važnijih organizacijskih i ekonomskih elemenata privređivanja u šumarstvu«, disertacija god. 1985. odbranjena na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, RADOVI broj 63 Šumarskog instituta Jastrebarsko, Zagreb 1985, str. 1—342. Ofset-tisak. Obuhvaća: I rad: »Pojam, karakteristike i nužnost šumskogospodarskog područja«, str. 1—12 + 1—2 Summary II rad: »Bitne značajke i mjesto osnovne organizacije udruženog rada u šumarstvu«, str. 1—13 + 3—5 Summary III rad: »Optimalna veličina šumskogospodarske organizacije«, str. 1—6 + 6—7 Summary IV rad: »Teritorijalna ili funkcionalna organizacija u šumarstvu?«, str. 1—19 + 8—10 Summary V rad: »Razgraničenje i povezanost samoupravljanja i rukovođenja u šumarskim organizacijama udruženog rada«, str. 1—14 + 11—12 Summary VI rad: »Osnove usavršavanja kalkulacija troškova, odnosno ´cijena reprodukcije´, glavnih proizvodnih OOUR-a u šumarstvu i preradi drva«, str. 1—27 + 13 Summary VII rad: »Da li su ukalkulirani osobni dohoci troškovi?«, str. 1—7 + 14 Summary VIII rad: »Da li se povrat dugova, kamate na uzajmljena i vlastita poslovna sredstva, programirani dijelovi dohotka namijenjeni fondovima — mogu smatrati troškovima samoupravne organizacije?«, str. 1—18 + Summary IX rad: »Kritički osvrt na tzv. ´amortizaciju šuma´«, str. 1—16 + 16 Summary X rad: »Biološko-reprodukciona vrijednost posječene drvne mase u šumarstvu «, str. 1—25 + 17—18 Summary XI rad: »Razgraničenje i kalkulacija jednostavne biološke godišnje reprodukcije drva — sumarno i po jedinicama tečajnog drvnog prirasta, odnosno godišnje sječne drvne mase«, str. 1—29 + 19 Summary XII rad: »Usavršavanje kalkulacija u iskorišćivanju šuma«, str. 1—18 + 20—21 Summary XIII rad: »Odvajanje ekstradohodaka, odnosno renta, u šumarstvu pri sadašnjim uvjetima«, str. 1—25 + 22—24 Summary XIV rad: »Kritički osvrt na odredbe Samoupravnog sporazuma o odvajanju renta u šumarstvu«, str. 1—9 + 25—27 Summary XV rad: »Raspoređivanje ostatka čistog dohotka osnovnih organizacija udruženog rada u šumarstvu«, str. 1—20 + 28—30 Summary XVI rad: »Bilanciranje u biološkoj reprodukciji drva«, str. 1—18 + 31—33 Summary XVII rad: »Mjerila raspoređivanja zajedničkog prihoda u šumarsko-drvoprerađivačko- prometnom kompleksu«, str. 1—15 + 34 Summary Kraljić , B.: »Neke financijske posljedice nove organizacije šumarstva SH Hrvatske«, Šumarski list 5—6, 1985, Zagreb, str. 211—218. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 29 <-- 29 --> PDF |
11. Kraljić , B.: «Odvajanje ekstradohodaka (renta) i raspoređivanje zajedničkog prihoda sa stanovišta ekonomskih zakonitosti«, Šumarski i´ist 7—8, 1985, Zagreb, str. 311—316. 12. Kraljić , B.: »Financijske krize i ostvarenje šumskogospodarskih osnova«, Šumarstvo i prerada drveta 1—3, 1986, Sarajevo, str. 25—32. 12. Kraljić , B.: »Financijske krize i ostvarenje šumskogospodarskih osnova«. SR Hrvatske u svjetlu rezultata vlastitih istraživanja«, Zagreb 1986, rad pripremljen za tisak, napisan mašinom za pisanje, str. 1—-10. Izvadak iz tog rada pod naslovom »Kritički osvrt na odvajanje renta, propisano u Zakonu o šumama SR Hrvatske«, predat za tisak u Glasnik za šumske pokuse Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u povodu 125-godišnjice šumarske nastave Hrvatske, Zagreb 1986, napisan mašinom za pisanje, str. 1—16. 14. Kraljić , B.: »Deduktivna kalkulacija ekonomski opravdanih cijena drvnih sirovina primarne prerade drva«, pripremljeno za tisak, prepisano mašinom za pisanje. Zagreb 1985. sir. 1 —14. 15. »Ustav SFRJ«. Službeni list SFRJ broj 9/1974. 16. »Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974. 17. »Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb 1976. 18. »Zakon o šumama SR Hrvatske«. Narodne novine broj 54/1983, od 23. XII 1983. Setting Aside of the Part of Income Resulting from Exceptionally Favourable Conditions in Forestry and Apportionment of Joint Gross Income for the Biological Reproduction of Forests — After the promulgation of the Forestry Act in the Socialist Republic of Croatia Summary The Forestry Act of the Socialist Republic of Croatia, which went into force at the end of 1983, made it obligatory for forestry organizations of associated labour in this Republic to introduce the so-called functional organization of forestry and special ways of financing simple and expanded biological reproduction of forests. This prompted the author to publish in this work some changes he considers should be made in his suggestions published in his earlier works dealing with the setting aside of the part of income resulting from exceptionally favourable conditions (objective extra income, rent) in forestry. This is necessary all the more of since in his analysis the author draws attention to the shortcomings of the provisions of this Act pertaining to the setting aside of objective extra income, or rent, in forestry, and sugests that they should be replaced by his formulations. Analogously, under the new conditions he proposes a certain supplement to his proposals, already published, concerning the apportionment of part of joint gross income to basic organizations of associated labour responsible for the biological reproduction of forests. More specifically, when such basic organizations are special participants in forestry-woodworking-trading complexes, they should be apportioned enough funds to enable them to achieve, in real terms, at least 100 per cent of the planned simple and expanded biological reproduction of forests (at the minimum level of their cost prices normal (norm elaborated) computed according to revised actual planned prices). This is because under the Yugoslav Constitution "forests are goods of general social interest«, and forestry is by statute proclaimed as being »an activity of general social interest«. The short 27 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1986 str. 30 <-- 30 --> PDF |
fall in the work carried out to subjective reasons should be made good by such basic organizations at the expense of their personal incomes, their accumulation, or by loans. The extent of the work carried out in real terms is determinated by an acceptance commission in which the forestry inspectorate of the commune or community of communes concerned takes part. |