DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1985 str. 73 <-- 73 --> PDF |
raspršivanjem iz aviona. Količina ovisi o starosti sastojina. Djelovanje se očitovalo i jednu od dvije godine nakon tretiranja, jer je populacija štetnika smanjena a prirodni neprijatelji bili su zaštićeni. Prema tome ovaj biopreparat uspješno može zamijeniti kemijska sredstva, a osobito tamo gdje su kemijska iz zdravstvenih i drugih razloga zabranjena. Urban, J.: Podkornjaci kao uzrok, masovnog ugibanja smrekovih sadnica (str. 311—319). U 1983. godini u šumskom reviru Čermna (šumski pogon Vitkov) ozbiljno su oštećene 5-godišnje. 1982. godine posađene smrekove sadnice. U štetama sadnica oslabljenih fiziološki učestvovao je najviše Hylastes cunicularius E. Kao važan štetnik pojavio se u nasadima i Dryocoetes autografhus (Rtzb.) Njihovim žderanjem nakon mraza (eventualne regeneracije) najviše je napadnuta u tri uporedne plohe najmanja površina, opkoljena zrelim smrekovim sastojinama, najniže štete je pokazala međutim površina sječine obuhvaćena sunčanim zrakama i izložena suhim vjetrovima. Važnu ulogu u masovnom razmnožavanju imali su kupovi otpadaka grana uklanjanih strojevima. Kao mjera za izbjegavanje može se preporučiti istovremeno raspoređivanje granja na sječini ili temeljita asanacija hrpa granja. K r i e g e 1, M.: Problematika mehanizirane sadnje i sadnog materijala bijelog bora (str. 348—353). Prilog obrađuje nedostatke mehanizirane sadnje sadnica, posebno kosim stavljanjem stabalaca. deformacijom korjena u pravcu zasjeka i nejednake dubine sadnje. Istovremeno uJ kazuje na svrsishodnost pripreme tla prije sadnje i na neizbježnost zaštite sadnica od isušivanja. Prikazane su i razlike zakorjenjavanja i ekonomičnosti uzgoja kultura na pripremljenim i nepripremljenim tlima. Svestka-Balek : Iskustva iz borbe protiv smrekovog prelca u Poljskoj (str. 360—364). Do sada najveća gradacija smrekovog prelca u Poljskoj vrhunila je 1982. godine ali je 1983. bilo potrebno kemijski tretirati još 1,37 mil. ha. Kod tretiranja avionom korišćen je sintetski Pyrethroide inozemne proizvodnje. U borovim sastojinama bilo je dovoljno jednokratno tretiranje dok se u smrekovima tretiranje moralo ponoviti. Tretiranje je obavljeno kada su gusjenice bile u mlađem stadiju razvoja. Dugotrajna suša ima za posljedicu gradaciju sekundarnih štetborovim sastojinama. Br. 9. Pavliš i sur.: Značenje nekojih vrsta borova za zamjenu smreke uništene imisijama u Krušnoj gori (str. 414—419). ´-+raživanja u Krušnim gorama poka"1* su, da je na imisije vrlo otporan autohtoni visinski ekotip običnog bora s primjesom gena planinskog (Pinus mugo ssp. complex). Od unesen ih vrsta osobito otpornim pokazali se i P. cembra, balkanski P. peuce, P. strobus i P. controta ssp. latifolia. U toku su ispitivanja i borovi P. monticola. P. aristata i P. flexilis. Br. 10 L o k v e n c, T.: Utjecaj deformacija korijenja sadnica u omotima na razvoj kultura (str. 454—458). Prema analizama korjenovog sistema od 3 do 12 godina starih smrekovih kultura osnovanih sa sadnicama u omotu pokazuju da deformacije korjena u malom prostoru omota nemaju veći utjecaj na kasni razvoj kultura. Naime, nakon sadnje razvija se adventivno korjenje koje stvara naknadni korjenov sitem. Br. 11. Slama, A.: Utjecaj hidrometeoroloških faktora na učestalost nezgoda u šumskom gospodarstvu (str. 510—512). Na osnovu uspoređivanja 570 nezgode u |